Oznaka: vlada

  • Zatvor Uerschterhaff posle četiri godine na granici kapaciteta

    Zatvor Uerschterhaff posle četiri godine na granici kapaciteta

    Istražni zatvor Uerschterhaff u Sanemu, otvoren pre manje od četiri godine, već je ozbiljno prepun. Zbog toga se vode hitne rasprave o uslovima života, rastućoj agresiji i brzom proširenju kapaciteta. U debati učestvuju zatvorsko osoblje, predstavnici vlasti i nevladine organizacije.

    Broj pritvorenika rastao brže od očekivanog

    Prema rečima Caroline Lieffrig, zamenice direktora Uprave za zatvore, broj pritvorenika porastao je mnogo brže nego što se predviđalo. U septembru je u Uerschterhaffu bilo 432 osobe u istražnom pritvoru, iako je zvanični kapacitet 400. Da bi se višak smestio, uneti su kreveti na sprat, pa su po tri osobe delile ćelije predviđene za dvoje. Lieffrig je to opisala kao situaciju daleko od zadovoljavajuće. Trenutno je u zatvoru 402 zatvorenika, dakle na samoj gornjoj granici. Uprava traži načine za proširenje, jer bi do sledećeg leta mogla ponovo da se dostigne prelomna tačka. Razmatra se gradnja novih objekata na državnom zemljištu.

    Uzroci i politički sporovi

    Ministarka pravde Élisabeth Margue (CSV) porast pripisuje pojačanom delovanju policije u vezi sa drogom i krađama. Podsetila je da je nakon „drug round table“ bilo jasno da će prisustvo policije biti pojačano. Državni tužilac David Lentz odbacio je tvrdnje da je septembarska prenatrpanost posledica letnjih odmora u pravosuđu. Prema njegovim rečima, ostanak u pritvoru zavisi od činjenica i dokaza u spisu, a ne od kalendara. Poslanica Déi Gréng i bivša ministarka pravde Sam Tanson traži bolje podatke o kriminalu. Pita se i postoje li bolje alternative pritvoru. Christian Richartz iz organizacije Eran, eraus an elo smatra da nove zatvore ne treba graditi. Porast, kaže, dolazi od strože primene krivičnog prava i oštrijih kazni pod sadašnjom koalicijom CSV-DP. Margue odgovara da je vlada izabrana da sprovede novu politiku bezbednosti, uz više policije i brže postupke.

    Pritisak na osoblje i planovi proširenja

    Samir Djennas, predsednik udruženja zatvorskih čuvara, kaže da nemaju „vazduha za disanje“, a ni zatvorenici. Treća osoba u ćeliji povećava napetost i sukobe, a osoblja je taman koliko je neophodno. Zato Ministarstvo pravde razmatra ponovno otvaranje nekih jedinica u zatvoru Schrassig, zatvorenih nakon pokretanja Uerschterhaffa. Margue tvrdi da je vlada rešena da zaposli potrebno dodatno osoblje. Proširenje Schrassiga predviđa rast kapaciteta sa oko 450 na 672 mesta. Raniji projekat odbačen je zbog troškova, a revidirani je u razmatranju, uz fazni rad koji bi mogao da traje do 2040. Najrealnija kratkoročna opcija je Givenich, gde bi se postavile četiri modularne zgrade po 80 mesta, ukupno 320.

    Zašto je u Givenichu popunjeno samo 61 od 115 mesta

    Lentz objašnjava da je Givenich prelazna ustanova sa strogim pravilima. Tamo mogu samo određeni zatvorenici, obično nakon boravka u Schrassigu, a mnogi ne ispunjavaju uslove, naročito nerezidenti. Tanson smatra da bi više osuđenika trebalo da koristi poluotvorene ustanove zbog dokazanog efekta resocijalizacije. Upućuje i na Belgiju, gde osuđeni na 18 meseci ili manje kaznu mogu služiti pod elektronskim nadzorom. Takvu šemu bi, kaže, vredelo razmotriti i u Luksemburgu, posebno zbog nerezidenata.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Luksemburg priprema lakše priznavanje nekih stranih diploma

    Luksemburg priprema lakše priznavanje nekih stranih diploma

    Vlada Luksemburga odobrila je na sednici 11. novembra 2026. predlog izmene uredbe o priznavanju stranih akademskih zvanja. Cilj je jednostavniji postupak za određene kvalifikacije iz trećih zemalja, ali automatskog priznavanja nema. Informacija je objavljena 12. novembra.

    Na koje diplome se odnosi predlog

    Reč je o izmeni uredbe od 27. oktobra 2006, kojom se sprovode pravila o visokom obrazovanju i homologaciji stranih akademskih zvanja. Prema zvaničnom saopštenju, pojednostavljenje se tiče kriterijuma ekvivalentnosti diploma iz trećih zemalja koje nisu potpisnice dve evropske konvencije: one o ekvivalentnosti diploma za pristup univerzitetima i one o priznavanju kvalifikacija u evropskom regionu. To je preciznije od tvrdnje da se mera odnosi na sve diplome izvan Evropske unije, pa status zemlje i vrste kvalifikacije treba proveriti u konkretnom postupku.

    Šta se još ne zna

    Saopštenje je kratko. Ne navodi se potpun spisak obuhvaćenih država, nova dokumentacija, rokovi ni datum početka primene. Zato nije odgovorno obećavati kraći postupak ili niže troškove dok konačan propis ne bude dostupan. Najava ne menja ni status već podnetih zahteva i ne garantuje ishod pojedinačnog predmeta.

    Diploma i pravo na rad nisu isto

    Akademsko priznavanje ili utvrđivanje ekvivalentnosti nije dozvola za rad u regulisanoj profesiji. Za pojedina zanimanja, naročito u zdravstvu i drugim regulisanim oblastima, mogu biti potrebni posebni postupci, jezički uslovi ili profesionalna odobrenja. Za one koji su godinama ulagali u školovanje i iskustvo, priznavanje je ipak važan korak ka nastavku obrazovanja ili profesionalnom napredovanju.

    Šta preporučuje izvor

    Treba proveriti da li je potrebna akademska ekvivalentnost, upis u odgovarajući registar ili posebno profesionalno priznanje. Korisno je pripremiti diplomu, dodatak diplomi ili spisak predmeta i dokumente o trajanju studija, ako se traže. Pre plaćanja usluga proverite zvanične uslove za prevod i overu dokumenata. Za regulisane profesije pravila se proveravaju kod nadležnog ministarstva ili profesionalnog tela, a praktični postupci i važeći uslovi dostupni su na Guichet.lu.

    Šta to znači za nas

    Ako imate diplomu iz treće zemlje, ne menjajte planove na osnovu najave: sačekajte objavljivanje konačne uredbe i proverite na Guichet.lu važeće uslove, uključujući prevod i overu dokumenata. Za regulisane profesije raspitajte se kod nadležnog ministarstva ili profesionalnog tela.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Reforma poreza na nekretnine: vlada odobrila nove amandmane

    Reforma poreza na nekretnine: vlada odobrila nove amandmane

    Luksemburška vlada je na sednici 11. novembra 2026. odobrila izmene predloga zakona 8082A o porezu na nekretnine i porezu za podsticanje korišćenja raspoloživog zemljišta. Odluka je objavljena 12. novembra, ali nova pravila još nisu stupila na snagu.

    Šta je vlada odobrila

    Reč je o amandmanima na postojeći predlog zakona 8082A, koji obuhvata porez na nekretnine (impôt foncier) i porez kojim se podstiče korišćenje zemljišta (impôt à la mobilisation de terrains). Izmene su pre svega odgovor na primedbe Državnog saveta iz mišljenja od 3. februara 2026. Vlada navodi da je uzela u obzir i promene na tržištu stanovanja, kao i tehnička prilagođavanja koja su potrebna za razvoj informacionih sistema. Pored toga, odobrena su i dva predloga uredbi. Jedna se odnosi na način dostavljanja odluka po prigovorima na osnovnu vrednost i na porez za aktiviranje zemljišta, a druga na strukturu i format razmene podataka.

    Cilj reforme i nepoznanice

    Reforma treba da modernizuje oporezivanje zemljišta i da stvori podsticaje za njegovo korišćenje, i to u zemlji u kojoj je stanovanje veliki finansijski teret za mnoge porodice. Iz saopštenja se, međutim, ne vidi koliko bi pojedini vlasnik plaćao posle reforme. Nema konačne poreske tarife, datuma početka naplate ni obračuna za pojedinačne nekretnine. Iznosi će zavisiti od konačnog teksta propisa i od okolnosti konkretne nekretnine, pa za zaključak da će vlasnici plaćati više za sada nema osnova.

    Šta je važno razlikovati

    Porez na nekretnine, porez za podsticanje korišćenja zemljišta i lokalne mere za prazne stanove nisu nužno iste obaveze. Odluka jedne opštine se ne primenjuje automatski na celu državu. Radio Puls navodi da su u pitanju odobreni amandmani na predlog zakona, a ne potvrda da su nova poreska pravila već na snazi.

    Šta to znači za nas

    Vlasnici nekretnina i zemljišta treba da sačuvaju dokumentaciju o vlasništvu i podatke o parceli, da prate konačan tekst zakona i obaveštenja nadležnih organa, a u slučaju poreskog rešenja da provere rokove i mogućnost prigovora navedene u dokumentu. Finansijske planove ne bi trebalo menjati samo na osnovu najave reforme.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Klimabonus: do 6.000 € za električni auto, od 2027. popust na računu

    Klimabonus: do 6.000 € za električni auto, od 2027. popust na računu

    Vlada Luksemburga predstavila je 11. novembra 2026. izmene programa Klimabonus Mobilitéit. Subvencije za vozila bez emisija CO₂ produžene su do 30. juna 2030, a od januara 2027. kupci će kod uključenih prodavaca pomoć moći da dobiju direktno umanjenjem računa.

    Koliko iznose subvencije za vozila

    Za potpuno električna vozila naručena od 1. jula 2026. iznos zavisi pre svega od potrošnje energije. Najviših 6.000 evra predviđeno je za automobile sa potrošnjom do 160 Wh/km (16 kWh/100 km). Isti iznos važi i za određena vozila sa najmanje sedam sedišta kada domaćinstvo ima najmanje pet članova, kao i za električne kombije i vozila na vodonične gorivne ćelije.

    Pomoć od 3.000 evra predviđena je za električne automobile sa potrošnjom od 161 do 180 Wh/km, kao i za vozila sa potrošnjom do 200 Wh/km ako najveća neto snaga pogona ne prelazi 150 kW. Za polovni električni automobil star najmanje tri godine ostaje 1.500 evra, uz ispunjavanje uslova programa. Ovi iznosi nisu automatski dostupni za svaki auto, pa pre potpisivanja ugovora treba proveriti homologovanu potrošnju, kategoriju vozila i ostale uslove.

    Šta se menja od 1. januara 2027.

    Glavna novina je predfinansiranje subvencije. Kod prodavaca koji se prijave u odgovarajući državni registar, pomoć za novo vozilo biće odbijena direktno od konačnog računa, a prodavac zatim od države traži refundaciju. Ako bi, na primer, auto koštao 30.000 evra i ispunjavao uslove za 6.000 evra pomoći, kupac bi platio 24.000 evra. To je samo ilustrativan primer, a ne ponuda za konkretno vozilo.

    Klasičan postupak naknadnog dobijanja pomoći ostaje dostupan, a iznos je isti bez obzira na način isplate. Predfinansiranje se odnosi na nova vozila kupljena od 1. januara 2027, a ne na ranije kupovine ili polovna vozila.

    Pomoć za punjače kod kuće i u zgradama

    Produžen je i program podrške za privatnu infrastrukturu za punjenje, za investicije sa računima izdatim od 1. januara 2026. do 31. decembra 2030. Do 750 evra predviđeno je za jednostavan punjač, do 1.200 evra za pametni i do 1.400 evra za dvosmerni, prema posebnom vremenskom uslovu programa. Za određene zajedničke sisteme upravljanja punjenjem i potrebne radove u višestambenim zgradama pomoć ide do 40.000 evra.

    Za ove kategorije pomoć je ograničena na najviše 50 odsto prihvatljivih troškova bez PDV-a. Iznos od 40.000 evra odnosi se na kvalifikovane kolektivne projekte, a ne na pojedinačno domaćinstvo. Stanari i vlasnici stanova treba da se raspitaju kod upravnika ili skupštine suvlasnika o zajedničkoj infrastrukturi.

    Šta to znači za nas

    Ako planirate kupovinu električnog auta, pre potpisivanja ugovora proverite tačnu potrošnju modela, datume naručivanja i registracije, kao i da li je prodavac uključen u sistem predfinansiranja koji počinje 1. januara 2027. Porodice sa pet ili više članova treba da provere uslove za vozila sa sedam sedišta.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Luksemburg olakšava priznavanje diploma iz zemalja van Evrope

    Luksemburg olakšava priznavanje diploma iz zemalja van Evrope

    Vlada Luksemburga je u sredu odobrila nacrt velikoherceškog pravilnika koji treba da pojednostavi kriterijume za priznavanje ekvivalentnosti stranih diploma. Mnogi koji su školovanje završili u trećim zemljama do sada su imali poteškoća da svoje diplome priznaju u Velikom Vojvodstvu.

    Šta je vlada odobrila

    Ministri okupljeni na sednici Vladinog saveta u sredu potvrdili su nacrt velikoherceškog pravilnika (règlement grand-ducal). Njegov cilj je da se kriterijumi za priznavanje ekvivalentnosti diploma učine jednostavnijim. Reč je o nacrtu, a u dostupnom tekstu nije naveden datum njegovog stupanja na snagu.

    Na koga će se pravila odnositi

    Nova pravila biće primenjivana na diplome iz država koje nisu potpisnice dve konvencije. Prva je Evropska konvencija o ekvivalenciji diploma koje omogućavaju pristup univerzitetskim ustanovama. Druga je Konvencija o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskom regionu. Ove formulacije vlada navodi u sažetku radova sa sednice.

    Zašto je to važno

    Prema tekstu, veliki broj ljudi sa diplomama stečenim u trećim zemljama suočava se sa preprekama pri priznavanju tih diploma u Luksemburgu. Najavljena izmena trebalo bi da taj postupak učini lakšim. Detalji o tome koji će konkretno kriterijumi biti promenjeni u izvoru nisu navedeni.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Zanatska komora traži konkretne predloge o statusu samostalnih do kraja godine

    Zanatska komora traži konkretne predloge o statusu samostalnih do kraja godine

    Potpredsednica Federacije zanatlija (Fédération des Artisans) Aleksa Balman zatražila je od vlade da do kraja 2026. predstavi konkretne predloge za reformu statusa samostalnih delatnika. Najveći problemi su dvostruko opterećenje socijalnim doprinosima i otežan pristup naknadi za nezaposlenost.

    Ista obaveza, ista prava

    Pod sloganom „Iste obaveze, ista prava“ Federacija zanatlija traži bolju socijalnu zaštitu za samostalne delatnike. Prema rečima potpredsednice Alexe Ballmann, pandemija je jasno pokazala koliko su oni u kriznim situacijama slabo zaštićeni. Mnoga preduzeća morala su da obustave rad, a vlasnici nisu imali pristup istim mehanizmima zaštite kao zaposleni. Kampanjom se želi i promeniti slika o samostalnim delatnicima. Predrasuda o bogatom šefu u luksuznom automobilu ne odgovara stvarnosti mnogih malih firmi, a 99 odsto preduzeća u Luksemburgu čine mala i srednja preduzeća.

    Dvostruki doprinosi

    Kod zaposlenog, kako objašnjava Ballmann, trećinu doprinosa plaća država, trećinu poslodavac, a trećinu sam zaposleni. Samostalni delatnik mora iz privatnih prihoda da pokrije i deo „preduzeća“ i svoj deo, a pritom nema isto pokriće. Federacija ne traži da te troškove preuzme država. Predlog je da preduzeće snosi deo doprinosa koji odgovara samostalnom delatniku, kao što to čini za zaposlene, dok bi on plaćao svoj deo. „Ne želimo nikakve privilegije“, poručila je ona.

    Rok i izmene u pravilima o nezaposlenosti

    Prema Federaciji, postoji širok konsenzus o potrebi reforme, ali nedostaju rezultati, iako se od preuzimanja dužnosti vlade 2023. redovno saopštava da se dosije obrađuje. Reforma je predviđena i koalicionim sporazumom. Zato se traže predlozi najkasnije do kraja 2026, kako bi mere mogle da se primene u 2027. godini. Pošto je nadležno više ministarstava, potreban je koherentan paket mera. Federacija pozdravlja nacrt zakona koji predviđa da se delimična nezaposlenost u slučaju više sile otvori i samostalnim delatnicima, a da se uslov za naknadu skrati sa dve godine profesionalne aktivnosti na jednu.

    Prestanak rada bez stečaja

    Ostaje problem pristupa naknadi kada preduzeće više nije ekonomski održivo. Danas samostalni delatnik može da dobije naknadu ako prijavi stečaj, ali ne i ako dobrovoljno prestane da radi. Federacija bi da se prestanak delatnosti uredi uredno, uz izmirenje svih poverilaca, uz zadržavanje prava na naknadu, kada je reč o stvarnoj ekonomskoj nesreći bez zloupotrebe. Prema statistici, medijalni prihod samostalnih je niži od prosečne plate zaposlenog, a i oni imaju porodice i kiriju.

    Šta to znači za nas

    Srbi koji u Luksemburgu imaju sopstvenu firmu ili su samostalni delatnici treba da prate da li će vlada do kraja 2026. predstaviti predloge, jer bi izmene mogle da važe od 2027, uključujući skraćenje uslova za naknadu nezaposlenosti sa dve na jednu godinu.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-09). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Vodič za krizne situacije u Luksemburgu izazvao podeljene reakcije

    Vodič za krizne situacije u Luksemburgu izazvao podeljene reakcije

    Luksemburška vlada je kampanjom „Es-tu prêt ?“ pozvala stanovništvo da se pripremi za moguće krizne situacije. Vodič koji stiže u domaćinstva izazvao je među čitaocima portala L'essentiel reakcije od podrške do besa i podsmeha, uz strahove od rata i primedbe na troškove.

    Šta vlada preporučuje

    Od sredine oktobra u domaćinstva se deli oko 300.000 primeraka vodiča. Građanima se savetuje da imaju dovoljno pitke vode, hrane, baterijskih lampi i drugih osnovnih potrepština, kako bi bar 72 sata mogli da se snađu bez spoljne pomoći. Vlada naglašava da je cilj bolje reagovanje na nepredviđene situacije, poput dužih nestanaka struje, prirodnih katastrofa, sajber napada, ali i bezbednosnih kriza političke prirode. Vodič je deo nacionalne strategije otpornosti. Visoki komesar Guy Bley rekao je 9. oktobra, na predstavljanju, da priprema ne znači predviđanje konkretne krize, već sposobnost da se ostane operativan u slučaju nužde.

    Strah od rata i ruganje

    U komentarima na sajtu i Facebook stranici mnogi čitaoci reaguju sa nerazumevanjem i oštrom kritikom. Neki tvrde da vodič odmah bacaju u kontejner za papir ili u smeće, a jedan komentator ga ni raspakovao nije. Posebno upada u oči koliko njih sumnja da je reč o pripremi za rat; jedan čitalac optužuje vlade da strahom pripremaju stanovništvo za sukob. Kritike stižu i na račun Evropske unije, jer je Evropska komisija još u martu 2025. predstavila strategiju po kojoj bi stanovništvo trebalo da bude spremno za krize u trajanju od najmanje 72 sata. Pritom se ne radi samo o vojnim pretnjama, već i o prirodnim nepogodama, sajber napadima i većim poremećajima infrastrukture.

    Cena pripreme i glasovi podrške

    Druga česta tema je novac. Čitaoci pišu da nemaju sredstava za takvu zalihu i da mnogi i inače teško sastavljaju kraj s krajem. Neki traže da država besplatno deli komplete za hitne slučajeve. Jedna čitateljka navodi da je na internetu sastavila spisak za kupovinu, ali ga je obrisala zbog ukupne cene. Pojedine preporuke izazivaju podsmeh, na primer savet o zalihi flaširane vode posle godina preporuka da se pije voda iz česme. Postavlja se i pitanje koristi konzervi i lampi u slučaju nuklearnog napada. Ima, ipak, i podrške: jedna čitateljka smatra da je važno biti dobro opremljen kod kuće i upozorava da se rizici ne ismevaju. Reakcije pokazuju koliko građani različito doživljavaju istu poruku: dok vlasti traže više samostalnosti, deo javnosti u tome vidi znak upozorenja na rat.

    Šta to znači za nas

    Proverite da li ste u poštanskom sandučetu dobili vodič vlade „Es-tu prêt ?“ i razmotrite da za domaćinstvo obezbedite zalihe za najmanje 72 sata.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-10-29). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Luksemburžani kupuju zalihe: vodič za 72 sata izazvao veću potražnju

    Luksemburžani kupuju zalihe: vodič za 72 sata izazvao veću potražnju

    Otkako je vlada 9. oktobra objavila novi vodič za pripremu na krizne situacije, trgovci u Luksemburgu beleže osetan rast prodaje robe za hitne slučajeve. Stručnjak za bezbednost savetuje da stanovnici razmisle i o mogućoj evakuaciji.

    Šta se kupuje najviše

    Prema rečima Michaela Vandena Herrewegena, upravnika samoposluge Delhaize u Walferdangeu, u danima nakon objavljivanja vodiča porasla je potražnja za flaširanom vodom, testeninom, pirinčem i brašnom. Promene se osećaju i u prodavnicama opreme za kampovanje i boravak u prirodi. Diane Nicolas iz prodavnice A.S. Adventure navodi da su posebno traženi mali plinski kuvari i radio-aparati na ručni pogon. Radija je toliko nestalo da se nove isporuke često rasprodaju u roku od nekoliko dana. Vreće za spavanje takođe se kupuju češće nego ranije.

    Šta preporučuje vodič

    Vodič za 72 sata dostavljen je svim domaćinstvima nakon objavljivanja. Preporuka je da svako obezbedi dovoljno namirnica i opreme da bi bar tri dana mogao da se snalazi samostalno u slučaju krize. U vodiču se nalazi i spisak najvažnijih stvari koje treba držati kod kuće, poput hrane, vode i ostalih potrepština.

    Torba za hitne slučajeve i vežba

    Stručnjak za bezbednost Stéphane Kowalik iz firme SK Consult ukazuje da treba biti spreman i na napuštanje doma. Predlaže takozvanu „grab bag“ torbu, odnosno ranac sa najvažnijim stvarima koji se može brzo poneti. Idealno je da ima zapreminu od 30 do 40 litara kako bi bio udoban za nošenje. Osnovni sadržaj čine metalna flaša za vodu od nerđajućeg čelika, pribor za prvu pomoć, baterije, lekovi koji su neophodni i sredstva za prečišćavanje vode. Ostalo se može prilagoditi ličnim potrebama. Kowalik naglašava da nije dovoljno samo nabaviti opremu, već treba znati i kako se koristi. Preporučuje da se unapred isproba rad kuvara za kampovanje i druge opreme, jer je snalaženje u stresnoj situaciji mnogo teže.

    Šta to znači za nas

    Proverite da li ste dobili vodič za 72 sata u svom sandučetu i na osnovu priložene liste procenite koje zalihe vam nedostaju za bar tri dana. Razmislite i o pripremi ranca za hitne slučajeve.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-10-29). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori