Oznaka: Direction de l'Immigration

  • Spajanje porodice u Luksemburgu: zahteva sve više, čeka se u proseku 15 meseci

    Spajanje porodice u Luksemburgu: zahteva sve više, čeka se u proseku 15 meseci

    ⚠ proveri brojeve: 15

    Broj zahteva za spajanje porodice u Luksemburgu stalno raste, a postupci traju duže od zakonskog roka. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je u utorak da trenutno 2.040 osoba čeka odluku o svom zahtevu.

    Rast broja zahteva

    Prema saopštenju ministarstva, broj zahteva za spajanje porodice porastao je između 2021. i 2024. godine za 82 odsto. U 2021. podneto je 740 zahteva, a u 2024. već 1.345. Ministarstvo navodi da se trenutno na odluku čeka 2.040 osoba.

    Rokovi i stvarno trajanje postupka

    Zakonski rok za obradu zahteva za spajanje porodice korisnika međunarodne zaštite iznosi devet meseci od dana podnošenja. Vlasti ističu da se taj rok može produžiti zbog složenosti analize predmeta. Prosečno trajanje obrade za zatvorene predmete trenutno je petnaest meseci. U nekoliko slučajeva premašeno je i 34 meseca, o čemu je u januaru 2026. obaveštena Ombudsman.

    Isti postupak za sve

    Generalna direkcija za imigraciju podseća da se svaki zahtev razmatra pojedinačno. Postupak je isti bez obzira na državu porekla podnosioca. Ministarstvo naglašava i da novine uvedene 1. oktobra u vezi sa vizom D ne menjaju ništa u načinu obrade ovih zahteva.

    Dodatni zahtevi za zaštitu

    Vlada primećuje da mnogi koji u Luksemburg stignu putem spajanja porodice sa korisnikom međunarodne zaštite sami podnose i zahtev za međunarodnu zaštitu. Po njenim rečima, to nije obavezno da bi dobili smeštaj.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Članovi porodica korisnika međunarodne zaštite koji čekaju odluku o spajanju porodice.
    • Rok: Zakonski rok je devet meseci od podnošenja zahteva, ali može biti produžen; prosek za zatvorene predmete je trenutno petnaest meseci.
    • Šta da uradite: Za smeštaj nije obavezno podnositi poseban zahtev za međunarodnu zaštitu, navodi vlada.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-17). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Velika policijska akcija u kvartovima Gare i Bonevoa u Luksemburgu

    Velika policijska akcija u kvartovima Gare i Bonevoa u Luksemburgu

    Policija je u noći između utorka i srede sprovela opsežnu kontrolu u kvartovima Gare i Bonevoa u gradu Luksemburgu. Akcija je bila usmerena na prekršaje zakona o drogama i imigraciji. Kontrolisano je ukupno 70 osoba.

    Šta je pronađeno tokom kontrole

    Policija je saopštila u četvrtak da su pored osoba kontrolisani i ugostiteljski objekti, kako bi se proverilo poštovanje propisa o točenju pića. Kod šest osoba pronađene su i zaplenjene narkotike. Jedna osoba osumnjičena za trgovinu drogom uhapšena je po nalogu javnog tužilaštva i izvedena pred istražnog sudiju. U jednom ugostiteljskom objektu utvrđene su i povrede radnog prava. Sastavljeni su zapisnici i izdati prekršajni nalozi.

    Ko je učestvovao u akciji

    U operaciji je učestvovalo 60 policajaca, među kojima pripadnici kriminalističke policije i nekoliko vodiča pasa. Pridružili su im se i službenici Inspekcije rada i rudnika (ITM) i Generalne direkcije za imigraciju.

    Još osam uhapšenih u istragama

    Policija je navela i da je između 29. oktobra i 5. novembra uhapsila osam osoba osumnjičenih za kršenje zakona o opojnim drogama. Prema njenim rečima, uhapšene su nakon istraga u regionu glavnog grada, u koji spadaju i kvartovi Luksemburg-Gare i Luksemburg-Bonevoa.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Revizija DGIM-a: slabe kontrole u postupku izdavanja boravišnih dozvola

    Revizija DGIM-a: slabe kontrole u postupku izdavanja boravišnih dozvola

    Zaposleni u Generalnoj direkciji za imigraciju (DGIM) osumnjičeni su da su za novac odobravali boravišne dozvole na osnovu falsifikovane dokumentacije. Revizija predstavljena krajem oktobra i tri presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice ukazuju na propuste u radu sa poštom, pristupom spisima i proverom zahteva.

    Šta pokazuje revizija

    Reviziju odeljenja za strance u okviru DGIM-a, koje obrađuje boravišne dozvole, naručio je početkom jula ministar unutrašnjih poslova Léon Gloden (CSV). Nalazi su krajem oktobra predstavljeni parlamentarnom odboru za unutrašnje poslove. Generalni direktor Jean-Paul Reiter opisao je kako su zaposleni navodno dolazili do spisa: ujutru bi čekali poštu da bi je presreli. Tri osobe osuđene su krajem jula zbog korišćenja falsifikovanih dokumenata za dobijanje boravišne dozvole.

    Nema evidencije ko je radio na kom spisu

    Prema presudi od 24. jula, zahtevi su stizali poštom, administrativno osoblje ih je obrađivalo i prosleđivalo nadležnim odeljenjima. Nije se, međutim, proveravalo koliko je zahteva primio svaki zaposleni. Službenik odeljenja za državljane trećih zemalja tvrdio je na saslušanju da su tri zaposlena iz administrativne jedinice bez ovlašćenja intervenisala u spisima. Revizija je kritikovala i slabu kontrolu papirnih dokumenata i evidencija, kao i teškoće da se utvrdi ko je postupao u kom predmetu. Zahtevi se inače obrađuju redom prispeća, osim u hitnim slučajevima, naročito na zahtev direktora ili ministra. Presuda ne utvrđuje da li to znači da direktor ili ministar interveniše u pojedinačnim predmetima.

    Planirane mere

    Za zahteve koji ispunjavaju sve uslove, nadležni službenik odlučuje o izdavanju dozvole, a rutinski zahtevi se ne proveravaju po drugi put. Provera u četiri oka i višestruke provere odobrenih spisa ne sprovode se sistematski. Ministarstvo je za Luxemburger Wort navelo da će kontrole biti pooštrene, da će se dvostruka provera primenjivati sistematski i da jedan zaposleni više neće voditi sve faze postupka, uključujući konačnu odluku. Pristup papirnim i digitalnim spisima biće ograničen, pa službenici više neće imati direktan pristup arhivi. Lakše praćenje ko je radio na spisu vezano je za digitalizaciju, a elektronski sistem upravljanja dokumentima trebalo bi da bude gotov tek 2030. godine.

    Novi postupak od 1. oktobra

    Postupak je izmenjen 1. oktobra radi usklađivanja sa evropskim pravilima, a ne zbog istraga u vezi sa DGIM-om, navodi se u saopštenju vlade. Zahtevi se sada podnose ambasadama ili konzulatima i više se ne šalju direktno DGIM-u. Zadaci jedinice, koja se sada zove SSA, ostaju isti. Da li će nove mere i pravila sprečiti zloupotrebe, ostaje otvoreno pitanje.

    Šta to znači za nas

    Zahtev za privremeno odobrenje boravka za radnike iz zemalja van EU od 1. oktobra podnosi se ambasadi ili konzulatu, a ne direktno DGIM-u. Ko to planira, treba da se informiše o novom postupku.

    Izvor: luxtimes.lu (objava, pregledano 2026-11-06). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Afera u imigracionoj upravi: sudski presude izdvajaju zakletog prevodioca

    Afera u imigracionoj upravi: sudski presude izdvajaju zakletog prevodioca

    U tri presude donete krajem jula u Luksemburgu ponavlja se isti akter: zakleti prevodilac koji je, prema navodima iz odluka, uzimao hiljade evra za pomoć oko boravišnih dozvola. Sudovi ga ne imenuju, ali ga prikazuju kao ključnu figuru skandala u Generalnoj direkciji za imigraciju (DGIM).

    Tri presude, isti posrednik

    Presude se odnose na dvoje državljana Crne Gore i jednog državljanina Srbije. Svako od njih osuđen je na dvanaest meseci zatvora uslovno, između ostalog zbog upotrebe lažnih dokumenata u administrativnim postupcima. U njihovim iskazima iznova se pojavljuje isti posrednik, čije ime nije objavljeno u sudskim odlukama.

    Početak istrage i slučaj sa 8.000 evra

    Prema presudama, istraga vodi poreklo iz leta 2023, kada se jedna osoba iz Crne Gore obratila kriminalističkoj policiji sa sumnjom na korupciju u vezi sa tim prevodiocem. Taj iskaz bio je jedan od povoda za istrage koje su kasnije dovele do obimnog predmeta korupcije u imigracionoj upravi. U zajednici crnogorskih državljana u Luksemburgu važio je za osobu koja „uvek nađe rešenje“.

    Jedan od opisanih slučajeva tiče se Crnogorca čiji je prvi zahtev za boravak odbijen 2021. godine. Prevodilac mu je, prema presudi, rekao da je dosije preslab i zatražio 8.000 evra u gotovini. Navodno je 2.000 evra bilo za njega, a 6.000 za osobu koja radi u ministarstvu unutrašnjih poslova. Zahtev je odobren samo dva dana kasnije, a sud navodi da je to bilo istog dana kad je novac predat, i opisuje sled događaja kao „konfuzan“.

    Sličan obrazac i adrese za prijavu

    Sva trojica osuđenih opisuju slične šeme i tvrde da su prevodiocu isplatili po nekoliko hiljada evra, a pominju se i iznosi do 6.500 evra. Istraga pokušava da utvrdi da li je novac zaista korišćen za uticaj na postupke ili za plaćanje mogućih saučesnika.

    Prema odlukama, uloga prevodioca nije bila ograničena na zahteve za boravak. U jednom slučaju je državljaninu Alžira navodno ponudio adresu za prijavu boravišta za oko 250 evra. Vlasti za sada ne daju informacije o njegovom pravnom statusu niti o toku istrage protiv njega.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Viza D: nova procedura za dolazak u Luksemburg od 1. oktobra 2026.

    Viza D: nova procedura za dolazak u Luksemburg od 1. oktobra 2026.

    Od 1. oktobra 2026. državljani zemalja van EU koji se sele u Luksemburg radi posla, studija ili spajanja porodice prolaze kroz izmenjen postupak. Umesto ranijeg zahteva za privremeno odobrenje boravka, prvi korak je sada zahtev za dugoročnu vizu D.

    Na koga se promena odnosi

    Nova procedura važi za državljane zemalja van Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske koji prvi put nameravaju da borave u Luksemburgu duže od 90 dana. Razlog dolaska može biti zaposlenje, studiranje ili spajanje porodice. Građani EU nisu obuhvaćeni ovim postupkom. Promena se, takođe, ne odnosi na sve zahteve za produženje ili zamenu postojećih boravišnih dozvola, kao ni na pojedine druge izuzetke koje navode nadležni organi.

    Gde i kako se podnosi zahtev

    Prema obaveštenju luksemburške vlade, podnosilac se obraća nadležnoj ambasadi Luksemburga. U zemljama u kojima Luksemburg nema odgovarajuće predstavništvo, zahtev se predaje nadležnoj belgijskoj ambasadi. Zahtev se podnosi lično. Viza D važi šest meseci i omogućava dolazak u Luksemburg, kao i kretanje kroz šengenski prostor dok traje postupak izdavanja boravišne dozvole.

    Šta sledi nakon dolaska

    Po dolasku u zemlju potrebno je prijaviti boravak u opštini u roku od tri dana. Nakon toga se nadležnoj službi za imigraciju podnosi zahtev za boravišnu dozvolu. Konkretna dokumenta i rokovi zavise od osnova boravka, pa treba pratiti uputstva koja važe za taj osnov.

    Šta nova procedura ne znači

    Izvor naglašava da nova procedura sama po sebi ne dokazuje da će svaki zahtev biti obrađen brže ili sporije. Pre planiranja putovanja ili početka rada preporučuje se provera uslova i termina kod nadležne ambasade. Informacije potiču od Vlade Luksemburga i portala Guichet.lu.

    Šta to znači za nas

    Ako planirate da dovedete člana porodice ili rođaka iz zemlje van EU, računajte da prvi zahtev za vizu D mora da se podnese lično u nadležnoj ambasadi pre dolaska. Po dolasku prijavite boravak u opštini u roku od tri dana, a zatim podnesite zahtev za boravišnu dozvolu. Pre zakazivanja puta ili početka rada proverite uslove i termine ambasade.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori