Autor: srbi.lu

  • Luksemburg: neispravna svetla od ponedeljka koštaju 74 evra

    Luksemburg: neispravna svetla od ponedeljka koštaju 74 evra

    ⚠ proveri brojeve: 16

    Završena je preventivna faza policijske kampanje „Wanterzäit 2026“. Od ponedeljka vozači sa neispravnim svetlima ponovo mogu odmah da dobiju kaznu od 74 evra, a policija će kontrole širom zemlje sprovoditi do kraja decembra.

    Kraj perioda tolerancije

    Preventivna faza kampanje okončana je u nedelju. Do tada su vozači po pravilu imali rok od pet dana da poprave kvar na osvetljenju, a zatim da se sa vozilom jave u policijsku stanicu. Ta mera tolerancije više ne važi, pa se za neispravna svetla sada plaća kazna od 74 evra odmah, bez prethodnog upozorenja.

    Šta policija proverava i koliko kazne iznose

    Kontrole će se do kraja decembra sprovoditi u celoj zemlji. Odnose se na osvetljenje, pneumatike i opšte tehničko stanje vozila. Ko po zimskim vremenskim uslovima vozi sa letnjim gumama, riskira kaznu od 74 evra. Istrošene gume ili nedozvoljena kombinacija različitih tipova guma mogu doneti kaznu od 145 evra, uz oduzimanje dva poena na vozačkoj dozvoli. U Luksemburgu zimske gume nisu obavezne od unapred utvrđenog datuma, već kada to vremenski uslovi zahtevaju, na primer kod snega, poledice ili mraza. Zakonski minimum dubine šare gume iznosi 1,6 milimetara.

    Bilans prošle kampanje

    Prošle zime policija je izdala 2.529 kazni uz upozorenje. Njih 321 odnosilo se na osvetljenje, a 188 na pneumatike. Još 2.020 prekršaja bilo je vezano za dokumente vozila ili tehničke nedostatke. U preventivnoj fazi te kampanje upućeno je i 462 zahteva za otklanjanje kvarova na svetlima.

    Saveti policije

    Policija preporučuje da vozači pre polaska provere da li svi farovi i svetla rade, da stakla budu čista i providna i da redovno kontrolišu stanje guma. Podseća i na važnost bezbednosnog rastojanja i prilagođavanja brzine vremenskim uslovima, naročito po kiši, magli ili mrazu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi vozači koji voze u Luksemburgu.
    • Rok: Od ponedeljka, 16. novembra 2026, do kraja decembra 2026.
    • Šta da uradite: Pre vožnje proverite sva svetla, stanje i vrstu guma i dubinu šare od najmanje 1,6 mm. Kada je zima, vozite sa zimskim gumama.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Stolar za godinu dana: nova skraćena stručna obuka u Luksemburgu

    Stolar za godinu dana: nova skraćena stručna obuka u Luksemburgu

    Od početka školske 2026/2027. godine u Luksemburgu postoji mogućnost da se zanat izuči za samo godinu dana umesto za tri. Osamnaestoro učenika već pohađa obuku za stolara u okviru takozvane 1ʳᵉ DAP, a izveštaj je nastao u centru CNFPC u Esch-sur-Alzetteu.

    Kako funkcioniše jednogodišnja obuka

    Reč je o stručnom obrazovanju koje vodi do diplome o stručnoj osposobljenosti (DAP). Klasični programi za tu diplomu obično traju tri godine, dok se u ovom novom formatu ista kvalifikacija stiče za godinu dana. Pravo na pohađanje imaju oni koji imaju svedočanstvo o završenoj klasičnoj ili opštoj srednjoj školi, diplomu tehničara ili nešto jednakovredno. Nedeljni raspored obuhvata 34 sata praktičnog rada i šest sati teorije, a predviđeno je i devet nedelja prakse.

    Šta se nudi i gde

    Ukupno je ponuđeno sedam programa 1ʳᵉ DAP: stolar, kozmetičar, mehaničar, kuvar, kvalifikovani logističar, poslastičar-čokoladijer-konditor-sladoledžija i rasadničar-pejzažni baštovan. Stolarsku obuku od septembra pohađa dvanaestoro učenika u Esch-sur-Alzetteu, a šestoro u centru u Ettelbrucku. Među polaznicima u Eschu ima različitih uzrasta, pa i jedna žena od 38 godina.

    Iskustva polaznika i instruktora

    Instruktor Jean-Claude Colling (56), bivši samostalni zanatlija, kaže da je stolarija najlepši posao na svetu jer se često dolazi do opipljivog rezultata, a nije ugrožena ni veštačkom inteligencijom. Hélène (19), bivša učenica Lycée Athénée de Luxembourg, izabrala je obuku zbog manuelnog rada i hvali raznovrsne projekte: nameštaj, prozore, vrata i uređenje kuća. Posle školske godine planira studije arhitekture. Kamilis (20), ranije učenik Evropske škole na Kirhbergu, kaže da mu je teško bilo da sedi u školskoj klupi, dok ovde većinu vremena provodi na nogama i vidi plodove svog rada. On još razmišlja o budućnosti i privlači ga i zavarivanje.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Mladi sa završenom srednjom školom ili diplomom tehničara koji žele brzo da steknu zanat.
    • Rok: Obuka je počela sa školskom 2026/2027. godinom, od septembra.
    • Gde: CNFPC u Esch-sur-Alzetteu i Ettelbrucku.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Wanterfeeling u zamku Sanem: preko 10.000 posetilaca uprkos kiši

    Wanterfeeling u zamku Sanem: preko 10.000 posetilaca uprkos kiši

    Manifestacija Wanterfeeling u zamku Sanem privukla je tokom vikenda veliki broj posetilaca. Iako je vreme bilo kišovito, porodice su uživale u programu, a mnogi posetioci priznaju da još nisu stigli do pravog praznično raspoloženja.

    Vatreni spektakl posle kratkog prekida kiše

    U nedelju su posetioci Wanterfeelinga morali da se snalaze po sitnoj kiši, s toplim napitkom u jednoj i kišobranom u drugoj ruci. Oko 17 časova kiša je načas stala, pa su umetničke trupe iz Italije mogle da izvedu svoj vatreni spektakl. Posebno su bila zadovoljna deca porodica Jacklyn i Mladan, koja su prethodno plesala u disko šatoru i jela u food villageu, a zatim čekala početak predstave.

    Utisci posetilaca

    Prema navodima iz teksta, u petak i subotu manifestaciju je posetilo više od 10.000 ljudi. Jordan (37) smatra da je to lep porodični izlet čak i po lošem vremenu i hvali kvalitet predstava koje je video u nedelju. Sascha (30) i njegova drugarica Joyce (27) kažu da im još nije stigao božićni duh, ali da im kuvano vino uvek prija.

    Izlagači: više razgledanja, selektivnija kupovina

    Serge i njegova supruga već tri godine na ovom događaju prodaju drvene božićne ukrase. Kažu da je prolaznika bilo mnogo, ali da su posetioci ove godine mnogo probirljiviji u kupovini i da im misli još nisu na praznicima. Zanatlija Eva iz Strazbura, naprotiv, kaže da je u božićnom raspoloženju tokom cele godine i da čak u avgustu sluša Mariah Carey dok izrađuje svoje irvase. Ipak je, kako navodi, prodala veliki deo zaliha ukrasa.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-15). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Blackout 17. novembra: kako se lažna glasina proširila društvenim mrežama

    Blackout 17. novembra: kako se lažna glasina proširila društvenim mrežama

    Nedeljama se na TikToku, Fejsbuku, Instagramu i mreži X množe uznemirujuće objave o navodnom globalnom blackoutu 17. novembra. Najavljuju nestanke struje, interneta, prevoza i komunikacija. Prema pisanju RTL-a, za to ne postoji nijedan konkretan dokaz.

    Od stvarne vesti do viralne teorije

    Glasina ima polazište u istinitoj informaciji. Krajem septembra američke vlasti objavile su da će 17. novembra biti sproveden test nacionalnog sistema za uzbunjivanje u Sjedinjenim Državama. Takve vežbe se redovno održavaju, služe za proveru hitnih mehanizama i ne traže nikakvu reakciju stanovništva. Slični testovi postoje godinama i u Luksemburgu, gde nikada nisu izazvali viralne glasine, jer vlasti unapred jasno objasne da je reč o probi.

    Šta su autori sadržaja povezali

    Neki kreatori preuzeli su američku najavu i povezali je s drugim skorašnjim događajima. Pominju se preporuka Evropske unije da građani imaju set za hitne slučajeve za 72 sata, aplikacija u Portugalu za pripremu takvog seta i teorijske vežbe o scenarijima nestanka struje u raznim zemljama. U najgledanijim snimcima to se predstavlja kao znak velikog događaja koji sledi. Pojedini influenseri savetuju pratiocima da podignu gotovinu, naprave zalihe vode i hrane i spreme se na više nedelja ili meseci bez interneta.

    Teorije zavere i Simpsonovi

    Glasinu često prate teorije zavere, po kojima vlade namerno izazivaju globalni pad mreža kako bi uz pomoć veštačke inteligencije pojačale kontrolu nad stanovništvom. Za to nema nikakvih dokaza. Zagovornici se pozivaju i na seriju Simpsonovi: isečci epizode iz 2023. s nestankom struje predstavljaju se kao predviđanje za 17. novembar. Stručnjaci za dezinformacije osporavaju takvo tumačenje i podsećaju da se slična poređenja koriste da bi neosnovani scenariji delovali uverljivije.

    Zašto je glasina uhvatila maha

    Uspehu glasine doprinosi kontekst obeležen sajber napadima na osetljivu infrastrukturu i sećanje na velike nestanke struje, poput onog iz 2025. koji je pogodio Španiju, Portugal, Andoru i deo jugozapada Francuske. Ipak, nekoliko dana pre najavljenog datuma nijedan organ ni stručna organizacija nije upozorio na rizik od globalnog blackouta. Stručnjaci za borbu protiv dezinformacija ovo vide kao primer kako se tačna informacija izvuče iz konteksta, pa je društvene mreže pojačaju do viralne teorije.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi koji na društvenim mrežama naiđu na objave o navodnom blackoutu.
    • Rok: 17. novembar 2026.
    • Šta da uradite: Ne preduzimati ništa na osnovu ovih objava, jer nijedan organ nije najavio rizik od blackouta.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-15). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Država objavila podatke o platama svojih službenika

    Država objavila podatke o platama svojih službenika

    Ministarstvo javne službe Luksemburga objavilo je na internetu tabelu sa ključnim podacima o primanjima državnih službenika. Potez dolazi u trenutku kada zemlja kasni sa unošenjem evropske direktive o transparentnosti plata u domaće zakonodavstvo.

    Šta je tačno objavljeno

    Tabela daje pregled prosečnih i medijalnih bruto plata, mesečnih i godišnjih, zaposlenih u ministarstvima i državnim upravama. Ministarstvo navodi da interaktivni prikazi i brojni filtri omogućavaju detaljno istraživanje podataka i praćenje kretanja plata od 2015. godine. Iza svega stoji pitanje „Koliko zarađuje moj kolega?“, koje je i srž evropske direktive 2023/970 iz maja 2023. Ona zaposlenima u javnom i privatnom sektoru treba da pruži bolji uvid u pravila o zaradama, a poslodavcima da nametne strože obaveze obrazlaganja i praćenja. Rok za prenošenje direktive bio je 7. jun 2026, a Luksemburg ga je propustio.

    Plate od 2015. do 2025.

    Pre jedanaest godina prosečna mesečna bruto plata iznosila je 3.552 evra za državnog zaposlenog (salarié), 5.531 evro za državnog nameštenika (employé) i 7.622 evra za državnog službenika (fonctionnaire). Kada se dodaju dodaci, odnosno porodični dodatak, uvećanje po stepenu i naknada za odeću, iznosi su 2015. bili 3.914, 5.729 i 8.075 evra. Prema tekstu, sve ove plate su do 2025. znatno porasle. Državni službenik danas u proseku zarađuje 10.381 evro bruto mesečno bez dodataka. U obrazovanju je prosek 11.456 evra, a u pravosuđu oko 8.964 evra.

    Razlike između žena i muškaraca

    Žene čine 51,7% državnih službenika i u proseku zarađuju 10.877 evra bruto mesečno, dok muškarci zarađuju 9.850 evra. Kod državnih zaposlenih slika je obrnuta. Žena može da računa na 4.639 evra bruto mesečno, odnosno 5.117 sa dodacima, a muškarac na 4.976 evra, odnosno 6.058 sa dodacima. Izvor primećuje da će radoznali verovatno provesti neko vreme istražujući objavljene podatke, a da to može, ali ne mora, promeniti njihov pogled na javnu službu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Zaposleni u državnoj službi i svi koji žele da uporede plate u javnom sektoru.
    • Gde: Sajt Ministarstva javne službe (Ministère de la Fonction publique).
    • Šta da uradite: Tabelu možete pregledati uz pomoć filtera i pratiti kretanje plata od 2015. godine.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-15). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Zatvor Uerschterhaff posle četiri godine na granici kapaciteta

    Zatvor Uerschterhaff posle četiri godine na granici kapaciteta

    Istražni zatvor Uerschterhaff u Sanemu, otvoren pre manje od četiri godine, već je ozbiljno prepun. Zbog toga se vode hitne rasprave o uslovima života, rastućoj agresiji i brzom proširenju kapaciteta. U debati učestvuju zatvorsko osoblje, predstavnici vlasti i nevladine organizacije.

    Broj pritvorenika rastao brže od očekivanog

    Prema rečima Caroline Lieffrig, zamenice direktora Uprave za zatvore, broj pritvorenika porastao je mnogo brže nego što se predviđalo. U septembru je u Uerschterhaffu bilo 432 osobe u istražnom pritvoru, iako je zvanični kapacitet 400. Da bi se višak smestio, uneti su kreveti na sprat, pa su po tri osobe delile ćelije predviđene za dvoje. Lieffrig je to opisala kao situaciju daleko od zadovoljavajuće. Trenutno je u zatvoru 402 zatvorenika, dakle na samoj gornjoj granici. Uprava traži načine za proširenje, jer bi do sledećeg leta mogla ponovo da se dostigne prelomna tačka. Razmatra se gradnja novih objekata na državnom zemljištu.

    Uzroci i politički sporovi

    Ministarka pravde Élisabeth Margue (CSV) porast pripisuje pojačanom delovanju policije u vezi sa drogom i krađama. Podsetila je da je nakon „drug round table“ bilo jasno da će prisustvo policije biti pojačano. Državni tužilac David Lentz odbacio je tvrdnje da je septembarska prenatrpanost posledica letnjih odmora u pravosuđu. Prema njegovim rečima, ostanak u pritvoru zavisi od činjenica i dokaza u spisu, a ne od kalendara. Poslanica Déi Gréng i bivša ministarka pravde Sam Tanson traži bolje podatke o kriminalu. Pita se i postoje li bolje alternative pritvoru. Christian Richartz iz organizacije Eran, eraus an elo smatra da nove zatvore ne treba graditi. Porast, kaže, dolazi od strože primene krivičnog prava i oštrijih kazni pod sadašnjom koalicijom CSV-DP. Margue odgovara da je vlada izabrana da sprovede novu politiku bezbednosti, uz više policije i brže postupke.

    Pritisak na osoblje i planovi proširenja

    Samir Djennas, predsednik udruženja zatvorskih čuvara, kaže da nemaju „vazduha za disanje“, a ni zatvorenici. Treća osoba u ćeliji povećava napetost i sukobe, a osoblja je taman koliko je neophodno. Zato Ministarstvo pravde razmatra ponovno otvaranje nekih jedinica u zatvoru Schrassig, zatvorenih nakon pokretanja Uerschterhaffa. Margue tvrdi da je vlada rešena da zaposli potrebno dodatno osoblje. Proširenje Schrassiga predviđa rast kapaciteta sa oko 450 na 672 mesta. Raniji projekat odbačen je zbog troškova, a revidirani je u razmatranju, uz fazni rad koji bi mogao da traje do 2040. Najrealnija kratkoročna opcija je Givenich, gde bi se postavile četiri modularne zgrade po 80 mesta, ukupno 320.

    Zašto je u Givenichu popunjeno samo 61 od 115 mesta

    Lentz objašnjava da je Givenich prelazna ustanova sa strogim pravilima. Tamo mogu samo određeni zatvorenici, obično nakon boravka u Schrassigu, a mnogi ne ispunjavaju uslove, naročito nerezidenti. Tanson smatra da bi više osuđenika trebalo da koristi poluotvorene ustanove zbog dokazanog efekta resocijalizacije. Upućuje i na Belgiju, gde osuđeni na 18 meseci ili manje kaznu mogu služiti pod elektronskim nadzorom. Takvu šemu bi, kaže, vredelo razmotriti i u Luksemburgu, posebno zbog nerezidenata.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Upozorenje: lažne poruke u ime Guichet.lu i MyGuichet.lu

    Portal Guichet.lu upozorava da su u toku pokušaji prevare putem lažnih imejlova i SMS poruka koje se šalju u ime Guichet.lu i MyGuichet.lu. Prevaranti izmišljaju različite scenarije i traže od primaoca da što pre reaguje.

    Kako prevaranti deluju

    Prema navodima portala, prevaranti u porukama iznose netačne tvrdnje i pritiskaju primaoca da postupi brzo. U prvom primeru, u ime MyGuichet.lu tvrde da je sinhronizacija poreskog naloga sa bankovnim računom obavezna, a zapravo žele da dođu do podataka za prijavu. U drugom primeru se predstavljaju kao Guichet.lu ili luksemburška policija (Police Grand-Ducale), optužuju primaoca da kasni sa plaćanjem kazne za saobraćajni prekršaj i uz pretnju dodatnim sankcijama traže da se kazna što pre plati preko interneta. U trećem primeru, u ime Guichet.lu, tvrde da je u informatičkom sistemu otkrivena greška u obračunu i traže podatke kako bi je ispravili u korist primaoca.

    Šta je zvanično, a šta nije

    MyGuichet.lu od 29. oktobra 2025. nudi servis eDelivery za prijem obaveštenja o prekoračenju brzine zabeleženom radarom (avertissement taxé), koja izdaje policija. Da bi ih dobio elektronski u svom privatnom prostoru, korisnik mora izričito da se pretplati na taj servis. Zvanični imejlovi sa MyGuichet.lu nikada ne sadrže direktan link ka plaćanju preko interneta. Javne institucije, takođe, nikada ne traže unos ličnih podataka preko linka iz imejla ili SMS-a, niti plaćanje na taj način. Portal navodi i da ponovo kruže SMS poruke u kojima se tvrdi da ste dobili važnu poruku ili da morate da platite avertissement taxé.

    Preporuke za zaštitu

    Ne treba kliktati ni na jedan link, čak i ako se preti dodatnim kaznama, ograničenjem pristupa ili obećava povraćaj novca. Treba biti oprezan prema porukama koje nagone na brzu reakciju i ne treba slati bankovne podatke, lične podatke ni lozinke. U slučaju sumnje može se pozvati Helpdesk Guichet.lu na broj (+352) 247 82 000. Portal savetuje i da o ovoj prevari obavestite starije osobe iz svog okruženja.

    Šta to znači za nas

    Ako dobijete poruku u ime Guichet.lu, MyGuichet.lu ili policije sa linkom za plaćanje kazne ili unos podataka, ne otvarajte link i ne plaćajte. Proverite sumnjivu poruku pozivom na Helpdesk Guichet.lu (+352 247 82 000), a o prevari upozorite i starije članove porodice.

    Izvor: guichet.public.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Luksemburg neće blokirati EU pravilo: samo jedna šteka cigareta po kupcu

    Luksemburg neće blokirati EU pravilo: samo jedna šteka cigareta po kupcu

    Ministar finansija Gilles Roth izjavio je da Luksemburg neće staviti veto na buduću evropsku regulativu o oporezivanju duvana. Ona predviđa da se prekogranična kupovina za ličnu upotrebu smanji sa 800 na 200 cigareta. Roth smatra da bi uticaj na državne prihode ostao ograničen.

    Šta se menja za prekograničnu kupovinu

    Ministri finansija zemalja EU sastali su se u ponedeljak u Briselu i ponovo razgovarali o modernizaciji pravila o oporezivanju duvana. Za Luksemburg je posebno važna odredba o ograničenju prekogranične kupovine. Umesto sadašnje četiri šteke, odnosno 800 cigareta, dozvoljena bi bila samo jedna šteka od 200 cigareta. Sporazum zahteva jednoglasnost, a Malta je poslednja država članica koja blokira usvajanje. Revizija se odnosi na direktivu iz 2011. godine.

    Stav luksemburške vlade

    Roth je pred kolegama ocenio da su rasprave poslednjih meseci bile naporne, ali da su postignuta prilagođavanja doprinela dobroj ravnoteži, pa Luksemburg podržava opšti pristup. Na Radiju 100,7 dodao je da je prema Evropskoj komisiji zauzeo proaktivan stav. U 2025. je država od akciza na duvan prihodovala više od 1,5 milijardi evra, što je skoro 27 odsto više nego godinu ranije, odnosno oko 320 miliona evra više nego u 2024. Ministar veruje da će se taj nivo održati, jer bi povećanje akciza u celoj EU, uključujući elektronske cigarete, kese nikotina i zagrevani duvan, trebalo da nadoknadi manju prodaju kupcima iz susednih zemalja.

    Akcize rastu postepeno

    Novi minimalni iznos značio bi da akciza u Luksemburgu raste sa sadašnjih 3,30 evra po paklici od 20 cigareta na 4,12 evra do 2036, dakle za 25 odsto. Roth pozdravlja prelazne periode, kao i to što se minimalna stopa neće računati prema kupovnoj moći u pojedinim državama, što bi moglo teško pogoditi Luksemburg u pogledu PDV-a. Irski ministar finansija Simon Harris izrazio je žaljenje što nema konačnog dogovora, a komesar Wopke Hoekstra poručio je da dogovor treba do kraja godine. Roth ostaje optimista da bi se sporazum mogao postići u narednim nedeljama.

    Veće akcize već od 2027.

    Vlada planira povećanje akciza na duvan od 8 odsto od 1. januara 2027, što je Roth najavio prilikom podnošenja predloga budžeta. To bi paklicu od 20 cigareta poskupelo za 25 do 30 centi. Od početka mandata koalicije CSV-DP u novembru 2023, nakon usvajanja budžeta za 2027, kumulativni rast akciza dostigao bi 25 odsto. Prihodi od akciza porasli su između 2023. i 2025. za 48 odsto, sa 1,03 na 1,52 milijarde evra, a za 2027. se očekuje 1,61 milijarda.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Četvorodnevna radna nedelja u Luksemburgu samo kroz kolektivne ugovore

    Četvorodnevna radna nedelja u Luksemburgu samo kroz kolektivne ugovore

    ⚠ proveri brojeve: 2027

    Ministar rada Marc Spautz izjavio je da će veća fleksibilnost u organizaciji radnog vremena biti moguća isključivo u okviru kolektivnog pregovaranja. Odluku je saopštio u petak, posle sednice Komisije za zapošljavanje (CPTE). Svoj predlog zakona prosleđuje nadležnim telima nepromenjen.

    Odluka posle sednice komisije

    Prema rečima ministra, olakšice u rasporedu radnog vremena neće se uvoditi opštim pravilom, već samo kroz pregovore između poslodavaca i sindikata. Zato će nacrt zakona biti poslat na potvrdu nadležnim institucijama u istom obliku u kom je i pripremljen.

    Udruženje poslodavaca je u poslednjem trenutku ponovo tražilo izuzetke za mala preduzeća. Predložilo je posebno pravilo za firme sa do 50 zaposlenih, ali sindikati na to nisu pristali.

    Šta može biti predmet pregovora

    Kroz kolektivne ugovore moći će da se dogovaraju četiri stvari. Prva je raspodela radne nedelje od 40 sati na četiri dana umesto na pet. Druga je skraćenje vikend odmora. Treća je mogućnost da se tokom dana uzmu dve pauze umesto jedne. Četvrta je da rad sa skraćenim radnim vremenom ne mora svake nedelje imati isti broj sati.

    Poslednja tačka predstavlja ustupak poslodavcima. Nije bila deo dogovora koji su socijalni partneri i vlada postigli tokom leta, a ni sindikati se s njom nisu složili.

    Dalji tok postupka

    Što se rokova tiče, Marc Spautz želi da Poslanička komora o predlozima zakona glasa početkom sledeće godine. Sindikati su ranije jasno poručili da ne dolazi u obzir ponovno otvaranje pregovora o fleksibilizaciji radnog vremena.

    Šta to znači za nas

    Ako radite u Luksemburgu, četvorodnevna nedelja ili dve pauze dnevno neće važiti automatski. Proverite da li vaša firma ima kolektivni ugovor i da li on predviđa ove mogućnosti. Glasanje u Poslaničkoj komori se očekuje početkom 2027.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Kursevi luksemburškog na INLL-u: svake godine se traži mesto više

    Kursevi luksemburškog na INLL-u: svake godine se traži mesto više

    Početnički kursevi luksemburškog jezika (A1.1) na Nacionalnom institutu za jezike Luksemburga (INLL) svake godine su prepuni. Polaznici imaju različite razloge, a neki koriste i jezički odsustvo koje, prema njihovom mišljenju, još uvek nije dovoljno poznato.

    Zašto ljudi uče luksemburški

    Prema rečima direktorke instituta Maisy Gorza, neki polaznici žele da lakše razgovaraju u svakodnevnom životu. Drugi hoće da razumeju decu koja jezik uče i govore u školi, a treći se pripremaju za sticanje luksemburškog državljanstva. Institut zato svake godine beleži veliko interesovanje za najniži nivo.

    Čas za germanofone

    Četvrtkom oko deset polaznika pohađa čas Luca Maya, namenjen govornicima nemačkog. On objašnjava da ljudi koji odlično znaju nemački na početku često teško uočavaju razlike u odnosu na luksemburški. Zato posebno pazi na izgovor, kako bi se jezik odmah naučio na pravi način. Polaznica Elisabete, Portugalka rođena u Nemačkoj koja već dugo živi u Luksemburgu, kaže da su joj ćerke na početku govorile da ne znaju šta to priča, ali da to nije ni nemački ni luksemburški.

    Jezičko odsustvo još uvek malo poznato

    Anne je francusko-luksemburškog porekla i želi da bude shvaćena kada govori luksemburški i da komunicira sa drugima. Julien, zaposlen na institutu, smatra da je učenje jezika važno i da predstavlja znak poštovanja prema zemlji. Elif radi u Luksemburgu nekoliko meseci i planira da se tu preseli. Jezik uči koristeći jezičko odsustvo, koje joj omogućava da pohađa INLL u radno vreme. Vodi se principom da uči jezik zemlje u kojoj će živeti, a pošto radi za državu, veruje da će joj znanje pomoći i na tržištu rada. Smatra da bi se više ljudi upisalo kada bi se za jezičko odsustvo više znalo.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-15). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori