Oznaka: veštačka inteligencija

  • Lažne vesti: kako da ih prepoznate i zašto se danas šire brže nego ikad

    Lažne vesti: kako da ih prepoznate i zašto se danas šire brže nego ikad

    ⚠ proveri brojeve: 18, 19

    Lažne vesti nisu izum interneta, ali se danas šire brže i dalje nego ranije. Portal science.lu objašnjava kako nastaju, zašto im je tako lako poverovati i šta svako može da uradi da ih ne širi. U Luksemburgu se u škole šalje i međunarodna inicijativa Lie Detectors.

    Šta je dezinformacija, a šta lažna vest

    Istraživači razlikuju više pojmova. Pogrešna informacija (mezinformacija) je netačna objava koja je podeljena nenamerno. Dezinformacija je namerna, dok malinformacija pored toga ima za cilj da nanese štetu. Sve to spada pod širi pojam lažnih vesti. Kao primer izmišljene tvrdnje navodi se priča da je Luksemburžanka Pascale Wernute prva izbrojala do milijardu, što je potpuno netačno. Brojanje bi, uz jedan broj u sekundi, trajalo skoro 32 godine.

    Pojava nije nova, ali su uslovi drugačiji

    Primera ima još od antičke Grčke. Glasine su, recimo, podstakle strašna spaljivanja veštica između 15. i 17. veka. Engleski izraz „hoax“ pojavio se u britanskoj štampi u 18. veku, a novinari su o lažnim vestima prvi put govorili osamdesetih godina 19. veka u Sjedinjenim Državama, kaže istoričar medija Andreas Fickers sa Univerziteta Luksemburga. Danas smo stalno povezani i izloženi neprekidnom toku vesti, dok su nekad stizale nekoliko puta dnevno preko radija, televizije ili štampe. Prema više naučnih studija, lažne vesti se na društvenim mrežama šire brže i dalje od pouzdanih, a do određenog broja ljudi stižu i do šest puta brže. Razlog su algoritmi koji guraju emotivne i polarizujuće sadržaje, a botovi ih automatski dodatno repostuju. Veštačka inteligencija ubrzava stvar jer omogućava brzu i jeftinu izradu dipfejkova, kao i ubedljivih tekstova generativnih alata poput ChatGPT-a, koji ponekad sadrže greške.

    Kako se zaštititi

    Netačnu informaciju možete prijaviti u svom užem krugu. Ako se to radi masovno, može da izazove „bumerang“ efekat: isticanje da je nešto lažno privlači pažnju na to i podstiče deljenje. Zaštita je teška jer smo svi ranjivi, a sklonost ka verovanju onome što potvrđuje naš pogled na svet i što se često ponavlja je velika. Studije pokazuju da kao svojevrsna „vakcina“ pomaže podsećanje da nas neko može prevariti i objašnjenje mehanizama lažnih informacija. Praktičan savet je da budemo oprezni prema senzacionalističkim vestima i čudnim ili politički obojenim izvorima, da pre deljenja sačekamo nekoliko sekundi i da ne delimo ako sumnjamo. Provera u drugim izvorima traje nekoliko minuta.

    Lie Detectors u školama

    Međunarodna inicijativa Lie Detectors organizuje radionice u školama. Obučeni novinari dolaze u učionice i na konkretnim primerima pokazuju kako nastaju lažne vesti, kako prepoznati nepouzdane izvore i proveriti tvrdnje. Interaktivne radionice traju oko 90 minuta, a namenjene su pre svega učenicima od 10 do 11 i od 14 do 15 godina. Od 2025. u projektu u Luksemburgu učestvuju i novinari lista L’essentiel, a cilj je da mladi steknu kritički odnos prema vestima i društvenim mrežama.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • LuxTrust upozorava: nikada ne zovemo korisnike telefonom

    LuxTrust upozorava: nikada ne zovemo korisnike telefonom

    Jacques Thill, predsednik upravnog odbora kompanije LuxTrust, gostovao je u sredu u redakciji RTL-a. Govorio je o digitalnoj bezbednosti, prošlogodišnjem zastoju u radu usluga i sve češćim pokušajima prevare u kojima se zloupotrebljava ime LuxTrusta.

    Veća bezbednost nakon prošlogodišnjeg zastoja

    Thill je na čelu upravnog odbora šest meseci i na toj funkciji je zamenio Serža Alegrecu, koji je to mesto zauzimao više od dvadeset godina. Kaže da je kompanija tokom godine dosta radila i ulagala u bezbednost i otpornost informatičkih rešenja, pa su one sada čvršće nego pre godinu dana. Ne želi da govori o novom pravcu, jer osnovna delatnost ostaje ista: digitalna rešenja u oblasti digitalnog identiteta. LuxTrust je danas gotovo nezaobilazan u svakodnevici, od elektronskog bankarstva i portala MyGuichet do elektronskih potpisa.

    Šta se desilo pre skoro godinu dana

    Pre skoro godinu dana LuxTrust je imao veliki zastoj koji je nekoliko sati paralisao njegove usluge. Prema Thillu, takav kvar nije moguće potpuno isključiti, ali je moguće pripremiti se tako da posledice budu mnogo manje. Zato je kompanija uspostavila nezavisan sistem u drugom data centru u Luksemburgu, koji se može aktivirati u kriznoj situaciji. U to je uloženo više miliona evra. Thill ponavlja da zastoj nije bio posledica sajber napada, već softverske greške. Nije bilo curenja podataka ni otkrivanja ličnih informacija.

    Phishing i pravila koja treba zapamtiti

    Ime LuxTrusta prevaranti redovno zloupotrebljavaju. Napadi phishingom se umnožavaju, sve su sofisticiraniji, a veštačka inteligencija im daje nove mogućnosti. Zato su informisanje i podizanje svesti javnosti, prema Thillovim rečima, najveći prioritet. Pravilo je jednostavno: LuxTrust nikada ne traži lozinku i nikada ne zove korisnike telefonom, ni u jednom scenariju. Ako vas neko pozove i predstavi se kao LuxTrust, treba odmah prekinuti vezu. SMS poruku od LuxTrusta dobijate samo kada ste sami pokrenuli neku radnju. Poruka koja stigne niotkuda, sa pozivom da nešto uradite, verovatno je prevara. Prevaranti pritiskaju žrtve i stvaraju osećaj hitnosti kako bi ih naterali da deluju brzo i bez razmišljanja. Zato treba ostati oprezan i pažljivo pročitati svaku poruku. Ni LuxTrust ni banke nikada ne traže lozinku korisnika.

    Kome se obratiti

    Za pitanja LuxTrust ima telefonsku liniju koja radi od 8 do 18 časova na broju 24 550 550. Ako ste kliknuli na lažni link ili mislite da ste postali žrtva prevare, linija kompanije Worldline dostupna je 24 sata na broju 49 10 10, radi blokiranja vašeg LuxTrust sertifikata. Dodatne informacije nalaze se na sajtu cyberfraud.lu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi korisnici LuxTrusta, uključujući one koji ga koriste za e-bankarstvo i MyGuichet.
    • Gde: LuxTrust hotline 24 550 550 (8–18 h); Worldline hotline 49 10 10 (24 h); cyberfraud.lu.
    • Šta da uradite: Ako neko zove u ime LuxTrusta, odmah prekinite razgovor. Ako ste kliknuli na sumnjiv link, odmah pozovite Worldline na 49 10 10 da blokiraju vaš sertifikat.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Čet-bot za prekogranične radnike nagrađen na evropskom nivou

    Čet-bot za prekogranične radnike nagrađen na evropskom nivou

    Udruženje Frontaliers Grand Est iz Meca razvilo je čet-bot zasnovan na veštačkoj inteligenciji, namenjen informisanju prekograničnih radnika. Alat je dobio posebno priznanje Asocijacije evropskih pograničnih regiona, a do sada je obradio blizu 30.000 upita.

    Priznanje za prekograničnu saradnju

    Asocijacija evropskih pograničnih regiona dodelila je udruženju specijalno priznanje na nagradi Sail of Papenburg 2026, evropskoj nagradi za prekograničnu saradnju. Ovim je istaknut veliki pravni rad koji stoji iza alata. Čet-bot objašnjava prekograničnim radnicima njihove uslove rada i prava.

    Kako alat funkcioniše

    Za razliku od klasičnih alata veštačke inteligencije, ovaj čet-bot informacije traži isključivo na sajtu udruženja, čiji se sadržaj objavljuje ručno. Pravnici udruženja od 2024. godine rade na pouzdanoj i proverenoj bazi znanja iz koje veštačka inteligencija crpi odgovore. Direktor Julien Dauer kaže da alat već daje brze odgovore na svakodnevna pitanja, na primer kada će plata porasti zbog indeksa, kako ostvariti porodične dodatke za dete ili kojim prevozom stići do grada Luksemburga.

    Čovek i dalje ima poslednju reč

    Zahvaljujući čet-botu, pravnici udruženja, čije su usluge besplatne, mogu da se posvete najhitnijim i najsloženijim slučajevima. Direktor naglašava da alat ne zamenjuje pravnike i da ne vredi koliko savet stručnjaka. U slučaju sumnje, preporučuje da se uvek obrati timu udruženja, naročito kod teških i komplikovanih predmeta ili hitnih situacija kao što su trudnoća ili otkaz.

    Sledeći cilj: evropski model

    Udruženje sada želi da čet-bot prebaci na evropski model veštačke inteligencije i tako obezbedi njegov evropski suverenitet. Prema tekstu, alat je prvobitno nastao oslanjajući se na američke modele.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Prekogranični radnici koji rade u Luksemburgu, a žive u regionu Grand Est u Francuskoj.
    • Gde: Frontaliers Grand Est, udruženje iz Meca (čet-bot na sajtu udruženja).
    • Šta da uradite: Za jednostavna pitanja o platama, porodičnim dodacima ili prevozu možete koristiti čet-bot, a u hitnim ili složenim slučajevima, poput trudnoće ili otkaza, obratite se pravnicima udruženja.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-17). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori