Oznaka: tripartita

  • Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Državni statistički zavod STATEC u najnovijoj prognozi očekuje da bi gas za domaćinstva u Luksemburgu 2027. mogao da poskupi oko 10%, dok bi struja mogla da pojeftini oko 9%. Ranije pominjani rast gasnih tarifa od 30% potiče iz drugog skupa scenarija i ne predstavlja usvojenu cenu.

    Dve različite procene

    Prognoza STATEC-a objavljena 4. novembra 2026. uzima u obzir produžene državne mere podrške i govori o prosečnim cenama za domaćinstva. Prema njoj, gas bi sa oko 0,92 poskupeo na 1,01 evro po kubnom metru, a struja bi pala sa oko 0,24 na 0,22 evra po kilovat-satu. Iznosi uključuju poreze i odnose se na model prosečne potrošnje.

    Cifra od 30% dolazi iz odgovora ministra energetike Lexa Dellesa na poslaničko pitanje Merisa Sehovica. U centralnom scenariju tamo se navodi rast tarifa za gas od 30% i pad tarifa za struju od 2%. Nepovoljnija varijanta predviđa gas plus 38% i struju plus 3%, a povoljnija gas plus 4% i struju minus 5%. Te procene ne treba mešati s prognozom prosečnih krajnjih cena, jer razlike u osnovici i pretpostavkama nisu dovoljno razjašnjene.

    Šta znači za račun i dokle traje pomoć

    Kao ilustracija: domaćinstvo koje godišnje potroši 1.500 kubnih metara gasa platilo bi oko 135 evra više za sam obračun, uz istu potrošnju. Stvarni račun ipak zavisi od ugovora, fiksnih naknada, dobavljača i potrošnje.

    Nakon odluke tripartitnog odbora od 29. oktobra, podrška za gas, struju i lož-ulje produžena je do 31. decembra 2027. Prognoza računa na pomoć od 15 centi po kubnom metru gasa i 4 centa po kilovat-satu struje. Pomoć za benzin i dizel traje do kraja februara 2027. Bez produženja mera inflacija bi 2027. iznosila oko 3,1%, a ne 2,5%.

    Zašto je gas osetljiviji i kakve su zalihe

    Prema ministru Dellesu, veći deo struje za isporuku u 2027. već je nabavljen terminskim ugovorima. Gas se često kupuje u kraćim intervalima, pa se promene na tržištu brže prenose na tarife. Rizici su hladna zima, poremećaji u globalnom snabdevanju i stanje skladišta u EU, a neizvesnost podstiču i sukobi na Bliskom istoku.

    Dobavljači su do 1. novembra morali da skladište najmanje 15% prosečne potrošnje svojih kupaca iz prethodnih pet godina. Početkom novembra 2026. imali su oko 1.310 GWh, odnosno oko 19%. Domaćinstva trenutno u proseku plaćaju oko 21,2 centa po kWh struje i oko 9 centi po kWh gasa, što su prosečne vrednosti, a ne garantovane tarife.

    Inflacija i plate

    STATEC u centralnoj prognozi očekuje inflaciju od oko 2,5% u 2027. i 2028. Sledeća indeksacija plata predviđa se u drugom kvartalu 2027, ali termin zavisi od stvarnog kretanja cena i nije unapred zakazan.

    Šta to znači za nas

    Proverite u ugovoru sa dobavljačem da li imate fiksnu ili promenljivu tarifu i kada cena može da se menja. Pratite godišnju potrošnju gasa u kubnim metrima i, pre eventualne promene dobavljača, uporedite ponude uključujući sve naknade. Veće promene sistema grejanja ne donosite na brzinu.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-13). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Trećina stanovnika Luksemburga smanjila grejanje zbog skupe energije

    Trećina stanovnika Luksemburga smanjila grejanje zbog skupe energije

    Prema anketi Evropske investicione banke (BEI), objavljenoj u četvrtak, rast cena energije ozbiljno je pogodio budžete domaćinstava u Luksemburgu. Skoro četvrtina ispitanika zadužila se, tražila finansijsku pomoć ili odložila plaćanje računa za energiju.

    Kupovna moć i svakodnevna štednja

    Više od polovine stanovnika (52%) navelo je da im je poskupljenje gasa, goriva, lož-ulja ili struje u poslednjih 12 meseci znatno smanjilo kupovnu moć. Njih 13% opisalo je taj uticaj kao veoma veliki. Trećina ispitanika je smanjila grejanje, a 32% je ograničilo svakodnevne troškove za hranu ili zdravstvene proizvode.

    Udeo onih koji su tražili finansijsku pomoć ili odložili plaćanje računa iznosi 23%, što je iznad proseka Evropske unije od 16%. U celoj EU, 60% ispitanika kaže da im je poskupljenje goriva smanjilo kupovnu moć.

    Manje vožnje, manje putovanja

    Cene su promenile i navike u vožnji. Skoro četvrtina anketiranih smanjila je vožnju automobilom za osnovne potrebe, poput kupovine ili odlazaka kod lekara. Njih 29% odreklo se vikenda, odmora ili posete porodici i prijateljima.

    Rezultati za Luksemburg zasnivaju se na odgovorima 500 stanovnika starijih od 16 godina, prikupljenim od 3. do 25. avgusta. Anketa je sprovedena ubrzo nakon što je vlada počela da primenjuje mere podrške dogovorene u junu sa sindikatima i poslodavcima.

    Državne subvencije i njihovo produženje

    U okviru tripartitnog dogovora „Resilienzpak“, domaćinstva od 1. avgusta dobijaju subvenciju na struju od 4 centa po kWh. Tako ukupna državna podrška na cenu struje za domaćinstva iznosi 11,3 centa po kWh. Uz to, subvencija na benzin i dizel je 5 centi po litru, a na lož-ulje za domaćinstva 15 centi po litru.

    Prošlog meseca vlada i socijalni partneri dogovorili su da se mere za gas, lož-ulje i struju produže do kraja 2027, a umanjenje cena goriva do kraja februara.

    Evropa i energetska tranzicija

    Kupovna moć je najviše pala u Rumuniji (80%), Grčkoj (78%) i Bugarskoj (74%), a najmanje na Malti (23%) i u Švedskoj (31%). Stanovnici Luksemburga ubrajaju se među najbolje pripremljene za energetsku tranziciju: trećina već vozi električni automobil (u EU 13%), a oko 36% ima solarne panele (u EU 20%). Trećina je vožnju zamenila zajedničkim prevozom, javnim prevozom ili biciklom, što je najveći udeo u EU.

    Tri četvrtine ispitanika (76%) smatra tranziciju hitnom za Luksemburg, a 80% ocenjuje da bi presporo prilagođavanje u EU dugoročno povećalo cene energije i troškove života.

    Šta to znači za nas

    Subvencije na struju, gas i lož-ulje važe do kraja 2027, a umanjenje cena goriva do kraja februara, pa se prema tome mogu planirati kućni troškovi za grejanje i vožnju.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-11-07). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Statec: sledeća indeksacija plata mogla bi stići već u proleće 2027.

    Statec: sledeća indeksacija plata mogla bi stići već u proleće 2027.

    Luksemburški zavod za statistiku Statec saopštio je novu procenu prema kojoj bi automatsko usklađivanje plata sa cenama, poznato kao indeks, moglo biti aktivirano ranije nego što se očekivalo. Procena stavlja vladu pred problem, jer ona želi da odloži sledeću isplatu.

    Šta predviđa Statec

    Prema proceni objavljenoj u sredu, sledeći indeks trebalo bi da bude aktiviran u proleće 2027, negde između aprila i juna. Naredni bi potom usledio u proleće 2028. Rast cena, dakle, ubrzava kalendar povećanja plata u odnosu na ranija očekivanja. Statec ovaj period, drugi kvartal 2027, ne pominje prvi put, ali ističe da su njegove procene postale nesigurnije zbog nepredvidivog kretanja cena energije.

    Zašto je to problem za vladu

    Premijer Luc Frieden želi da nijedan indeks ne bude aktiviran pre juna 2027, kako bi između dve indeksacije prošlo najmanje godinu dana. Nova procena zato deluje kao signal za uzbunu. Posebno je neprijatno to što ona već uračunava nedavno odlučeno produženje finansijske pomoći za 2027. godinu. Moguće je stoga da dogovor postignut u okviru tripartite neće biti dovoljan da se ostvare vladini ciljevi u vezi sa indeksom.

    Uloga cena energije

    Nesigurnost procena Statec pripisuje nepredvidivim kretanjima cena energije, pre svega zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koji se produžava. Zavod zato računa na „dugotrajno visoke cene energije“. U tekstu se kao povezana tema pominje i da su mere iz tripartite produžene u 2027. godini, uz očuvanje indeksa.

    Šta to znači za nas

    Radnici u Luksemburgu mogli bi da očekuju povećanje plata usled indeksa već između aprila i juna 2027, a ne kasnije; vredi pratiti da li će vlada pokušati da to pomeri za jun 2027. ili kasnije.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-05). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Poslanici izglasali veći neto minimalac i olakšice za kraj karijere

    Poslanici izglasali veći neto minimalac i olakšice za kraj karijere

    Luksemburški poslanici izglasali su u sredu, 28. oktobra, dva zakonska teksta koja treba da povećaju primanja zaposlenih. Jedan donosi brži efekat na platu, a drugi je namenjen onima pred kraj radnog veka.

    Veći poreski kredit uz minimalac

    Vlada je odlučila da prilagodi poreski kredit vezan za socijalni minimalac, mehanizam nasleđen od Bettelove vlade iz 2019. godine. Od 1. januara 2027. socijalna minimalna zarada iznosiće 2.876 evra mesečno za nekvalifikovane i 3.451 evro za kvalifikovane radnike. Istovremeno će se poreski kredit povećati sa 81 na 179 evra mesečno. Od 1. jula 2027. porasće na 200 evra mesečno. Efekat je postepen i odnosi se i na radnike plaćene nešto iznad minimalca, do otprilike 3.600 evra bruto mesečno.

    Kompetitivni poreski kredit do kraja 2026.

    Isti zakon sadrži i meru podrške za sve zaposlene i penzionere, rezidente i prekogranične radnike. Poreski kredit za konkurentnost primenjuje se retroaktivno od 1. juna do 31. decembra 2026, a dogovoren je na tripartiti u junu. Isplata se može obaviti odjednom, na platnoj listi. Prema proceni RTL-a, za zaradu od 2.000 evra bruto dobit je oko 3,33 evra mesečno, odnosno 23,31 evro za sedam meseci. Za 3.000 evra to je 10,16 evra mesečno (71,12 evra ukupno), a za 4.000 evra 17,56 evra mesečno (122,92 evra ukupno). Ko zarađuje manje od 1.125 evra mesečno, kredit ne dobija. Najviša procenjena dobit iznosi 189,91 evro za sedam meseci. U 2027. ovaj kredit nestaje, a njegov efekat ulazi direktno u poreske skale, koje se prilagođavaju za ekvivalent indeksa od 2,5 odsto. Poslanici su u sredu izglasali i jedinstvenu poresku klasu.

    Penzijska reforma: ostati duže na poslu

    Poslanici su usvojili i jednu novinu iz penzijske reforme, a to je poreska olakšica za ostanak u profesionalnom životu. Namenjena je osobama koje mogu da odu u penziju pre zakonske granice, a ostanu da rade do 65. godine. Za uzvrat mogu dobiti umanjenje oporezivog prihoda do 750 evra mesečno, odnosno 9.000 evra godišnje. Ko ispunjava uslove i podnese zahtev, olakšica važi retroaktivno od 1. januara 2026.

    Šta to znači za nas

    Zaposleni u Luksemburgu treba da računaju na veći neto iznos od 1. januara 2027. ako zarađuju minimalac ili nešto više (do oko 3.600 evra bruto). Oni koji mogu u raniju penziju, a žele da rade do 65. godine, treba da podnesu zahtev da bi olakšica važila od 1. januara 2026.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-10-28). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Luksemburg: država višestruko povećala ulaganja u pristupačno stanovanje

    Na prvom sastanku komiteta za praćenje stanovanja, formiranog na osnovu tripartitnog sporazuma, vlada je predstavila rezultate ulaganja u pristupačne stanove. Ministarstvo stanovanja navodi da su izdvajanja u poslednjoj deceniji znatno porasla, dok je cilj od 20 odsto pristupačnih stanova i dalje veoma ambiciozan.

    Izdvajanja porasla jedanaest puta

    Komitet za praćenje stanovanja sastao se u ponedeljak prvi put, a okupio je vladu i socijalne partnere. Ministarstvo stanovanja saopštilo je da su rashodi za stvaranje pristupačnih stanova od 2014. do 2025. povećani jedanaest puta. U periodu 2020–2025. dostigli su 1,275 milijardi evra. Izdvajanja samo u 2024. i 2025. godini premašila su ukupne izdatke za prethodne četiri godine. Trend se nastavlja i u 2026: od 1. januara do 22. oktobra država je već angažovala 386,4 miliona evra. Od toga je 360,6 miliona za subvencije za izgradnju i kupovinu stanova, a oko 25,9 miliona za Pakt o stanovanju sa opštinama.

    Broj stanova pod ugovorom

    Na kraju 2025. bilo je 5.348 stanova obuhvaćenih ugovorom o pristupačnosti, od čega 1.293 samo tokom te godine. Skoro dve trećine namenjene su pristupačnom zakupu, a otprilike trećina prodaji uz dugoročni zakup zemljišta (emfiteuza). Dve trećine stanova grade dva glavna javna investitora: Fonds du logement i SNHBM. Država kupuje i stanove u izgradnji (VEFA), još pre završetka radova. Računajući potpisane rezervacije i potvrđene predmete, otkupljeno je ili je u postupku otkupa blizu 840 stanova, ukupne vrednosti 480 miliona evra. Oni se dodaju na 5.348 stanova pod ugovorom.

    Cilj od 20 odsto deluje teško dostižno

    Socijalisti (LSAP) su prošle godine obećali da će se udeo pristupačnih stanova u deset godina povećati sa 1,6 na 20 odsto. List ocenjuje da je taj cilj privlačan, ali teško ostvariv. Prema njegovoj računici, do 2035. bilo bi potrebno oko 59.000 takvih stanova, odnosno još 53.652 u odnosu na sadašnjih 5.348. Nora Back je za RTL ocenila da treba graditi više pristupačnih stanova i zadržati ih u javnom vlasništvu.

    Plan za naredne mesece

    Vlada je na sastanku predstavila i mapu puta sa pet pravaca delovanja. Prvi je stavljanje u upotrebu neiskorišćenih zemljišta i stanova. Drugi je brža i obimnija gradnja. Treći je veće ulaganje države, a četvrti lakši pristup stanovanju. Peti je uravnotežen odnos zakupaca i stanodavaca.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-10-27). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori