Oznaka: Statec

  • Nezaposlenost u Luksemburgu u oktobru 6,4 odsto, broj tražilaca posla porastao za 9,2 odsto

    Nezaposlenost u Luksemburgu u oktobru 6,4 odsto, broj tražilaca posla porastao za 9,2 odsto

    Prema podacima Statec-a, desezonirana stopa nezaposlenosti u Luksemburgu u oktobru 2026. iznosila je 6,4 odsto. Agencija za zapošljavanje ADEM beleži rast broja prijavljenih tražilaca posla, naročito među mladima od 16 do 29 godina i među nerezidentima.

    Više prijavljenih tražilaca posla

    Na dan 31. oktobra u ADEM-u je bilo prijavljeno 20.435 tražilaca posla koji žive u Luksemburgu i spremni su da počnu da rade. To je za 9,2 odsto više nego godinu dana ranije. U ovaj broj ulaze osobe koje nemaju posao, ne učestvuju u programima zapošljavanja i nisu na bolovanju niti na porodiljskom odsustvu.

    Najbrži rast među mladima

    Broj tražilaca posla starosti od 16 do 29 godina porastao je za 15,3 odsto u poslednjih godinu dana, a rast se ubrzava. Među najkvalifikovanijima povećanje je 12,9 odsto, dakle brže od proseka, dok je kod najmanje kvalifikovanih iznosilo 5,9 odsto. U grupi od 45 do 64 godine rast se usporio na 6,8 odsto.

    Slobodna radna mesta

    Poslodavci su u oktobru prijavili 3.236 novih slobodnih radnih mesta, što je 3,0 odsto više nego u oktobru 2025. Ipak, ukupan broj dostupnih mesta na dan 31. oktobra bio je 6.793, odnosno 5,9 odsto manje nego pre godinu dana.

    Nerezidenti i primaoci naknade

    Broj nerezidenata prijavljenih u ADEM-u krajem oktobra iznosio je 4.471, što je 24,9 odsto više nego godinu ranije. Od njih se 2.017 prijavilo dobrovoljno, bez prava na novčana davanja, a ta grupa je za godinu dana narasla za 49,5 odsto. Punu naknadu za nezaposlene primalo je 9.653 stanovnika; ADEM napominje da se taj podatak svakog meseca preračunava za prethodnih dvanaest meseci jer se neke isplate vrše retroaktivno. U programima podrške zapošljavanju učestvovalo je 4.489 osoba, 2,1 odsto više nego u oktobru 2025. Podaci za novembar biće objavljeni 21. decembra 2026.

    Izvor: luxtoday.lu (stranica pregledana 2026-11-20). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Čistačice u Luksemburgu traže priznanje zanata i pravu platu

    Čistačice u Luksemburgu traže priznanje zanata i pravu platu

    U sredu uveče oko 150 radnika i radnica za čišćenje okupilo se u Bonevoau na okruglom stolu Komore zaposlenih. Poručili su da žele da im se prizna zanat i da prestanu da budu „nevidljivi“ na tržištu rada. Sindikat OGBL i Komora zaposlenih podržavaju njihove zahteve.

    „Više od 20 godina nas iskorišćavaju“

    Dores Azeredo, rodom iz Portugalije, čisti u Luksemburgu više od dvadeset godina i danas predsedava sindikatu za čišćenje u OGBL-u. Kaže da se prema ovim radnicima uvek postupa kao prema onima na dnu lestvice i da je vreme da se njihov posao prizna. Naglašava da posao nije samo brisanje stola. Uključuje i skidanje starih slojeva s podova, kristalizaciju tepiha, rad s mašinama za pranje podova i poliranje, kao i rad s voskom. Po njenim rečima, to je pravo znanje.

    Veliki sektor, a niske zarade

    U sektoru radi oko 14.000 ljudi, više od 80 odsto su žene, a mnogi su prekogranični radnici. Posao obavljaju vrlo rano ili kasno, pa ih zaposleni u kancelarijama, bankama, ministarstvima, bolnicama i prodavnicama retko vide. Sektor stalno raste, a Dussmann Luxembourg je u julu postao najveći poslodavac u zemlji. Ipak, prema rečima Sonije Neves iz OGBL-a, mnogi od ovih radnika spadaju u siromašne. Statec navodi da 14,8 odsto stanovništva živi s manje od 2.502 evra mesečno, računato za jednočlano domaćinstvo. Mnogi među njima su i samohrani roditelji.

    Kvalifikovana plata nakon deset godina

    Jedan od glavnih zahteva je da radnici nakon deset godina u sektoru dobiju kvalifikovani socijalni minimalac. On iznosi 3.325,59 evra bruto mesečno. Sonia Neves tvrdi da ga čistači ne dostižu ni nakon deset godina, iako ih pokriva kolektivni ugovor za čišćenje zgrada. Komora zaposlenih je u junu pripremila predlog zakona za radnike bez diplome koji su veštine stekli radom. Martine Mirkes, potpredsednica Komore, kaže da je neprihvatljivo da neko godinama radi, a da se ipak ne smatra kvalifikovanim. Zakonik o radu već nudi drugi put do statusa kvalifikovanog, nakon šest godina iskustva. Veže ga, međutim, za pojam posla koji zahteva „tehnički rastuću radnu sposobnost“. Sudovi su ocenili da to ne važi za čišćenje, dok su u pekarstvu zaključili suprotno. Zato Komora traži da se taj pojam izbaci iz zakonika.

    Više ugovora, manje sigurnosti

    Ugovor na 40 sati u čišćenju je redak. Radnici obično potpisuju dva, tri ili više ugovora kod različitih poslodavaca da bi sabrali punu radnu nedelju. Zato su prikraćeni ako izgube posao s manje od 16 sati nedeljno. Pravo na naknadu za nezaposlene daju samo ugovori od najmanje 16 sati. OGBL traži da se to pravo otvori već od prvog radnog sata nedeljno. Među ostalim problemima tekst navodi podeljeno radno vreme, nedovoljne plate i podugovaranje. Najveći problem je ipak to što se njihove veštine ne priznaju. OGBL kao rešenje predlaže uvođenje stručne obuke.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Državni statistički zavod STATEC u najnovijoj prognozi očekuje da bi gas za domaćinstva u Luksemburgu 2027. mogao da poskupi oko 10%, dok bi struja mogla da pojeftini oko 9%. Ranije pominjani rast gasnih tarifa od 30% potiče iz drugog skupa scenarija i ne predstavlja usvojenu cenu.

    Dve različite procene

    Prognoza STATEC-a objavljena 4. novembra 2026. uzima u obzir produžene državne mere podrške i govori o prosečnim cenama za domaćinstva. Prema njoj, gas bi sa oko 0,92 poskupeo na 1,01 evro po kubnom metru, a struja bi pala sa oko 0,24 na 0,22 evra po kilovat-satu. Iznosi uključuju poreze i odnose se na model prosečne potrošnje.

    Cifra od 30% dolazi iz odgovora ministra energetike Lexa Dellesa na poslaničko pitanje Merisa Sehovica. U centralnom scenariju tamo se navodi rast tarifa za gas od 30% i pad tarifa za struju od 2%. Nepovoljnija varijanta predviđa gas plus 38% i struju plus 3%, a povoljnija gas plus 4% i struju minus 5%. Te procene ne treba mešati s prognozom prosečnih krajnjih cena, jer razlike u osnovici i pretpostavkama nisu dovoljno razjašnjene.

    Šta znači za račun i dokle traje pomoć

    Kao ilustracija: domaćinstvo koje godišnje potroši 1.500 kubnih metara gasa platilo bi oko 135 evra više za sam obračun, uz istu potrošnju. Stvarni račun ipak zavisi od ugovora, fiksnih naknada, dobavljača i potrošnje.

    Nakon odluke tripartitnog odbora od 29. oktobra, podrška za gas, struju i lož-ulje produžena je do 31. decembra 2027. Prognoza računa na pomoć od 15 centi po kubnom metru gasa i 4 centa po kilovat-satu struje. Pomoć za benzin i dizel traje do kraja februara 2027. Bez produženja mera inflacija bi 2027. iznosila oko 3,1%, a ne 2,5%.

    Zašto je gas osetljiviji i kakve su zalihe

    Prema ministru Dellesu, veći deo struje za isporuku u 2027. već je nabavljen terminskim ugovorima. Gas se često kupuje u kraćim intervalima, pa se promene na tržištu brže prenose na tarife. Rizici su hladna zima, poremećaji u globalnom snabdevanju i stanje skladišta u EU, a neizvesnost podstiču i sukobi na Bliskom istoku.

    Dobavljači su do 1. novembra morali da skladište najmanje 15% prosečne potrošnje svojih kupaca iz prethodnih pet godina. Početkom novembra 2026. imali su oko 1.310 GWh, odnosno oko 19%. Domaćinstva trenutno u proseku plaćaju oko 21,2 centa po kWh struje i oko 9 centi po kWh gasa, što su prosečne vrednosti, a ne garantovane tarife.

    Inflacija i plate

    STATEC u centralnoj prognozi očekuje inflaciju od oko 2,5% u 2027. i 2028. Sledeća indeksacija plata predviđa se u drugom kvartalu 2027, ali termin zavisi od stvarnog kretanja cena i nije unapred zakazan.

    Šta to znači za nas

    Proverite u ugovoru sa dobavljačem da li imate fiksnu ili promenljivu tarifu i kada cena može da se menja. Pratite godišnju potrošnju gasa u kubnim metrima i, pre eventualne promene dobavljača, uporedite ponude uključujući sve naknade. Veće promene sistema grejanja ne donosite na brzinu.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-13). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Pet vesti nedelje u Luksemburgu: inflacija, stanovanje i napadi na frižidere

    Pet vesti nedelje u Luksemburgu: inflacija, stanovanje i napadi na frižidere

    List Le Quotidien izdvojio je pet vesti koje su obeležile nedelju u Luksemburgu. Među njima su usporavanje inflacije, najava protesta zbog krize stanovanja i sajber napadi na frižidere u supermarketima.

    Inflacija usporava, sledeći indeks u proleće 2027

    Godišnja inflacija u oktobru iznosila je 2,7 odsto, što je blag pad u odnosu na 2,9 odsto u septembru. Energija je i dalje znatno skuplja. Prema podacima Statec-a, sledeća indeksna tranša mogla bi da stigne između aprila i juna 2027. godine.

    Protest zbog stanovanja 13. novembra

    Nakon prvog okupljanja 27. oktobra, 34 organizacije pozivaju na novu manifestaciju 13. novembra. Povorka bi trebalo da krene od Hamiliusa do Skupštine (Chambre des députés). Organizatori zameraju da se strukturne mere za rešavanje krize stanovanja sprovode previše sporo.

    Sajber napadi na frižidere u supermarketima

    Početkom novembra u više supermarketa temperatura u frižiderima naglo je porasla nakon daljinske manipulacije. Prema pisanju specijalizovane štampe, napade su preuzele dve prorusku orijentisane hakerske grupe. Moskva poriče bilo kakvu umešanost.

    Spasioci i čistačice

    Služba CGDIS suočava se sa stalnim porastom broja intervencija i zato menja strategiju zapošljavanja. Direktor ljudskih resursa Claude Frantzen govori o izmeni ispita, većem učešću žena i podršci volonterstvu, a osam godina postojanja ocenjuje kao kratko da bi se izgradila slika o službi. Sonia Neves iz sindikata OGBL ukazuje na zahteve sektora čišćenja, u kome radi skoro 10.000 ljudi, a više od 85 odsto su žene. Traži se priznavanje zanimanja, jer su česti rad sa skraćenim radnim vremenom i nesigurnost.

    Šta to znači za nas

    Ko želi da učestvuje u protestu zbog stanovanja, treba da zna da je okupljanje zakazano za 13. novembra, od Hamiliusa do Skupštine. Radnicima čija plata prati indeks važno je da sledeća tranša dolazi najranije u aprilu 2027.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-08). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Prosečna plata u Luksemburgu 7.134 evra mesečno, duplo iznad proseka EU

    Prosečna plata u Luksemburgu 7.134 evra mesečno, duplo iznad proseka EU

    Prema podacima Eurostata, prosečna godišnja bruto plata u Luksemburgu 2025. godine iznosila je 85.609 evra, preračunato na puno radno vreme. To je više nego dvostruko u odnosu na prosek Evropske unije. Statec, međutim, pokazuje da je medijalna plata znatno niža od proseka.

    Luksemburg daleko ispred ostalih

    Eurostat navodi da prosečna godišnja plata zaposlenih u Luksemburgu, prilagođena punom radnom vremenu, iznosi 85.609 evra, što je oko 7.134 evra mesečno. Prosek Evropske unije je 41.646 evra godišnje, odnosno 3.470 evra mesečno. Na drugom mestu, sa velikim zaostatkom, nalazi se Danska sa 73.500 evra, a zatim Irska sa 64.387 evra. Slede Belgija (61.984 evra), Austrija (60.727 evra) i Nemačka (56.360 evra). Francuska je neznatno iznad proseka EU, sa 44.734 evra godišnje.

    Najniže plate u Bugarskoj, Grčkoj i Mađarskoj

    Na dnu liste su Bugarska sa 16.200 evra godišnje, Grčka sa 18.800 evra i Mađarska sa 20.100 evra. Razlika između vrha i dna je, dakle, veoma velika.

    Rast plata u poslednjoj godini i deceniji

    Između 2024. i 2025. prosečna plata u Luksemburgu porasla je za 4,4%, što je gotovo isto kao u EU, gde je rast iznosio 4,3%. U poslednjih deset godina plata u Velikom Vojvodstvu skočila je za 40%, dok je na evropskom nivou rast bio 39,3%.

    Medijalna plata je niža

    Prema poslednjem velikom strukturnom istraživanju Stateca iz 2022. godine, objavljenom krajem 2024, medijalna bruto plata u zemlji iznosila je 4.844 evra mesečno. To znači da je polovina zaposlenih zarađivala manje od tog iznosa, a druga polovina više. Prosečna plata na nivou godine prilagođena je tako da prikaže zaradu koju bi zaposleni imao da je radio puno radno vreme tokom cele godine.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-06). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Statec: sledeća indeksacija plata mogla bi stići već u proleće 2027.

    Statec: sledeća indeksacija plata mogla bi stići već u proleće 2027.

    Luksemburški zavod za statistiku Statec saopštio je novu procenu prema kojoj bi automatsko usklađivanje plata sa cenama, poznato kao indeks, moglo biti aktivirano ranije nego što se očekivalo. Procena stavlja vladu pred problem, jer ona želi da odloži sledeću isplatu.

    Šta predviđa Statec

    Prema proceni objavljenoj u sredu, sledeći indeks trebalo bi da bude aktiviran u proleće 2027, negde između aprila i juna. Naredni bi potom usledio u proleće 2028. Rast cena, dakle, ubrzava kalendar povećanja plata u odnosu na ranija očekivanja. Statec ovaj period, drugi kvartal 2027, ne pominje prvi put, ali ističe da su njegove procene postale nesigurnije zbog nepredvidivog kretanja cena energije.

    Zašto je to problem za vladu

    Premijer Luc Frieden želi da nijedan indeks ne bude aktiviran pre juna 2027, kako bi između dve indeksacije prošlo najmanje godinu dana. Nova procena zato deluje kao signal za uzbunu. Posebno je neprijatno to što ona već uračunava nedavno odlučeno produženje finansijske pomoći za 2027. godinu. Moguće je stoga da dogovor postignut u okviru tripartite neće biti dovoljan da se ostvare vladini ciljevi u vezi sa indeksom.

    Uloga cena energije

    Nesigurnost procena Statec pripisuje nepredvidivim kretanjima cena energije, pre svega zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koji se produžava. Zavod zato računa na „dugotrajno visoke cene energije“. U tekstu se kao povezana tema pominje i da su mere iz tripartite produžene u 2027. godini, uz očuvanje indeksa.

    Šta to znači za nas

    Radnici u Luksemburgu mogli bi da očekuju povećanje plata usled indeksa već između aprila i juna 2027, a ne kasnije; vredi pratiti da li će vlada pokušati da to pomeri za jun 2027. ili kasnije.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-05). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Statec: skoro svako treće domaćinstvo u Luksemburgu ima kućnog ljubimca

    Statec: skoro svako treće domaćinstvo u Luksemburgu ima kućnog ljubimca

    Prema studiji Statec-a objavljenoj u ponedeljak, prošle godine je oko 92.000 domaćinstava u Luksemburgu živelo sa bar jednim kućnim ljubimcem, što je 31% svih domaćinstava. Mačke su znatno brojnije od pasa, a troškovi nege nisu mali.

    Koliko domaćinstava ima ljubimca

    Statistički zavod navodi da je prošle godine blizu 92.000 domaćinstava imalo najmanje jednog kućnog ljubimca. Najviše ih ima samo jednu životinju, njih 53.000. Po dve životinje drži 22.000 domaćinstava, dok tri ili više ima 17.000 domaćinstava. Stanovnici Luksemburga se češće odlučuju za mačke nego za pse: prema popisu Statec-a ima 80.000 mačaka i 62.000 pasa. Ove dve vrste zajedno čine ubedljivu većinu svih kućnih ljubimaca.

    Kuća, stan i deca

    Stanovanje je važan faktor. Domaćinstva u porodičnim kućama češće imaju ljubimca nego ona u stanovima: 43% naspram 21%. Uticaj ima i prisustvo dece. Među domaćinstvima s decom njih 40% drži životinju, što je osetno iznad proseka od 31%.

    Koliko ljubimac košta

    Briga o životinji donosi i dodatne izdatke. U proseku je svako domaćinstvo s ljubimcem prošle godine potrošilo 1.900 evra godišnje. Od toga je 1.240 evra otišlo na hranu i opremu, a 660 evra na veterinara i druge usluge. Psi su nešto skuplji, sa 2.200 evra godišnje, dok mačke koštaju 1.850 evra.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-10-27). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori