⚠ proveri brojeve: 18, 19
Lažne vesti nisu izum interneta, ali se danas šire brže i dalje nego ranije. Portal science.lu objašnjava kako nastaju, zašto im je tako lako poverovati i šta svako može da uradi da ih ne širi. U Luksemburgu se u škole šalje i međunarodna inicijativa Lie Detectors.
Šta je dezinformacija, a šta lažna vest
Istraživači razlikuju više pojmova. Pogrešna informacija (mezinformacija) je netačna objava koja je podeljena nenamerno. Dezinformacija je namerna, dok malinformacija pored toga ima za cilj da nanese štetu. Sve to spada pod širi pojam lažnih vesti. Kao primer izmišljene tvrdnje navodi se priča da je Luksemburžanka Pascale Wernute prva izbrojala do milijardu, što je potpuno netačno. Brojanje bi, uz jedan broj u sekundi, trajalo skoro 32 godine.
Pojava nije nova, ali su uslovi drugačiji
Primera ima još od antičke Grčke. Glasine su, recimo, podstakle strašna spaljivanja veštica između 15. i 17. veka. Engleski izraz „hoax“ pojavio se u britanskoj štampi u 18. veku, a novinari su o lažnim vestima prvi put govorili osamdesetih godina 19. veka u Sjedinjenim Državama, kaže istoričar medija Andreas Fickers sa Univerziteta Luksemburga. Danas smo stalno povezani i izloženi neprekidnom toku vesti, dok su nekad stizale nekoliko puta dnevno preko radija, televizije ili štampe. Prema više naučnih studija, lažne vesti se na društvenim mrežama šire brže i dalje od pouzdanih, a do određenog broja ljudi stižu i do šest puta brže. Razlog su algoritmi koji guraju emotivne i polarizujuće sadržaje, a botovi ih automatski dodatno repostuju. Veštačka inteligencija ubrzava stvar jer omogućava brzu i jeftinu izradu dipfejkova, kao i ubedljivih tekstova generativnih alata poput ChatGPT-a, koji ponekad sadrže greške.
Kako se zaštititi
Netačnu informaciju možete prijaviti u svom užem krugu. Ako se to radi masovno, može da izazove „bumerang“ efekat: isticanje da je nešto lažno privlači pažnju na to i podstiče deljenje. Zaštita je teška jer smo svi ranjivi, a sklonost ka verovanju onome što potvrđuje naš pogled na svet i što se često ponavlja je velika. Studije pokazuju da kao svojevrsna „vakcina“ pomaže podsećanje da nas neko može prevariti i objašnjenje mehanizama lažnih informacija. Praktičan savet je da budemo oprezni prema senzacionalističkim vestima i čudnim ili politički obojenim izvorima, da pre deljenja sačekamo nekoliko sekundi i da ne delimo ako sumnjamo. Provera u drugim izvorima traje nekoliko minuta.
Lie Detectors u školama
Međunarodna inicijativa Lie Detectors organizuje radionice u školama. Obučeni novinari dolaze u učionice i na konkretnim primerima pokazuju kako nastaju lažne vesti, kako prepoznati nepouzdane izvore i proveriti tvrdnje. Interaktivne radionice traju oko 90 minuta, a namenjene su pre svega učenicima od 10 do 11 i od 14 do 15 godina. Od 2025. u projektu u Luksemburgu učestvuju i novinari lista L’essentiel, a cilj je da mladi steknu kritički odnos prema vestima i društvenim mrežama.
Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.


