Oznaka: korupcija

  • Ministar Majš: revizija iz 2024. nije povezana sa aktuelnom aferom o imigraciji

    Ministar Majš: revizija iz 2024. nije povezana sa aktuelnom aferom o imigraciji

    Revizija sprovedena 2024. godine u Službi za priznavanje diploma pri Ministarstvu obrazovanja, dece i mladih nema nikakve veze sa istragom o imigracionim prevarama i korupciji koja je sada u toku. To je u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje saopštio ministar obrazovanja Klod Majš (Claude Meisch).

    Odgovor na poslaničko pitanje

    Ministar Claude Meisch odgovorio je u pisanoj formi na pitanje koje je postavila poslanica CSV-a Stéphanie Weydert. Prema njegovim rečima, interna revizija iz 2024. i istraga o lažnim imigracionim postupcima i korupciji nisu povezane.

    Šta je pokrenulo internu reviziju

    Povod za reviziju bila je teška povreda službenih dužnosti jednog zaposlenog. Utvrđeno je da je ta osoba u tri slučaja u dosije priložila falsifikovana dokumenta.

    Posledice za zaposlenog i službu

    Prema navodima ministra, zaposleni je prijavljen javnom tužilaštvu, a nakon disciplinskog postupka otpušten je iz državne službe. Na osnovu nalaza revizije izmenjene su i interne procedure nadležne službe.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Revizija DGIM-a: slabe kontrole u postupku izdavanja boravišnih dozvola

    Revizija DGIM-a: slabe kontrole u postupku izdavanja boravišnih dozvola

    Zaposleni u Generalnoj direkciji za imigraciju (DGIM) osumnjičeni su da su za novac odobravali boravišne dozvole na osnovu falsifikovane dokumentacije. Revizija predstavljena krajem oktobra i tri presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice ukazuju na propuste u radu sa poštom, pristupom spisima i proverom zahteva.

    Šta pokazuje revizija

    Reviziju odeljenja za strance u okviru DGIM-a, koje obrađuje boravišne dozvole, naručio je početkom jula ministar unutrašnjih poslova Léon Gloden (CSV). Nalazi su krajem oktobra predstavljeni parlamentarnom odboru za unutrašnje poslove. Generalni direktor Jean-Paul Reiter opisao je kako su zaposleni navodno dolazili do spisa: ujutru bi čekali poštu da bi je presreli. Tri osobe osuđene su krajem jula zbog korišćenja falsifikovanih dokumenata za dobijanje boravišne dozvole.

    Nema evidencije ko je radio na kom spisu

    Prema presudi od 24. jula, zahtevi su stizali poštom, administrativno osoblje ih je obrađivalo i prosleđivalo nadležnim odeljenjima. Nije se, međutim, proveravalo koliko je zahteva primio svaki zaposleni. Službenik odeljenja za državljane trećih zemalja tvrdio je na saslušanju da su tri zaposlena iz administrativne jedinice bez ovlašćenja intervenisala u spisima. Revizija je kritikovala i slabu kontrolu papirnih dokumenata i evidencija, kao i teškoće da se utvrdi ko je postupao u kom predmetu. Zahtevi se inače obrađuju redom prispeća, osim u hitnim slučajevima, naročito na zahtev direktora ili ministra. Presuda ne utvrđuje da li to znači da direktor ili ministar interveniše u pojedinačnim predmetima.

    Planirane mere

    Za zahteve koji ispunjavaju sve uslove, nadležni službenik odlučuje o izdavanju dozvole, a rutinski zahtevi se ne proveravaju po drugi put. Provera u četiri oka i višestruke provere odobrenih spisa ne sprovode se sistematski. Ministarstvo je za Luxemburger Wort navelo da će kontrole biti pooštrene, da će se dvostruka provera primenjivati sistematski i da jedan zaposleni više neće voditi sve faze postupka, uključujući konačnu odluku. Pristup papirnim i digitalnim spisima biće ograničen, pa službenici više neće imati direktan pristup arhivi. Lakše praćenje ko je radio na spisu vezano je za digitalizaciju, a elektronski sistem upravljanja dokumentima trebalo bi da bude gotov tek 2030. godine.

    Novi postupak od 1. oktobra

    Postupak je izmenjen 1. oktobra radi usklađivanja sa evropskim pravilima, a ne zbog istraga u vezi sa DGIM-om, navodi se u saopštenju vlade. Zahtevi se sada podnose ambasadama ili konzulatima i više se ne šalju direktno DGIM-u. Zadaci jedinice, koja se sada zove SSA, ostaju isti. Da li će nove mere i pravila sprečiti zloupotrebe, ostaje otvoreno pitanje.

    Šta to znači za nas

    Zahtev za privremeno odobrenje boravka za radnike iz zemalja van EU od 1. oktobra podnosi se ambasadi ili konzulatu, a ne direktno DGIM-u. Ko to planira, treba da se informiše o novom postupku.

    Izvor: luxtimes.lu (objava, pregledano 2026-11-06). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Afera u imigracionoj upravi: sudski presude izdvajaju zakletog prevodioca

    Afera u imigracionoj upravi: sudski presude izdvajaju zakletog prevodioca

    U tri presude donete krajem jula u Luksemburgu ponavlja se isti akter: zakleti prevodilac koji je, prema navodima iz odluka, uzimao hiljade evra za pomoć oko boravišnih dozvola. Sudovi ga ne imenuju, ali ga prikazuju kao ključnu figuru skandala u Generalnoj direkciji za imigraciju (DGIM).

    Tri presude, isti posrednik

    Presude se odnose na dvoje državljana Crne Gore i jednog državljanina Srbije. Svako od njih osuđen je na dvanaest meseci zatvora uslovno, između ostalog zbog upotrebe lažnih dokumenata u administrativnim postupcima. U njihovim iskazima iznova se pojavljuje isti posrednik, čije ime nije objavljeno u sudskim odlukama.

    Početak istrage i slučaj sa 8.000 evra

    Prema presudama, istraga vodi poreklo iz leta 2023, kada se jedna osoba iz Crne Gore obratila kriminalističkoj policiji sa sumnjom na korupciju u vezi sa tim prevodiocem. Taj iskaz bio je jedan od povoda za istrage koje su kasnije dovele do obimnog predmeta korupcije u imigracionoj upravi. U zajednici crnogorskih državljana u Luksemburgu važio je za osobu koja „uvek nađe rešenje“.

    Jedan od opisanih slučajeva tiče se Crnogorca čiji je prvi zahtev za boravak odbijen 2021. godine. Prevodilac mu je, prema presudi, rekao da je dosije preslab i zatražio 8.000 evra u gotovini. Navodno je 2.000 evra bilo za njega, a 6.000 za osobu koja radi u ministarstvu unutrašnjih poslova. Zahtev je odobren samo dva dana kasnije, a sud navodi da je to bilo istog dana kad je novac predat, i opisuje sled događaja kao „konfuzan“.

    Sličan obrazac i adrese za prijavu

    Sva trojica osuđenih opisuju slične šeme i tvrde da su prevodiocu isplatili po nekoliko hiljada evra, a pominju se i iznosi do 6.500 evra. Istraga pokušava da utvrdi da li je novac zaista korišćen za uticaj na postupke ili za plaćanje mogućih saučesnika.

    Prema odlukama, uloga prevodioca nije bila ograničena na zahteve za boravak. U jednom slučaju je državljaninu Alžira navodno ponudio adresu za prijavu boravišta za oko 250 evra. Vlasti za sada ne daju informacije o njegovom pravnom statusu niti o toku istrage protiv njega.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori