Autor: srbi.lu

  • Seksualno uznemiravanje na poslu: vodič za poslodavce u Luksemburgu

    Seksualno uznemiravanje na poslu: vodič za poslodavce u Luksemburgu

    Grad Luksemburg je zajedno sa organizacijom IMS Luxembourg objavio vodič za poslodavce o prepoznavanju i sprečavanju seksualnog uznemiravanja na radnom mestu. Vodič je izrađen uz saradnju 14 organizacija. Objavljen je nekoliko dana nakon što je javnost saznala za slučaj u samoj gradskoj službi.

    Neprijatan splet okolnosti

    Gradski većnik David Wagner iz stranke déi Lénk 12. novembra je u pismu kolegijumu gradonačelnika i većnika javno izneo slučaj zaposlene iz službe za događaje, svečanosti i pijace. Prema njegovim rečima, ona je od kraja 2024. do kraja 2025. na četrdesetak stranica, uz fotografije i snimke ekrana, beležila ponavljane komplimente, pozive na sastanke nasamo i predlog „kancelarijske afere“. Posle odbijanja je, kako navodi, dobila preveliko opterećenje poslom. Problem nije marginalan. Evropsko istraživanje EU-GBV pokazuje da 52,9 % žena koje su ikada radile u Luksemburgu kaže da je doživelo seksualno uznemiravanje tokom profesionalnog života.

    Šta vodič kaže poslodavcima

    David Büchel, psiholog rada iz Komore zaposlenih, naglašava da flert sam po sebi nije zabranjen. Granica se prelazi kada neko nastavi da insistira uprkos odbijanju. Uznemiravač ne mora biti kolega ili šef, može biti i podređeni, klijent, dobavljač ili izvođač. Poslodavac je u svakom slučaju odgovoran za zaštitu zdravlja i bezbednosti zaposlenih. Vodič savetuje da to jasno saopšti, na primer klauzulom u ugovoru, plakatom na prijemu ili podsećanjem na brifingu. Menadžer ili kadrovik koji zna za problem a ne reaguje može i sam biti sankcionisan. Sudovi po pravilu potvrđuju otkaz zbog teže povrede obaveza počiniocu. Od decembra 2023. preduzeća sa 50 ili više zaposlenih moraju imati interni kanal za prijavu. Bez njega im prete kazne od 1.500 do 250.000 evra, a u slučaju ponavljanja do 500.000 evra.

    Primer bolnice CHL

    Kao primer navodi se Centre hospitalier de Luxembourg, koji je uložio u kampanje prevencije, zaposlio savetnika za kadrovske poslove zaduženog za posredovanje i psihologa za osoblje. Prijave su za godinu dana porasle za 75 %, što bolnica tumači kao znak poverenja. Laurent Wehr, koordinator kadrovske službe, kaže da su se ranije obraćali jednom mesečno, a sada jednom dnevno. U pojedinim službama izostanci s posla su opali za 49 %. Prema vodiču, dovoljan je i jedan čin da bi se radilo o uznemiravanju, a namera da se naudi se pretpostavlja. Pritužba ipak mora imati „začetak dokaza“, a svaka situacija se ocenjuje posebno.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Poslodavci i zaposleni u Luksemburgu, posebno preduzeća sa 50 ili više zaposlenih.
    • Rok: Obaveza internog kanala za prijavu važi od decembra 2023.
    • Gde: Linija violence.lu, dostupna 24 sata dnevno, na broju 2060 1060.
    • Šta da uradite: Ako ste žrtva ili svedok uznemiravanja, pozovite liniju violence.lu. Poslodavci sa 50 ili više zaposlenih treba da obezbede interni kanal za prijavu.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Skela Sankta Maria II kod Wasserbiliga biće delimično automatizovana

    Skela Sankta Maria II kod Wasserbiliga biće delimično automatizovana

    Skela Sankta Maria II, koja povezuje Wasserbillig u Luksemburgu i Oberbillig u Nemačkoj, biće delimično automatizovana. Cilj je da se reši nedostatak kapetana i produže radni sati prevoza preko Mozela. Projekat AquaPilot vredi blizu dva miliona evra, a probna faza počinje 2027. godine.

    Projekat vredan 1,96 miliona evra

    Projekat AquaPilot zvanično je pokrenut u februaru 2025, a nova faza predstavljena je u četvrtak u kulturnom centru u Wasserbiligu. Predstavnici obe zemlje najavili su početak pripremnih radova. Ministar privrede Lex Delles, gradonačelnik opštine Mertert Jérôme Laurent i ministar savezne pokrajine Rajna-Palatinat Achim Schwickert prešli su pre konferencije zajedno Mozel na skeli, kao simboličan znak dobre saradnje suseda. Ukupna vrednost projekta je 1,96 miliona evra. Evropska unija (FEDER) finansira 60 odsto, vlade Luksemburga i Nemačke po 15 odsto, a opštine Mertert i Oberbillig po 5 odsto.

    Šta će se ugraditi i šta to znači za prevoz

    Prošlog tromesečja raspisani su tenderi za softver i hardver potreban za automatizaciju, rekao je Romain Koster, rukovodilac projekta u opštini Mertert. Skela će dobiti kamere, sistem za bezbednost i nadzor plovidbe NiDAR i brojne senzore. Oni će pratiti nivo vode, težinu tereta, jačinu vetra, prolazak brodova, pa čak i prisustvo plivača. Korisnike čeka i neprijatnost: skela neće saobraćati dva do tri meseca dok se u brodogradilištu ne ugradi oprema. Brodogradilište još nije određeno. Alternativa je most u Grevenmacheru, a vožnja do druge obale tada traje najmanje 20 minuta, dok prelazak skelom traje jedva dva minuta.

    Zašto je skela važna

    Prema Delllesovim rečima, skelu godišnje koristi 160.000 ljudi, među njima 52.000 radnika koji dolaze iz Nemačke. Oko 15.000 biciklista-turista takođe se prevozi, naročito leti. Gradonačelnik Laurent dodaje da Nemci redovno prelaze zbog prodavnica kojih nemaju na svojoj strani.

    Nedostatak kapetana i duže radno vreme

    Od četvoro zaposlenih kapetana, troje odlazi u penziju u narednih šest godina, a na tržištu rada nove nije moguće naći. Plate su, kako je rečeno, na nivou nemačke javne službe, a obuka je duga i specifična, pa je interesovanje malo. Automatizacija treba da olakša rad kapetanima kako bi skela mogla da saobraća ranije, kasnije, vikendom i praznicima. Osoblje koje se obuči neće postati kapetani i neće donositi odluke: u slučaju incidenta softver sam prebacuje skelu u bezbednu poziciju van plovnog puta. Probna faza počinje u trećem tromesečju 2027, kad se prilagode oba pristaništa, i trajaće do 2028, a po potrebi do kraja 2029.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Prekogranični radnici i svi koji svakodnevno koriste skelu Wasserbillig–Oberbillig
    • Rok: Probna faza od trećeg tromesečja 2027; prekid saobraćaja od dva do tri meseca, termin još nije poznat
    • Šta da uradite: Računajte na prekid skele dok traje ugradnja opreme i planirajte alternativu preko mosta u Grevenmacheru.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Žuto upozorenje za ceo Luksemburg: u petak obilna kiša

    Žuto upozorenje za ceo Luksemburg: u petak obilna kiša

    Nacionalna meteorološka služba MeteoLux izdala je žuto upozorenje na obilnu kišu za celu teritoriju Luksemburga u petak, 20. novembra. Tokom dana se u većem delu zemlje očekuje oko 30 litara padavina po kvadratnom metru, a na zapadu lokalno i do 40.

    Šta tačno piše u upozorenju

    Prema ažuriranju MeteoLux-a od četvrtka, 19. novembra u 14.50 časova, za petak je proglašen žuti nivo upozorenja, odnosno potencijalna opasnost. Upozorenje važi od ponoći do 23.59 časova i obuhvata čitavu zemlju. Većinom se očekuje oko 30 l/m², dok bi na pojedinim mestima na zapadu količina mogla da dostigne 40 l/m². To ne znači da će kiša svuda padati istim intenzitetom, ali ukazuje na potrebu za dodatnim oprezom.

    Posledice za saobraćaj i kretanje

    Jaka kiša može da smanji vidljivost i oteža kretanje putevima, naročito u jutarnjem i popodnevnom špicu. Vozačima se savetuje da smanje brzinu, povećaju odstojanje i izbegavaju nagla kočenja na mokrom kolovozu. Pešaci i biciklisti treba da računaju na klizave površine, a putnici u javnom prevozu da pre polaska provere eventualna obaveštenja. Za sada se ne treba unapred pretpostavljati da će putevi biti zatvarani ili polasci otkazivani, jer takve informacije objavljuju nadležne službe ako do toga dođe.

    Kako se pripremiti

    Preporučuje se da se oko kuće ili zgrade provere odvodi i mesta na kojima bi mogla da se zadrži voda. Automobilom ne treba prolaziti kroz poplavljene deonice ako se ne može proceniti dubina vode. Za put do posla i škole dobro je planirati malo više vremena. Pošto se nivo upozorenja i prognoza mogu promeniti, vredi pratiti nova ažuriranja. Zvanično upozorenje dostupno je na stranici MeteoLux – Vigilances, a u slučaju neposredne opasnosti građani treba da postupaju prema uputstvima nadležnih službi.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi stanovnici i radnici u Luksemburgu, posebno vozači, biciklisti, pešaci i korisnici javnog prevoza.
    • Rok: Petak, 20. novembar 2026, od 00.00 do 23.59 časova.
    • Gde: Stranica MeteoLux – Vigilances.
    • Šta da uradite: Planirajte više vremena za put, vozite sporije i proverite obaveštenja pre polaska. Pratite ažuriranja jer se upozorenje može promeniti.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Božićne jelke u Luksemburgu: gde ih kupiti do 24. decembra 2026.

    Božićne jelke u Luksemburgu: gde ih kupiti do 24. decembra 2026.

    Prodaja božićnih jelki u glavnom gradu trajaće najkasnije do 24. decembra 2026. godine. Prema podacima sa sajta vdl.lu, jelke se prodaju na četiri lokacije u različitim delovima grada, a sve potiču iz Luksemburga.

    Lokacije prodaje

    Jelke se mogu kupiti na četiri mesta. U kvartu Bonnevoie prodaja je na Place Léon XIII. U četvrti oko železničke stanice (Gare) prodavnica je na Place Jean Heinisch, kod ulice rue du Fort Elisabeth. U kvartu Hollerich jelke se prodaju u parku Parc de Merl, na bulevaru boulevard P. Dupong. U Ville Haute prodaja je na prostoru Champ du Glacis.

    Domaće poreklo

    Prema objavi, sve jelke koje se prodaju na ovim mestima uzgajaju se na teritoriji Velikog Vojvodstva Luksemburg. Kupci tako mogu da izaberu drvce iz lokalnog uzgoja.

    Ovce umesto mašina

    Na poljima na kojima se ove jelke uzgajaju ne koriste se mašine. Održavanje zasada obavljaju ovce. Upravo to se u objavi navodi kao dodatni razlog da se opredelite za lokalne jelke.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi koji žele da kupe božićnu jelku u gradu Luksemburgu.
    • Rok: Do 24. decembra 2026. najkasnije.
    • Gde: Place Léon XIII (Bonnevoie), Place Jean Heinisch / rue du Fort Elisabeth (Gare), Parc de Merl, boulevard P. Dupong (Hollerich), Champ du Glacis (Ville Haute).
    • Šta da uradite: Jelku kupite na jednoj od navedenih lokacija pre 24. decembra.

    Izvor: vdl.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Bee Secure upozorava roditelje: GTA VI stiže na mreže koje koriste deca

    Bee Secure upozorava roditelje: GTA VI stiže na mreže koje koriste deca

    Luksemburška organizacija Bee Secure poručuje roditeljima da budu na oprezu zbog igre „GTA VI“. Sadržaj o njoj od četvrtka preplavljuje platforme poput Twitcha i TikToka, a igra je neprikladna za mlađe. Stručnjaci savetuju razgovor sa decom i praktične mere zaštite.

    Fenomen popularne kulture

    Jeff Kaufmann, rukovodilac projekata u organizaciji Bee Secure, ocenjuje da je „GTA VI“ pojava popularne kulture. Razlozi su marketing, trinaest godina čekanja i specifičnost serijala, koji igraču daje potpunu slobodu. Zato očekuje da će od četvrtka sadržaj o igri preplaviti platforme za strimovanje igara, kao što je Twitch, ali i društvene mreže poput TikToka.

    Zašto je to problem za najmlađe

    Te mreže vole najmlađi korisnici, pa postoji rizik da se posredno susretnu sa igrom koja nije za njihov uzrast. U Evropi je „GTA VI“ označena oznakom Pegi 18, što znači da se maloletnicima ne preporučuje, pre svega zbog scena nasilja i seksa.

    Šta Bee Secure savetuje

    Roditeljima se pre svega preporučuje razgovor. Kaufmann naglašava da sa decom treba moći razgovarati o sadržajima s kojima mogu da se sretnu. Pored toga, savetuje se uključivanje roditeljske kontrole na konzolama, računarima i pametnim telefonima u kući, kako bi se filtrirale aplikacije i kupovine. Ako stariji brat ili sestra ima prepaid karticu za preuzimanje sadržaja, treba paziti da ona ne dospe u ruke mlađoj deci. Idealno je da računar i konzole stoje u prostoriji koju koristi cela porodica.

    Besplatan webinar za roditelje

    Bee Secure u četvrtak, 19. novembra, organizuje besplatan webinar za roditelje o bezbednosti dece na internetu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Roditelji dece i tinejdžera koji igraju igre ili koriste društvene mreže.
    • Rok: Četvrtak, 19. novembar (besplatan webinar).
    • Gde: Webinar organizuje Bee Secure.
    • Šta da uradite: Razgovarajte sa decom o sadržajima na koje mogu naići i uključite roditeljsku kontrolu na konzolama, računarima i telefonima. Prepaid kartice za preuzimanje držite van domašaja mlađe dece.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Čistačice u Luksemburgu traže priznanje zanata i pravu platu

    Čistačice u Luksemburgu traže priznanje zanata i pravu platu

    U sredu uveče oko 150 radnika i radnica za čišćenje okupilo se u Bonevoau na okruglom stolu Komore zaposlenih. Poručili su da žele da im se prizna zanat i da prestanu da budu „nevidljivi“ na tržištu rada. Sindikat OGBL i Komora zaposlenih podržavaju njihove zahteve.

    „Više od 20 godina nas iskorišćavaju“

    Dores Azeredo, rodom iz Portugalije, čisti u Luksemburgu više od dvadeset godina i danas predsedava sindikatu za čišćenje u OGBL-u. Kaže da se prema ovim radnicima uvek postupa kao prema onima na dnu lestvice i da je vreme da se njihov posao prizna. Naglašava da posao nije samo brisanje stola. Uključuje i skidanje starih slojeva s podova, kristalizaciju tepiha, rad s mašinama za pranje podova i poliranje, kao i rad s voskom. Po njenim rečima, to je pravo znanje.

    Veliki sektor, a niske zarade

    U sektoru radi oko 14.000 ljudi, više od 80 odsto su žene, a mnogi su prekogranični radnici. Posao obavljaju vrlo rano ili kasno, pa ih zaposleni u kancelarijama, bankama, ministarstvima, bolnicama i prodavnicama retko vide. Sektor stalno raste, a Dussmann Luxembourg je u julu postao najveći poslodavac u zemlji. Ipak, prema rečima Sonije Neves iz OGBL-a, mnogi od ovih radnika spadaju u siromašne. Statec navodi da 14,8 odsto stanovništva živi s manje od 2.502 evra mesečno, računato za jednočlano domaćinstvo. Mnogi među njima su i samohrani roditelji.

    Kvalifikovana plata nakon deset godina

    Jedan od glavnih zahteva je da radnici nakon deset godina u sektoru dobiju kvalifikovani socijalni minimalac. On iznosi 3.325,59 evra bruto mesečno. Sonia Neves tvrdi da ga čistači ne dostižu ni nakon deset godina, iako ih pokriva kolektivni ugovor za čišćenje zgrada. Komora zaposlenih je u junu pripremila predlog zakona za radnike bez diplome koji su veštine stekli radom. Martine Mirkes, potpredsednica Komore, kaže da je neprihvatljivo da neko godinama radi, a da se ipak ne smatra kvalifikovanim. Zakonik o radu već nudi drugi put do statusa kvalifikovanog, nakon šest godina iskustva. Veže ga, međutim, za pojam posla koji zahteva „tehnički rastuću radnu sposobnost“. Sudovi su ocenili da to ne važi za čišćenje, dok su u pekarstvu zaključili suprotno. Zato Komora traži da se taj pojam izbaci iz zakonika.

    Više ugovora, manje sigurnosti

    Ugovor na 40 sati u čišćenju je redak. Radnici obično potpisuju dva, tri ili više ugovora kod različitih poslodavaca da bi sabrali punu radnu nedelju. Zato su prikraćeni ako izgube posao s manje od 16 sati nedeljno. Pravo na naknadu za nezaposlene daju samo ugovori od najmanje 16 sati. OGBL traži da se to pravo otvori već od prvog radnog sata nedeljno. Među ostalim problemima tekst navodi podeljeno radno vreme, nedovoljne plate i podugovaranje. Najveći problem je ipak to što se njihove veštine ne priznaju. OGBL kao rešenje predlaže uvođenje stručne obuke.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Lažne vesti: kako da ih prepoznate i zašto se danas šire brže nego ikad

    Lažne vesti: kako da ih prepoznate i zašto se danas šire brže nego ikad

    ⚠ proveri brojeve: 18, 19

    Lažne vesti nisu izum interneta, ali se danas šire brže i dalje nego ranije. Portal science.lu objašnjava kako nastaju, zašto im je tako lako poverovati i šta svako može da uradi da ih ne širi. U Luksemburgu se u škole šalje i međunarodna inicijativa Lie Detectors.

    Šta je dezinformacija, a šta lažna vest

    Istraživači razlikuju više pojmova. Pogrešna informacija (mezinformacija) je netačna objava koja je podeljena nenamerno. Dezinformacija je namerna, dok malinformacija pored toga ima za cilj da nanese štetu. Sve to spada pod širi pojam lažnih vesti. Kao primer izmišljene tvrdnje navodi se priča da je Luksemburžanka Pascale Wernute prva izbrojala do milijardu, što je potpuno netačno. Brojanje bi, uz jedan broj u sekundi, trajalo skoro 32 godine.

    Pojava nije nova, ali su uslovi drugačiji

    Primera ima još od antičke Grčke. Glasine su, recimo, podstakle strašna spaljivanja veštica između 15. i 17. veka. Engleski izraz „hoax“ pojavio se u britanskoj štampi u 18. veku, a novinari su o lažnim vestima prvi put govorili osamdesetih godina 19. veka u Sjedinjenim Državama, kaže istoričar medija Andreas Fickers sa Univerziteta Luksemburga. Danas smo stalno povezani i izloženi neprekidnom toku vesti, dok su nekad stizale nekoliko puta dnevno preko radija, televizije ili štampe. Prema više naučnih studija, lažne vesti se na društvenim mrežama šire brže i dalje od pouzdanih, a do određenog broja ljudi stižu i do šest puta brže. Razlog su algoritmi koji guraju emotivne i polarizujuće sadržaje, a botovi ih automatski dodatno repostuju. Veštačka inteligencija ubrzava stvar jer omogućava brzu i jeftinu izradu dipfejkova, kao i ubedljivih tekstova generativnih alata poput ChatGPT-a, koji ponekad sadrže greške.

    Kako se zaštititi

    Netačnu informaciju možete prijaviti u svom užem krugu. Ako se to radi masovno, može da izazove „bumerang“ efekat: isticanje da je nešto lažno privlači pažnju na to i podstiče deljenje. Zaštita je teška jer smo svi ranjivi, a sklonost ka verovanju onome što potvrđuje naš pogled na svet i što se često ponavlja je velika. Studije pokazuju da kao svojevrsna „vakcina“ pomaže podsećanje da nas neko može prevariti i objašnjenje mehanizama lažnih informacija. Praktičan savet je da budemo oprezni prema senzacionalističkim vestima i čudnim ili politički obojenim izvorima, da pre deljenja sačekamo nekoliko sekundi i da ne delimo ako sumnjamo. Provera u drugim izvorima traje nekoliko minuta.

    Lie Detectors u školama

    Međunarodna inicijativa Lie Detectors organizuje radionice u školama. Obučeni novinari dolaze u učionice i na konkretnim primerima pokazuju kako nastaju lažne vesti, kako prepoznati nepouzdane izvore i proveriti tvrdnje. Interaktivne radionice traju oko 90 minuta, a namenjene su pre svega učenicima od 10 do 11 i od 14 do 15 godina. Od 2025. u projektu u Luksemburgu učestvuju i novinari lista L’essentiel, a cilj je da mladi steknu kritički odnos prema vestima i društvenim mrežama.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • LuxTrust upozorava: nikada ne zovemo korisnike telefonom

    LuxTrust upozorava: nikada ne zovemo korisnike telefonom

    Jacques Thill, predsednik upravnog odbora kompanije LuxTrust, gostovao je u sredu u redakciji RTL-a. Govorio je o digitalnoj bezbednosti, prošlogodišnjem zastoju u radu usluga i sve češćim pokušajima prevare u kojima se zloupotrebljava ime LuxTrusta.

    Veća bezbednost nakon prošlogodišnjeg zastoja

    Thill je na čelu upravnog odbora šest meseci i na toj funkciji je zamenio Serža Alegrecu, koji je to mesto zauzimao više od dvadeset godina. Kaže da je kompanija tokom godine dosta radila i ulagala u bezbednost i otpornost informatičkih rešenja, pa su one sada čvršće nego pre godinu dana. Ne želi da govori o novom pravcu, jer osnovna delatnost ostaje ista: digitalna rešenja u oblasti digitalnog identiteta. LuxTrust je danas gotovo nezaobilazan u svakodnevici, od elektronskog bankarstva i portala MyGuichet do elektronskih potpisa.

    Šta se desilo pre skoro godinu dana

    Pre skoro godinu dana LuxTrust je imao veliki zastoj koji je nekoliko sati paralisao njegove usluge. Prema Thillu, takav kvar nije moguće potpuno isključiti, ali je moguće pripremiti se tako da posledice budu mnogo manje. Zato je kompanija uspostavila nezavisan sistem u drugom data centru u Luksemburgu, koji se može aktivirati u kriznoj situaciji. U to je uloženo više miliona evra. Thill ponavlja da zastoj nije bio posledica sajber napada, već softverske greške. Nije bilo curenja podataka ni otkrivanja ličnih informacija.

    Phishing i pravila koja treba zapamtiti

    Ime LuxTrusta prevaranti redovno zloupotrebljavaju. Napadi phishingom se umnožavaju, sve su sofisticiraniji, a veštačka inteligencija im daje nove mogućnosti. Zato su informisanje i podizanje svesti javnosti, prema Thillovim rečima, najveći prioritet. Pravilo je jednostavno: LuxTrust nikada ne traži lozinku i nikada ne zove korisnike telefonom, ni u jednom scenariju. Ako vas neko pozove i predstavi se kao LuxTrust, treba odmah prekinuti vezu. SMS poruku od LuxTrusta dobijate samo kada ste sami pokrenuli neku radnju. Poruka koja stigne niotkuda, sa pozivom da nešto uradite, verovatno je prevara. Prevaranti pritiskaju žrtve i stvaraju osećaj hitnosti kako bi ih naterali da deluju brzo i bez razmišljanja. Zato treba ostati oprezan i pažljivo pročitati svaku poruku. Ni LuxTrust ni banke nikada ne traže lozinku korisnika.

    Kome se obratiti

    Za pitanja LuxTrust ima telefonsku liniju koja radi od 8 do 18 časova na broju 24 550 550. Ako ste kliknuli na lažni link ili mislite da ste postali žrtva prevare, linija kompanije Worldline dostupna je 24 sata na broju 49 10 10, radi blokiranja vašeg LuxTrust sertifikata. Dodatne informacije nalaze se na sajtu cyberfraud.lu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi korisnici LuxTrusta, uključujući one koji ga koriste za e-bankarstvo i MyGuichet.
    • Gde: LuxTrust hotline 24 550 550 (8–18 h); Worldline hotline 49 10 10 (24 h); cyberfraud.lu.
    • Šta da uradite: Ako neko zove u ime LuxTrusta, odmah prekinite razgovor. Ako ste kliknuli na sumnjiv link, odmah pozovite Worldline na 49 10 10 da blokiraju vaš sertifikat.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Leclerc u Foetz-u prodaje gorivo po nabavnoj ceni, do 21 cent jeftinije

    Leclerc u Foetz-u prodaje gorivo po nabavnoj ceni, do 21 cent jeftinije

    Luksemburške pumpe godinama imaju gotovo identične cene, jer se drže maksimalnih cena koje određuje vlada. Prodavnica Leclerc u Foetz-u to remeti akcijama „po nabavnoj ceni“, pa na pumpu stižu vozači iz cele regije. Postavlja se pitanje da li je reč o marketinškom potezu ili o kraju neformalnog slaganja oko cena.

    Cene znatno ispod maksimuma

    Gorivo u Luksemburgu je najjeftinije u Velikom regionu, ali su cene skoro svuda iste. Retki odstupaju simbolično: Lukoil u Remihenu obično naplaćuje cent manje, a nova pumpa BC Energies je 18. novembra nudila dizel po 1,939 evra umesto 1,95. Leclerc ide mnogo dalje. Tokom vikenda 14. i 15. novembra dizel je koštao 1,779 evra, dok je maksimalna cena iznosila 1,987. Bezolovni SP95 je bio 1,419 evra umesto 1,595. To je do 21 cent po litru, odnosno skoro 10 evra uštede na punom rezervoaru.

    Gužve i vozači iz Francuske

    Najviše koriste prekogranični radnici i vozači iz Francuske, jer je gorivo tamo 50 do 60 centi skuplje. Subotom ujutru dominiraju francuske tablice. Neki putuju i po dva i po do tri sata, iz Gornje Marne ili iz Troa, a mnogo ih stiže iz Metz-a i Thionville. Na prvim akcijama nastale su velike gužve, pa je u Foetz-u uveden jednosmerni tok saobraćaja. Jedan luksemburški student se žali na gužvu, dok drugi vozači kažu da su spremni da čekaju zbog uštede.

    Kako je to moguće

    Direktor Leclerca u Foetz-u, Stefan Kanosini, tvrdi da prodavnica ne ostvaruje nikakvu maržu. Gorivo se prodaje po nabavnoj ceni uz troškove prevoza i PDV. Akcije traju skoro svakog vikenda od septembra, jednom su održane i u sredu, 11. novembra, praznik u Francuskoj. Direktor želi da ih nastavi bar do kraja godine. Cilj je da se privuku novi kupci u hipermarket. Leclerc je u Luksemburgu od 2024, a akcije najavljuje na društvenim mrežama.

    Šta kaže sektor

    Udruženje GEML, koje okuplja većinu naftnih kompanija, ne komentariše Leclerc, koji nije član. Generalni sekretar Žan-Mark Calen kaže da svaki akter sme da određuje cene ispod maksimuma ako poštuje zakon. U zemlji ima oko 230 do 240 pumpi. Predsednik GEML-a Erik Blejer smatra da je Leclercov model teško ponoviti, jer hipermarket privlači kupce i zarađuje na drugoj robi.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Vozači i prekogranični radnici koji sipaju gorivo u Luksemburgu.
    • Rok: Direktor prodavnice želi da akcije traju bar do kraja 2026. godine.
    • Gde: Leclerc, Foetz; akcije se najavljuju na Facebook stranici prodavnice.
    • Šta da uradite: Pre polaska proverite najavu akcije na Facebook stranici prodavnice. Računajte na gužvu, naročito vikendom.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Mreža BESTCHARGE dostigla 200 punjača za brzo punjenje u Luksemburgu

    Mreža BESTCHARGE dostigla 200 punjača za brzo punjenje u Luksemburgu

    Grupa Petro-Center objavila je da je u Livanžu pušten u rad 200. punjač za brzo punjenje iz mreže BESTCHARGE. Prvi punjač mreže postavljen je pre četiri godine u Remichu, pa ovaj broj predstavlja simboličan korak u razvoju električne mobilnosti u zemlji.

    Simboličan prag u Livanžu

    Kompanija Petro-Center saopštila je da je u Livanžu počeo da radi 200. punjač njene mreže za brzo punjenje. Mreža je počela da se širi pre četiri godine, kada je prva stanica postavljena u Remichu. Od tada je razvijena do broja koji se u saopštenju opisuje kao simboličan.

    Gde se nalaze stanice i kolika im je snaga

    Stanice BESTCHARGE raspoređene su na strateškim lokacijama širom zemlje. Mogu se naći u blizini pumpi, trgovinskih centara, hotela i restorana. Snaga punjenja ide do 400 kW, što vozačima električnih vozila omogućava da bateriju napune za znatno kraće vreme.

    Planovi za naredne godine

    Uz 200. punjač, BESTCHARGE najavljuje da će nastaviti da širi mrežu i prati razvoj električne mobilnosti u Luksemburgu. Cilj je da brzo punjenje bude sve dostupnije i da se lako uklopi u svakodnevni život korisnika. Grupa ističe da planira da u narednim godinama postavlja nove infrastrukture kako bi odgovorila na rastuću potražnju za električnim vozilima.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-17). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori