Oznaka: prevare

  • LuxTrust upozorava: nikada ne zovemo korisnike telefonom

    LuxTrust upozorava: nikada ne zovemo korisnike telefonom

    Jacques Thill, predsednik upravnog odbora kompanije LuxTrust, gostovao je u sredu u redakciji RTL-a. Govorio je o digitalnoj bezbednosti, prošlogodišnjem zastoju u radu usluga i sve češćim pokušajima prevare u kojima se zloupotrebljava ime LuxTrusta.

    Veća bezbednost nakon prošlogodišnjeg zastoja

    Thill je na čelu upravnog odbora šest meseci i na toj funkciji je zamenio Serža Alegrecu, koji je to mesto zauzimao više od dvadeset godina. Kaže da je kompanija tokom godine dosta radila i ulagala u bezbednost i otpornost informatičkih rešenja, pa su one sada čvršće nego pre godinu dana. Ne želi da govori o novom pravcu, jer osnovna delatnost ostaje ista: digitalna rešenja u oblasti digitalnog identiteta. LuxTrust je danas gotovo nezaobilazan u svakodnevici, od elektronskog bankarstva i portala MyGuichet do elektronskih potpisa.

    Šta se desilo pre skoro godinu dana

    Pre skoro godinu dana LuxTrust je imao veliki zastoj koji je nekoliko sati paralisao njegove usluge. Prema Thillu, takav kvar nije moguće potpuno isključiti, ali je moguće pripremiti se tako da posledice budu mnogo manje. Zato je kompanija uspostavila nezavisan sistem u drugom data centru u Luksemburgu, koji se može aktivirati u kriznoj situaciji. U to je uloženo više miliona evra. Thill ponavlja da zastoj nije bio posledica sajber napada, već softverske greške. Nije bilo curenja podataka ni otkrivanja ličnih informacija.

    Phishing i pravila koja treba zapamtiti

    Ime LuxTrusta prevaranti redovno zloupotrebljavaju. Napadi phishingom se umnožavaju, sve su sofisticiraniji, a veštačka inteligencija im daje nove mogućnosti. Zato su informisanje i podizanje svesti javnosti, prema Thillovim rečima, najveći prioritet. Pravilo je jednostavno: LuxTrust nikada ne traži lozinku i nikada ne zove korisnike telefonom, ni u jednom scenariju. Ako vas neko pozove i predstavi se kao LuxTrust, treba odmah prekinuti vezu. SMS poruku od LuxTrusta dobijate samo kada ste sami pokrenuli neku radnju. Poruka koja stigne niotkuda, sa pozivom da nešto uradite, verovatno je prevara. Prevaranti pritiskaju žrtve i stvaraju osećaj hitnosti kako bi ih naterali da deluju brzo i bez razmišljanja. Zato treba ostati oprezan i pažljivo pročitati svaku poruku. Ni LuxTrust ni banke nikada ne traže lozinku korisnika.

    Kome se obratiti

    Za pitanja LuxTrust ima telefonsku liniju koja radi od 8 do 18 časova na broju 24 550 550. Ako ste kliknuli na lažni link ili mislite da ste postali žrtva prevare, linija kompanije Worldline dostupna je 24 sata na broju 49 10 10, radi blokiranja vašeg LuxTrust sertifikata. Dodatne informacije nalaze se na sajtu cyberfraud.lu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi korisnici LuxTrusta, uključujući one koji ga koriste za e-bankarstvo i MyGuichet.
    • Gde: LuxTrust hotline 24 550 550 (8–18 h); Worldline hotline 49 10 10 (24 h); cyberfraud.lu.
    • Šta da uradite: Ako neko zove u ime LuxTrusta, odmah prekinite razgovor. Ako ste kliknuli na sumnjiv link, odmah pozovite Worldline na 49 10 10 da blokiraju vaš sertifikat.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Upozorenje: lažne poruke u ime Guichet.lu i MyGuichet.lu

    Portal Guichet.lu upozorava da su u toku pokušaji prevare putem lažnih imejlova i SMS poruka koje se šalju u ime Guichet.lu i MyGuichet.lu. Prevaranti izmišljaju različite scenarije i traže od primaoca da što pre reaguje.

    Kako prevaranti deluju

    Prema navodima portala, prevaranti u porukama iznose netačne tvrdnje i pritiskaju primaoca da postupi brzo. U prvom primeru, u ime MyGuichet.lu tvrde da je sinhronizacija poreskog naloga sa bankovnim računom obavezna, a zapravo žele da dođu do podataka za prijavu. U drugom primeru se predstavljaju kao Guichet.lu ili luksemburška policija (Police Grand-Ducale), optužuju primaoca da kasni sa plaćanjem kazne za saobraćajni prekršaj i uz pretnju dodatnim sankcijama traže da se kazna što pre plati preko interneta. U trećem primeru, u ime Guichet.lu, tvrde da je u informatičkom sistemu otkrivena greška u obračunu i traže podatke kako bi je ispravili u korist primaoca.

    Šta je zvanično, a šta nije

    MyGuichet.lu od 29. oktobra 2025. nudi servis eDelivery za prijem obaveštenja o prekoračenju brzine zabeleženom radarom (avertissement taxé), koja izdaje policija. Da bi ih dobio elektronski u svom privatnom prostoru, korisnik mora izričito da se pretplati na taj servis. Zvanični imejlovi sa MyGuichet.lu nikada ne sadrže direktan link ka plaćanju preko interneta. Javne institucije, takođe, nikada ne traže unos ličnih podataka preko linka iz imejla ili SMS-a, niti plaćanje na taj način. Portal navodi i da ponovo kruže SMS poruke u kojima se tvrdi da ste dobili važnu poruku ili da morate da platite avertissement taxé.

    Preporuke za zaštitu

    Ne treba kliktati ni na jedan link, čak i ako se preti dodatnim kaznama, ograničenjem pristupa ili obećava povraćaj novca. Treba biti oprezan prema porukama koje nagone na brzu reakciju i ne treba slati bankovne podatke, lične podatke ni lozinke. U slučaju sumnje može se pozvati Helpdesk Guichet.lu na broj (+352) 247 82 000. Portal savetuje i da o ovoj prevari obavestite starije osobe iz svog okruženja.

    Šta to znači za nas

    Ako dobijete poruku u ime Guichet.lu, MyGuichet.lu ili policije sa linkom za plaćanje kazne ili unos podataka, ne otvarajte link i ne plaćajte. Proverite sumnjivu poruku pozivom na Helpdesk Guichet.lu (+352 247 82 000), a o prevari upozorite i starije članove porodice.

    Izvor: guichet.public.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Lažni pozivi u ime Banque Raiffeisen: prevaranti traže podatke klijenata

    Lažni pozivi u ime Banque Raiffeisen: prevaranti traže podatke klijenata

    Banque Raiffeisen potvrdila je za list L'essentiel da prevaranti zloupotrebljavaju njen identitet u talasu lažnih telefonskih poziva upućenih stanovnicima Luksemburga. Pozivi stižu i klijentima i onima koji to nisu, a cilj je da se dođe do ličnih i bankovnih podataka.

    Kako izgleda prevara

    Poziv obično stiže iz susedne zemlje, a snimljena poruka upozorava na navodnu prevaru na računu. Pozvanom se predlaže da pritisne taster kako bi ga povezali sa takozvanim zaposlenim banke. Banka kaže da pozivi dolaze najčešće sa francuskog, belgijskog ili skrivenog broja. Neki su stizali i van uobičajenog radnog vremena. Prema njenim rečima, prevaranti su posebno aktivni u ovom delu godine.

    Šta se dešava posle pritiska na taster

    Ko pritisne taster, preusmerava se na lažnog operatera. On pokušava da dobije adresu e-pošte žrtve, a zatim joj šalje link za phishing. Link vodi na lažni sajt na kome se traži unos ličnih i bankovnih podataka. Banka napominje da se ova metoda dodaje onima koje su već poznate, poput lažnih SMS poruka, e-poruka i lažnih internet stranica.

    Odgovor banke i osnovni saveti

    Banka kaže da neprekidno radi na otkrivanju i gašenju infrastrukture prevaranata, što uključuje prijavu i deaktivaciju telefonskih brojeva, sajtova i servera. Poziva sve koji su bili meta pokušaja prevare da to prijave njoj i organima reda. Podseća da LuxTrust štiti pristup aplikaciji R-Net i da se nikada ne sme koristiti na zahtev druge osobe. Ako niste sami pokrenuli neku operaciju, ne treba da je potvrđujete. Banka tvrdi da nikada ne traži prijavu u R-Net ni potvrdu transakcije, da ne traži pristupne šifre putem e-pošte, SMS-a ili telefona i da ne zove sa stranog ili skrivenog broja. Pre svake LuxTrust potvrde treba proveriti šta se odobrava. Sumnjivu operaciju odmah prijavite službi Customer Care na broj 2450 1234.

    Šta to znači za nas

    Ako dobijete poziv u ime banke sa stranog ili skrivenog broja, prekinite vezu i ne pritiskajte tastere. Ne potvrđujte LuxTrust-om operaciju koju niste sami pokrenuli, a sumnjive slučajeve odmah prijavite svojoj banci (kod Raiffeisen na 2450 1234) i policiji.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Lažni službenici LuxTrust-a prevarom dolaze do bankovnih kartica

    Lažni službenici LuxTrust-a prevarom dolaze do bankovnih kartica

    Luksemburška policija ponovo upozorava na prevaru u kojoj se napadači lažno predstavljaju kao zaposleni LuxTrust-a. Samo 4. i 5. novembra prijavljeno je nekoliko slučajeva, a u jednom su prevaranti došli i do bankovnih kartica žrtve i podigli veći iznos novca.

    Kako prevaranti deluju

    Način rada je u svim slučajevima isti. Prevaranti telefonom pozivaju žrtvu i tvrde da su na njenom bankovnom računu uočili sumnjivu transakciju. U prvom slučaju, prijavljenom u sredu popodne, muškarac je dobio poziv od lažnog saradnika LuxTrust-a. Tokom razgovora prevarant je izvršio nekoliko prenosa između računa žrtve. Zatim je najavio da će službenik banke doći po kartice klijenta. Ubrzo se nepoznata osoba stvarno pojavila na kućnoj adresi, uzela kartice i pobegla. Jednom od njih potom je podignuta veća suma novca.

    Drugi slučaj: link i potvrde u aplikaciji

    U drugom slučaju, prijavljenom u noći između srede i četvrtka, prevarant se predstavio kao zaposleni LuxTrust-a. Rekao je da će na jednoj platformi za onlajn rezervacije biti izvršena neovlašćena transakcija. Da bi je navodno poništio, poslao je žrtvi link e-poštom i zatražio da se prijavi na svoj LuxTrust nalog, a zatim da u aplikaciji potvrdi nekoliko zahteva. Kada je kasnije proverio račune, muškarac je video da su veće sume prebačene na više računa koji pripadaju trećim licima. U oba slučaja pokrenuta je istraga.

    Šta preporučuje policija

    Vlasti naglašavaju da ni LuxTrust ni banke ne šalju radnike da preuzimaju bankovne kartice od kuće ili sa radnog mesta. Nikada ne treba saopštavati bankovne podatke, lozinke ili kodove telefonom, niti potvrđivati u aplikaciji LuxTrust operaciju koju niste sami pokrenuli. Ne treba otvarati linkove iz SMS poruka ili e-pošte koji stižu u vezi s takvim pozivom. Ako postoji sumnja, najbolje je prekinuti razgovor i sami pozvati banku ili LuxTrust preko zvaničnih kontakata. Žrtve treba da blokiraju kartice na broju (+352) 49 10 10 (Worldline), a LuxTrust ugovor na (+352) 24 550 550. Preporučuje se i hitan kontakt s bankom radi blokade računa ili usluga i traženja povraćaja novca za prevarne transakcije.

    Šta to znači za nas

    Ako dobijete poziv od navodnog radnika LuxTrust-a ili banke, prekinite razgovor i sami pozovite zvanični broj. Nikome ne predajte kartice. Ako ste već nasedli, odmah blokirajte kartice na (+352) 49 10 10, LuxTrust ugovor na (+352) 24 550 550 i javite se banci radi povraćaja novca.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-11-05). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Policija pojačava prisustvo za Noć veštica: saveti za bezbedno slavlje

    Policija pojačava prisustvo za Noć veštica: saveti za bezbedno slavlje

    Luksemburška policija je povodom Noći veštica (Halloween) objavila preporuke za bezbedno slavljenje. Tokom večeri, od 31. oktobra do 1. novembra, policija će imati veći broj službenika na terenu kako bi mogla optimalno da odgovori na pozive građana.

    Pojačano prisustvo policije i poziv na uzajamno poštovanje

    Kao i tokom drugih praznika, policija će u večernjim satima Noći veštica imati više ljudi na raspolaganju. Cilj je da se sve prijave i zahtevi za pomoć obrade na najbolji mogući način. Građane poziva da pokažu međusobno poštovanje, kako prema onima koji slave, tako i prema onima koji ovaj praznik ne obeležavaju. U slučaju hitne situacije koja zahteva intervenciju policije, treba pozvati broj 113.

    Saveti za izlaske i veća okupljanja

    Na događajima sa mnogo posetilaca mogu se pojaviti i osobe sa lošim namerama, pa policija savetuje povećan oprez. Stvari i torbe ne treba ostavljati bez nadzora, a u gužvi, na primer u redovima, treba biti posebno pažljiv. Novčanik je bolje držati u unutrašnjem džepu jakne, jer je lopovima teže da mu priđu. Preporučuje se izbegavanje fizičkog kontakta sa nepoznatima, pošto lopovi znaju da se približe žrtvi guranjem ili plesanjem kako bi joj uzeli novčanik ili mobilni telefon. Pića treba držati pod kontrolom da im niko ne bi dodao neželjene supstance.

    Alkohol i vožnja

    Alkohol je među glavnim uzrocima teških nesreća, pa policija apeluje da ko je pio ne sme da vozi. Vozačima savetuje da računaju na neočekivano, prilagode brzinu i pažljivo prate pešake, naročito decu.

    Bezbednost dece u potrazi za slatkišima

    Ako deca izlaze da sakupljaju slatkiše, treba da ih prate odrasli, u skladu sa uzrastom, ili da ih se unapred nauči pravilima i opasnostima u saobraćaju. Sigurnije je kretati se u grupi. Treba koristiti trotoare, a gde ih nema, hodati licem prema saobraćaju. Ulicu treba prelaziti samo na raskrsnicama ili pešačkim prelazima. Važno je da deca i roditelji budu uočljivi, a džepna lampa pomaže kad je mrak. Posećivati treba samo kuće sa upaljenim svetlom. Sumnjive osobe ili predmete treba prijaviti na 113 i slediti uputstva policijskih službenika.

    Šta to znači za nas

    Ako 31. oktobra ili 1. novembra izlazite ili šaljete decu u obilazak kuća, imajte na umu broj 113 za hitne slučajeve i ne vozite nakon konzumiranja alkohola.

    Izvor: police.public.lu (stranica pregledana 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Afera u imigracionoj upravi: sudski presude izdvajaju zakletog prevodioca

    Afera u imigracionoj upravi: sudski presude izdvajaju zakletog prevodioca

    U tri presude donete krajem jula u Luksemburgu ponavlja se isti akter: zakleti prevodilac koji je, prema navodima iz odluka, uzimao hiljade evra za pomoć oko boravišnih dozvola. Sudovi ga ne imenuju, ali ga prikazuju kao ključnu figuru skandala u Generalnoj direkciji za imigraciju (DGIM).

    Tri presude, isti posrednik

    Presude se odnose na dvoje državljana Crne Gore i jednog državljanina Srbije. Svako od njih osuđen je na dvanaest meseci zatvora uslovno, između ostalog zbog upotrebe lažnih dokumenata u administrativnim postupcima. U njihovim iskazima iznova se pojavljuje isti posrednik, čije ime nije objavljeno u sudskim odlukama.

    Početak istrage i slučaj sa 8.000 evra

    Prema presudama, istraga vodi poreklo iz leta 2023, kada se jedna osoba iz Crne Gore obratila kriminalističkoj policiji sa sumnjom na korupciju u vezi sa tim prevodiocem. Taj iskaz bio je jedan od povoda za istrage koje su kasnije dovele do obimnog predmeta korupcije u imigracionoj upravi. U zajednici crnogorskih državljana u Luksemburgu važio je za osobu koja „uvek nađe rešenje“.

    Jedan od opisanih slučajeva tiče se Crnogorca čiji je prvi zahtev za boravak odbijen 2021. godine. Prevodilac mu je, prema presudi, rekao da je dosije preslab i zatražio 8.000 evra u gotovini. Navodno je 2.000 evra bilo za njega, a 6.000 za osobu koja radi u ministarstvu unutrašnjih poslova. Zahtev je odobren samo dva dana kasnije, a sud navodi da je to bilo istog dana kad je novac predat, i opisuje sled događaja kao „konfuzan“.

    Sličan obrazac i adrese za prijavu

    Sva trojica osuđenih opisuju slične šeme i tvrde da su prevodiocu isplatili po nekoliko hiljada evra, a pominju se i iznosi do 6.500 evra. Istraga pokušava da utvrdi da li je novac zaista korišćen za uticaj na postupke ili za plaćanje mogućih saučesnika.

    Prema odlukama, uloga prevodioca nije bila ograničena na zahteve za boravak. U jednom slučaju je državljaninu Alžira navodno ponudio adresu za prijavu boravišta za oko 250 evra. Vlasti za sada ne daju informacije o njegovom pravnom statusu niti o toku istrage protiv njega.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Lažni dostavljači kradu bankovne kartice: policija upozorava na novu prevaru

    Lažni dostavljači kradu bankovne kartice: policija upozorava na novu prevaru

    Luksemburška policija upozorava na novi način prevare koji je prijavljen više puta poslednjih dana. Prevaranti se predstavljaju kao dostavljači paketa, otimaju bankovne kartice žrtava i zatim podižu velike sume novca.

    Kako prevara funkcioniše

    Prevaranti najpre pozovu žrtvu telefonom, a ubrzo zatim se pojave na njenoj kućnoj adresi. Tvrde da je za isporuku paketa potrebna dodatna uplata. Prilikom plaćanja traže da vide bankovnu karticu i prisloni je uz mobilni telefon, tobože radi obavljanja transakcije. Zatim traže PIN kod, koji žrtva unese ili potvrdi.

    Zamena kartice

    U tom trenutku prevaranti neprimetno zamene pravu karticu drugom, veoma sličnom. Prevara često prođe neopaženo jer se lažna kartica obično razlikuje samo po imenu odštampanom na njoj. Kada dođu do originalne kartice i PIN koda, mogu da podižu velike iznose gotovine ili da plaćaju različite kupovine.

    Saveti policije

    Policija podseća da svoju bankovnu karticu nikada ne treba predavati trećoj osobi, kao i da PIN treba zaštititi od tuđih pogleda. Ako postoji sumnja, preporučuje se da se transakcija odmah prekine i da se direktno kontaktira kompanija koja bi trebalo da isporuči paket. Nadležni naglašavaju i važnost upozoravanja starijih osoba, koje su posebno ranjive na ovakve prevare. Svako ko je postao žrtva treba bez odlaganja da podnese prijavu policiji.

    Šta to znači za nas

    Ako vam neko dođe na vrata zbog navodne doplate za paket, ne predajte karticu i ne ukucavajte PIN pred njim. Prekinite transakciju, pozovite kompaniju za dostavu i, ako ste žrtva, odmah prijavite slučaj policiji. Upozorite i starije članove porodice.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • CNS pojačava borbu protiv prevara u zdravstvu nakon hapšenja kardiologa

    CNS pojačava borbu protiv prevara u zdravstvu nakon hapšenja kardiologa

    Slučaj kardiologa koji je uhapšen zbog sumnje u nezakonite aktivnosti i sumnjive prakse ponovo je skrenuo pažnju na pokušaje prevare u zdravstvenom sistemu Luksemburga. Nacionalna zdravstvena blagajna (CNS) kaže da postepeno jača resurse i kapacitete za borbu protiv zloupotreba i prevara.

    Kako CNS otkriva zloupotrebe

    Pored istraga koje sprovodi među osiguranicima i stručnjacima iz zdravstva, CNS se oslanja na algoritamske i statističke metode analize. One se primenjuju na podatke o naplati i propisivanju kojima blagajna raspolaže. Tako je, na primer, moguće uočiti da li neki stručnjak ima neobičan profil kada je reč o broju i vrsti pruženih usluga. Statističkoj analizi potom sledi pojedinačna provera, kako bi se svaka situacija procenila u skladu sa svojim okolnostima.

    Brojke za prošlu godinu

    Prema proceni CNS-a, prošle godine je otkriven i sprečen gubitak od 6,2 miliona evra povezan sa prevarama. To se odnosilo na 652 predmeta potencijalnih zloupotreba i prevara, dok ih je godinu ranije bilo 563. Kada se slučaj čini potvrđenim, postupak se, kako navode, uvek pokreće, bez obzira na to da li je reč o osiguranicima ili o pružaocima zdravstvenih usluga.

    Optužbe protiv kardiologa

    Kardiolog o kome se prošle nedelje mnogo pisalo goni se zbog teških i brojnih dela. Među njima su podsticanje na nezakonito bavljenje medicinom, prevara u vezi sa subvencijama, prevara na štetu osiguranja, pranje novca i držanje, kao i falsifikovanje i upotreba falsifikovanih isprava.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-10-27). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori