Oznaka: prekogranični radnici

  • Nezaposlenost u Luksemburgu u oktobru 6,4 odsto, broj tražilaca posla porastao za 9,2 odsto

    Nezaposlenost u Luksemburgu u oktobru 6,4 odsto, broj tražilaca posla porastao za 9,2 odsto

    Prema podacima Statec-a, desezonirana stopa nezaposlenosti u Luksemburgu u oktobru 2026. iznosila je 6,4 odsto. Agencija za zapošljavanje ADEM beleži rast broja prijavljenih tražilaca posla, naročito među mladima od 16 do 29 godina i među nerezidentima.

    Više prijavljenih tražilaca posla

    Na dan 31. oktobra u ADEM-u je bilo prijavljeno 20.435 tražilaca posla koji žive u Luksemburgu i spremni su da počnu da rade. To je za 9,2 odsto više nego godinu dana ranije. U ovaj broj ulaze osobe koje nemaju posao, ne učestvuju u programima zapošljavanja i nisu na bolovanju niti na porodiljskom odsustvu.

    Najbrži rast među mladima

    Broj tražilaca posla starosti od 16 do 29 godina porastao je za 15,3 odsto u poslednjih godinu dana, a rast se ubrzava. Među najkvalifikovanijima povećanje je 12,9 odsto, dakle brže od proseka, dok je kod najmanje kvalifikovanih iznosilo 5,9 odsto. U grupi od 45 do 64 godine rast se usporio na 6,8 odsto.

    Slobodna radna mesta

    Poslodavci su u oktobru prijavili 3.236 novih slobodnih radnih mesta, što je 3,0 odsto više nego u oktobru 2025. Ipak, ukupan broj dostupnih mesta na dan 31. oktobra bio je 6.793, odnosno 5,9 odsto manje nego pre godinu dana.

    Nerezidenti i primaoci naknade

    Broj nerezidenata prijavljenih u ADEM-u krajem oktobra iznosio je 4.471, što je 24,9 odsto više nego godinu ranije. Od njih se 2.017 prijavilo dobrovoljno, bez prava na novčana davanja, a ta grupa je za godinu dana narasla za 49,5 odsto. Punu naknadu za nezaposlene primalo je 9.653 stanovnika; ADEM napominje da se taj podatak svakog meseca preračunava za prethodnih dvanaest meseci jer se neke isplate vrše retroaktivno. U programima podrške zapošljavanju učestvovalo je 4.489 osoba, 2,1 odsto više nego u oktobru 2025. Podaci za novembar biće objavljeni 21. decembra 2026.

    Izvor: luxtoday.lu (stranica pregledana 2026-11-20). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Roditeljsko odsustvo u Luksemburgu: više od 8.000 očeva koristi to pravo

    Roditeljsko odsustvo u Luksemburgu: više od 8.000 očeva koristi to pravo

    Krajem 2024. godine naknadu za roditeljsko odsustvo u Luksemburgu primalo je 8.046 muškaraca, dok ih je u prvoj godini primene sistema, 1999, bilo samo 90. Reforma iz 2016. donela je fleksibilnije modele i naknadu vezanu za zaradu. Evo šta statistika zaista pokazuje i koja prava imaju zaposleni roditelji.

    Šta pokazuju brojke

    Prema podacima Generalnog inspektorata socijalnog osiguranja (IGSS), u decembru 2024. naknadu je primalo 13.671 roditelj, od čega 8.046 muškaraca. To je oko 58,9 odsto korisnika u tom trenutku. Ipak, to ne znači da očevi češće koriste odsustvo od majki. Muškarci češće biraju odsustvo raspoređeno na duži period, pa ih na određeni datum ima više u statistici. Kada se odsustva preračunaju na ekvivalent punog radnog vremena, udeo muškaraca iznosi približno 47 odsto, na šta IGSS posebno ukazuje.

    Reforma iz 2016. i modeli odsustva

    Reforma je stupila na snagu 1. decembra 2016. Fiksnu naknadu zamenio je iznos zavistan od ranijih primanja, u zakonskim granicama. Istraživačica Marie Valentova iz instituta LISER napominje da su na rast mogli uticati i društveni stavovi, fleksibilnost i duži period korišćenja, pa ga nije moguće pripisati jednoj meri. Za zaposlene sa 40 sati nedeljno postoje četiri opcije: puno odsustvo od četiri ili šest meseci; pola radnog vremena osam ili dvanaest meseci; četiri perioda od po mesec dana u toku najviše 20 meseci; ili jedan dan, odnosno dva poludana nedeljno tokom najviše 20 meseci. Za sve osim punog odsustva potrebna je saglasnost poslodavca. Ko radi manje, ima uži izbor: pri najmanje 20 sati nedeljno moguće je puno i, uz saglasnost, polovično odsustvo, a pri najmanje 10 sati samo puno. Pravo je individualno, svaki roditelj ima svoje.

    Naknada, rokovi i zaštita posla

    Naknadu isplaćuje Caisse pour l’avenir des enfants (CAE), a računa se prema prosečnom prihodu u prethodnih 12 meseci. Za puno radno vreme zvanično je naveden maksimum od 4.618,88 evra mesečno, ali to nije iznos koji dobija svako i može se menjati zbog indeksacije. Naknada se oporezuje i podleže doprinosima. Zahtev za prvo odsustvo predaje se poslodavcu po pravilu najkasnije dva meseca pre početka porodiljskog odsustva, a za drugo najmanje četiri meseca pre planiranog početka. Ako su uslovi ispunjeni, poslodavac ne može jednostavno odbiti puno odsustvo, dok kod drugog odsustva u određenim okolnostima može tražiti odlaganje. Tokom zaštićenog perioda roditelj je zaštićen od redovnog otkaza, ali ne i od vanrednog zbog teške povrede obaveza. Po povratku ima pravo na isto ili odgovarajuće radno mesto.

    Šta to znači za dijasporu

    Pravo mogu imati i roditelji koji rade u Luksemburgu, uključujući prekogranične radnike, ako ispune uslove. Ono ne zavisi isključivo od državljanstva ili jezika porodice, već od zaposlenja, osiguranja i drugih uslova. Roditeljsko odsustvo (congé parental) razlikuje se od kratkog odsustva povodom rođenja deteta, jer pravila, rokovi i naknada nisu isti.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Zaposleni roditelji u Luksemburgu, uključujući prekogranične radnike, koji ispunjavaju zakonske uslove.
    • Rok: Za prvo odsustvo zahtev najkasnije dva meseca pre početka porodiljskog odsustva; za drugo najmanje četiri meseca pre planiranog početka.
    • Gde: Guichet.lu (uslovi, modeli i rokovi), CAE (naknade i obrasci), IGSS (statistika).
    • Šta da uradite: Proverite uslove i obračun naknade preko zvaničnih informacija i kalkulatora CAE pre podnošenja zahteva. Na vreme dostavite dokumentaciju CAE-u.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Skela Sankta Maria II kod Wasserbiliga biće delimično automatizovana

    Skela Sankta Maria II kod Wasserbiliga biće delimično automatizovana

    Skela Sankta Maria II, koja povezuje Wasserbillig u Luksemburgu i Oberbillig u Nemačkoj, biće delimično automatizovana. Cilj je da se reši nedostatak kapetana i produže radni sati prevoza preko Mozela. Projekat AquaPilot vredi blizu dva miliona evra, a probna faza počinje 2027. godine.

    Projekat vredan 1,96 miliona evra

    Projekat AquaPilot zvanično je pokrenut u februaru 2025, a nova faza predstavljena je u četvrtak u kulturnom centru u Wasserbiligu. Predstavnici obe zemlje najavili su početak pripremnih radova. Ministar privrede Lex Delles, gradonačelnik opštine Mertert Jérôme Laurent i ministar savezne pokrajine Rajna-Palatinat Achim Schwickert prešli su pre konferencije zajedno Mozel na skeli, kao simboličan znak dobre saradnje suseda. Ukupna vrednost projekta je 1,96 miliona evra. Evropska unija (FEDER) finansira 60 odsto, vlade Luksemburga i Nemačke po 15 odsto, a opštine Mertert i Oberbillig po 5 odsto.

    Šta će se ugraditi i šta to znači za prevoz

    Prošlog tromesečja raspisani su tenderi za softver i hardver potreban za automatizaciju, rekao je Romain Koster, rukovodilac projekta u opštini Mertert. Skela će dobiti kamere, sistem za bezbednost i nadzor plovidbe NiDAR i brojne senzore. Oni će pratiti nivo vode, težinu tereta, jačinu vetra, prolazak brodova, pa čak i prisustvo plivača. Korisnike čeka i neprijatnost: skela neće saobraćati dva do tri meseca dok se u brodogradilištu ne ugradi oprema. Brodogradilište još nije određeno. Alternativa je most u Grevenmacheru, a vožnja do druge obale tada traje najmanje 20 minuta, dok prelazak skelom traje jedva dva minuta.

    Zašto je skela važna

    Prema Delllesovim rečima, skelu godišnje koristi 160.000 ljudi, među njima 52.000 radnika koji dolaze iz Nemačke. Oko 15.000 biciklista-turista takođe se prevozi, naročito leti. Gradonačelnik Laurent dodaje da Nemci redovno prelaze zbog prodavnica kojih nemaju na svojoj strani.

    Nedostatak kapetana i duže radno vreme

    Od četvoro zaposlenih kapetana, troje odlazi u penziju u narednih šest godina, a na tržištu rada nove nije moguće naći. Plate su, kako je rečeno, na nivou nemačke javne službe, a obuka je duga i specifična, pa je interesovanje malo. Automatizacija treba da olakša rad kapetanima kako bi skela mogla da saobraća ranije, kasnije, vikendom i praznicima. Osoblje koje se obuči neće postati kapetani i neće donositi odluke: u slučaju incidenta softver sam prebacuje skelu u bezbednu poziciju van plovnog puta. Probna faza počinje u trećem tromesečju 2027, kad se prilagode oba pristaništa, i trajaće do 2028, a po potrebi do kraja 2029.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Prekogranični radnici i svi koji svakodnevno koriste skelu Wasserbillig–Oberbillig
    • Rok: Probna faza od trećeg tromesečja 2027; prekid saobraćaja od dva do tri meseca, termin još nije poznat
    • Šta da uradite: Računajte na prekid skele dok traje ugradnja opreme i planirajte alternativu preko mosta u Grevenmacheru.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Leclerc u Foetz-u prodaje gorivo po nabavnoj ceni, do 21 cent jeftinije

    Leclerc u Foetz-u prodaje gorivo po nabavnoj ceni, do 21 cent jeftinije

    Luksemburške pumpe godinama imaju gotovo identične cene, jer se drže maksimalnih cena koje određuje vlada. Prodavnica Leclerc u Foetz-u to remeti akcijama „po nabavnoj ceni“, pa na pumpu stižu vozači iz cele regije. Postavlja se pitanje da li je reč o marketinškom potezu ili o kraju neformalnog slaganja oko cena.

    Cene znatno ispod maksimuma

    Gorivo u Luksemburgu je najjeftinije u Velikom regionu, ali su cene skoro svuda iste. Retki odstupaju simbolično: Lukoil u Remihenu obično naplaćuje cent manje, a nova pumpa BC Energies je 18. novembra nudila dizel po 1,939 evra umesto 1,95. Leclerc ide mnogo dalje. Tokom vikenda 14. i 15. novembra dizel je koštao 1,779 evra, dok je maksimalna cena iznosila 1,987. Bezolovni SP95 je bio 1,419 evra umesto 1,595. To je do 21 cent po litru, odnosno skoro 10 evra uštede na punom rezervoaru.

    Gužve i vozači iz Francuske

    Najviše koriste prekogranični radnici i vozači iz Francuske, jer je gorivo tamo 50 do 60 centi skuplje. Subotom ujutru dominiraju francuske tablice. Neki putuju i po dva i po do tri sata, iz Gornje Marne ili iz Troa, a mnogo ih stiže iz Metz-a i Thionville. Na prvim akcijama nastale su velike gužve, pa je u Foetz-u uveden jednosmerni tok saobraćaja. Jedan luksemburški student se žali na gužvu, dok drugi vozači kažu da su spremni da čekaju zbog uštede.

    Kako je to moguće

    Direktor Leclerca u Foetz-u, Stefan Kanosini, tvrdi da prodavnica ne ostvaruje nikakvu maržu. Gorivo se prodaje po nabavnoj ceni uz troškove prevoza i PDV. Akcije traju skoro svakog vikenda od septembra, jednom su održane i u sredu, 11. novembra, praznik u Francuskoj. Direktor želi da ih nastavi bar do kraja godine. Cilj je da se privuku novi kupci u hipermarket. Leclerc je u Luksemburgu od 2024, a akcije najavljuje na društvenim mrežama.

    Šta kaže sektor

    Udruženje GEML, koje okuplja većinu naftnih kompanija, ne komentariše Leclerc, koji nije član. Generalni sekretar Žan-Mark Calen kaže da svaki akter sme da određuje cene ispod maksimuma ako poštuje zakon. U zemlji ima oko 230 do 240 pumpi. Predsednik GEML-a Erik Blejer smatra da je Leclercov model teško ponoviti, jer hipermarket privlači kupce i zarađuje na drugoj robi.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Vozači i prekogranični radnici koji sipaju gorivo u Luksemburgu.
    • Rok: Direktor prodavnice želi da akcije traju bar do kraja 2026. godine.
    • Gde: Leclerc, Foetz; akcije se najavljuju na Facebook stranici prodavnice.
    • Šta da uradite: Pre polaska proverite najavu akcije na Facebook stranici prodavnice. Računajte na gužvu, naročito vikendom.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Čet-bot za prekogranične radnike nagrađen na evropskom nivou

    Čet-bot za prekogranične radnike nagrađen na evropskom nivou

    Udruženje Frontaliers Grand Est iz Meca razvilo je čet-bot zasnovan na veštačkoj inteligenciji, namenjen informisanju prekograničnih radnika. Alat je dobio posebno priznanje Asocijacije evropskih pograničnih regiona, a do sada je obradio blizu 30.000 upita.

    Priznanje za prekograničnu saradnju

    Asocijacija evropskih pograničnih regiona dodelila je udruženju specijalno priznanje na nagradi Sail of Papenburg 2026, evropskoj nagradi za prekograničnu saradnju. Ovim je istaknut veliki pravni rad koji stoji iza alata. Čet-bot objašnjava prekograničnim radnicima njihove uslove rada i prava.

    Kako alat funkcioniše

    Za razliku od klasičnih alata veštačke inteligencije, ovaj čet-bot informacije traži isključivo na sajtu udruženja, čiji se sadržaj objavljuje ručno. Pravnici udruženja od 2024. godine rade na pouzdanoj i proverenoj bazi znanja iz koje veštačka inteligencija crpi odgovore. Direktor Julien Dauer kaže da alat već daje brze odgovore na svakodnevna pitanja, na primer kada će plata porasti zbog indeksa, kako ostvariti porodične dodatke za dete ili kojim prevozom stići do grada Luksemburga.

    Čovek i dalje ima poslednju reč

    Zahvaljujući čet-botu, pravnici udruženja, čije su usluge besplatne, mogu da se posvete najhitnijim i najsloženijim slučajevima. Direktor naglašava da alat ne zamenjuje pravnike i da ne vredi koliko savet stručnjaka. U slučaju sumnje, preporučuje da se uvek obrati timu udruženja, naročito kod teških i komplikovanih predmeta ili hitnih situacija kao što su trudnoća ili otkaz.

    Sledeći cilj: evropski model

    Udruženje sada želi da čet-bot prebaci na evropski model veštačke inteligencije i tako obezbedi njegov evropski suverenitet. Prema tekstu, alat je prvobitno nastao oslanjajući se na američke modele.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Prekogranični radnici koji rade u Luksemburgu, a žive u regionu Grand Est u Francuskoj.
    • Gde: Frontaliers Grand Est, udruženje iz Meca (čet-bot na sajtu udruženja).
    • Šta da uradite: Za jednostavna pitanja o platama, porodičnim dodacima ili prevozu možete koristiti čet-bot, a u hitnim ili složenim slučajevima, poput trudnoće ili otkaza, obratite se pravnicima udruženja.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-17). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Poznato kada će Luksemburg isplaćivati nezaposlenost prekograničnim radnicima

    Poznato kada će Luksemburg isplaćivati nezaposlenost prekograničnim radnicima

    Reforma naknade za nezaposlenost prekograničnih radnika dobila je krajem oktobra važan korak. Evropska uredba o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti objavljena je u Službenom listu EU, pa se zna od kada će Luksemburg plaćati naknade onima koji su kod njega radili.

    Šta je objavljeno i kada počinje da važi

    Uredba je objavljena u Službenom listu Evropske unije 27. oktobra, a na snagu je stupila 1. novembra 2026. Njome se utvrđuje koja država odgovara za naknadu za nezaposlenost prekograničnih radnika i od kog trenutka. Danas ih isplaćuje zemlja prebivališta. Prekogranični radnici u EU preći će na sistem poslednje države u kojoj su radili, i to od 2. novembra 2028. Izuzetak su oni koji su bili zaposleni u Luksemburgu. Radnici zaposleni u Švajcarskoj nisu obuhvaćeni ovom uredbom.

    Duži prelazni rok za Luksemburg

    Luksemburg je u pregovorima dobio duži prelazni režim od pet godina, do 2. novembra 2031. Može da zatraži produženje za još dve godine, do 2. novembra 2033. Do tada će prekogranični radnik koji je radio u Luksemburgu i dalje primati naknadu u zemlji prebivališta, a potom prelazi na luksemburški sistem. Ako su ispunjeni uslovi za dobijanje naknade, nezaposleni prekogranični radnici koji su bili zaposleni u Luksemburgu tada će naknadu primati od njega. Za prekogranične radnike to znači još pet do sedam godina čekanja.

    Ko dobija, a ko gubi

    Prelazak neće biti povoljan za sve. Julien Dauer, direktor organizacije Frontaliers Grand Est, objašnjava da se luksemburški uslovi znatno razlikuju od uslova susednih zemalja. Naknada je viša, do 80–85 odsto bruto plate iz poslednja tri meseca pre nezaposlenosti, ali je period isplate kraći. Na početku je Luksemburg povoljniji, a dobitak može iznositi stotine, pa i hiljade evra za period od nekoliko meseci. To je prednost za one koji brzo nalaze novi posao. Starijima koji teško nalaze posao ili bolesnima, a čija bi naknada trajala duže, sadašnji sistem je isplativiji, posebno u Francuskoj i Belgiji. I tu razlika može da dostigne stotine do hiljade evra.

    Pravilo od 22 nedelje

    Prekogranični radnici neće moći da biraju koja će ih zemlja isplaćivati. Presudno je trajanje osiguranja: ko ima manje od 22 neprekidne nedelje rada u poslednjoj delatnosti, prima naknadu u zemlji prebivališta. Ko ima više od 22 nedelje, prima je u zemlji rada, a za Luksemburg je nadležna Adem. Otvoreno je pitanje agencijskih radnika s prekidima u radu. Hoće li imati poseban status, tek treba da se raspravlja u naredne dve godine. Frontaliers Grand Est nudi simulator za procenu iznosa naknade prema godinama i plati.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Prekogranični radnici zaposleni u Luksemburgu, a živeli u susednim zemljama (Francuska, Belgija, Nemačka).
    • Rok: Prelazak na luksemburški sistem najranije 2. novembra 2031, najkasnije 2. novembra 2033; do tada naknadu isplaćuje zemlja prebivališta.
    • Gde: Simulator organizacije Frontaliers Grand Est; za luksemburški sistem nadležna je Adem.
    • Šta da uradite: Možete da simulatorom procenite visinu naknade prema godinama i plati. Do prelaska se ništa ne menja, naknadu i dalje isplaćuje zemlja prebivališta.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Luksemburg: većina zaposlenih više voli dodatke nego povišicu od 15 odsto

    Luksemburg: većina zaposlenih više voli dodatke nego povišicu od 15 odsto

    Prema barometru kompanije Edenred Luksemburg, 64 odsto zaposlenih radije bi paket beneficija nego povećanje bruto plate od 15 odsto. Istraživanje pokazuje i da rezidenti beneficije dobijaju ređe od prekograničnih radnika.

    Šta pokazuje istraživanje

    Barometar je objavljen u ponedeljak, a sprovela ga je nezavisna agencija Into the Minds. Obuhvaćeno je 1.025 zaposlenih u Velikom Vojvodstvu: 504 rezidenta i 521 prekogranični radnik iz Francuske, Belgije i Nemačke. Zanimljivo je da se odgovori razlikuju zavisno od načina postavljanja pitanja. Kada ih direktno pitaju da biraju između bruto plate i beneficija, većina se opredeljuje za platu. Međutim, kada im se ponudi konkretan primer, povišica od 15 odsto naspram paketa beneficija iste vrednosti, skoro dve trećine bira paket. Edenred zato zaključuje da se vrednost beneficija, naročito za kupovnu moć, ponekad potcenjuje.

    Rezidenti slabije stoje od prekograničnih radnika

    Finansijski komotno se oseća 59 odsto prekograničnih radnika, a među rezidentima 48 odsto. Poboljšanje finansijske situacije u narednih dvanaest meseci očekuje samo 13 odsto rezidenata, naspram 26 odsto prekograničnih radnika. Za 82 odsto ispitanih rezidenata glavno budžetsko opterećenje su troškovi stanovanja, a ukupni troškovi života navodi njih 72 odsto. Beneficije se ipak dele nejednako. Mesečne čekove za obroke ima 43 odsto prekograničnih radnika, ali samo 31 odsto rezidenata. Uz to, 22,6 odsto zaposlenih rezidenata nema nikakvu beneficiju.

    Zahtev za digitalizacijom

    Svojim beneficijama potpuno digitalno želi da upravlja 57 odsto ispitanih: 65 odsto prekograničnih radnika i 48 odsto rezidenata. Protiv je samo 3 odsto. Beneficije za ekološki odgovornu kupovinu zanimaju 61 odsto prekograničnih radnika i 51 odsto rezidenata. Generalni direktor Edenred Luksemburga Patrick Langlois poručuje da firme treba redovno da preispituju ponuđene beneficije. Tvrdi da firme koje daju čekove za obroke imaju za 11 odsto veću stopu zadržavanja zaposlenih, što može pomoći i da postanu privlačnije na konkurentnom tržištu rada.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Kamioneti iz Luksemburga zakrčuju ulice francuskih pograničnih mesta

    Kamioneti iz Luksemburga zakrčuju ulice francuskih pograničnih mesta

    Pogranične opštine u Francuskoj žale se da im ulice zauzimaju zanatski kamioneti sa luksemburškim tablicama. Gradonačelnici traže zajednički odgovor pred francusko-luksemburškom međuvladinom konferencijom u decembru, dok u Luksemburgu upozoravaju da se zanatlije ne smeju targetirati.

    Stare rudarske kolonije nisu pravljene za toliko vozila

    Među pogođenim mestima su Thil, Audun-le-Tiche i Villerupt. Stéphan Brusco, predsednik opštinske zajednice Pays Haut Val d'Alzette, podseća da nekadašnje rudarske kolonije nisu planirane za više od jednog vozila po domaćinstvu, a kamoli za desetine radnih kombija. Problem nije nov i javlja se i u Belgiji i u Nemačkoj. Kamioneti se na ulicama zadržavaju posle radnog vremena, vikendom i za vreme odmora. Brusco kao uzrok navodi to što mnoge luksemburške opštine zabranjuju parkiranje kombija na javnom prostoru uveče i vikendom. Zato firme parkiraju „besplatno“ preko granice ili namerno ostavljaju vozila zaposlenima iz pograničnog područja. Usput se dešava i da radnici ujutru ostavljaju lične automobile u francuskim opštinama pa se kombijem voze na gradilište.

    Šta francuske opštine planiraju

    Neke pogranične opštine već su donele ili razmatraju odluke protiv parkiranja utilitarnih vozila, kao i rezidencijalne parking karte. Izabrani predstavnici nekoliko francuskih lokalnih zajednica nedavno su se sastali u francuskoj ambasadi kako bi razmenili ideje i pripremili odgovor za francusko-luksemburšku međuvladinu konferenciju u decembru. Brusco predlaže zabranu parkiranja kombija uveče i vikendom, uz postavljanje „papuča“ (blokada točkova), čime bi se obezbedilo da se kazne zaista plaćaju. Francuski zakon dozvoljava uklanjanje vozila koje na istom mestu stoji duže od sedam dana, ali vlasnici ga, kako kaže, samo pomere za 20 centimetara i ciklus kreće iz početka.

    Odgovor iz Luksemburga

    Emile Eicher, predsednik Syvicola, udruženja luksemburških gradova i opština, potvrđuje da svaka opština ima svoja pravila, ali ističe i praktičan razlog: osoblje često voli da ide direktno od kuće na gradilište, umesto da ujutru svraća u sedište firme. Opštinski planovi (PAG) mogu da određuju koliko parking mesta mora da postoji u zoni aktivnosti. U novim zonama predviđeno je da firme mogu da kupuju mesta na zajedničkim parkinzima, ali ostaje problem postojećih zona. Christian Reuter iz Federacije zanatlija kaže da obično jedan član ekipe nosi kombi kući, i traži da se utilitarno vozilo zanatlije ne stigmatizuje: pita zašto bi smetalo više od službenog automobila bankara. Ako neke firme organizuju divlje parkiranje da bi izbegle troškove, traži jasan okvir i organizovano rešenje, ali ističe da Federacija ne može radnicima određivati gde da parkiraju.

    Šta to znači za nas

    Ako vozite službeni kombi kući preko granice u Francusku, Belgiju ili Nemačku, proverite lokalna pravila o parkiranju, jer pogranične opštine razmatraju zabrane i rezidencijalne karte, a o merama će se raspravljati na konferenciji u decembru.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Ostali ste bez posla u Luksemburgu? Rok za zahtev je četiri nedelje

    Ostali ste bez posla u Luksemburgu? Rok za zahtev je četiri nedelje

    Zaposleni koji u Luksemburgu izgube posao mogu dobiti naknadu za nezaposlenost, ali moraju na vreme da se prijave ADEM-u i podnesu zahtev. Od 1. januara 2026. zahtev se podnosi elektronski preko MyGuichet.lu. Evo šta treba znati o rokovima, iznosima i pravilima, uključujući ona za prekogranične radnike.

    Prvi koraci i najvažniji rok

    Prvo treba da se registrujete kao tražilac posla kod ADEM-a i obavite tražene provere jezičkih sposobnosti. Zatim sačekajte obaveštenje da prema početnoj proveri možda ispunjavate uslove, što nije konačno odobrenje. Tek tada zahtev podnosite preko privatnog prostora na MyGuichet.lu, za šta je potreban LuxTrust, luksemburška elektronska lična karta ili odgovarajuće eIDAS sredstvo. Zahtev mora stići najkasnije četiri nedelje od gubitka posla, a ADEM savetuje da to uradite što pre da se ne bi pomerio početak isplate. Ako u roku od osam dana od prijave nema obaveštenja, treba kontaktirati ADEM. Ko nema opremu ili se teško snalazi sa digitalnim formularima, može da traži pomoć ADEM-a.

    Uslovi i visina naknade

    Osnovni uslovi su da ste posao izgubili protiv svoje volje, da imate između 16 i 64 godine, da živite u Luksemburgu (uz zakonske izuzetke), da ste prijavljeni ADEM-u i sposobni za rad i da prihvatate odgovarajući posao. Potrebno je i najmanje 182 dana rada u relevantnom periodu, po pravilu najmanje 16 sati nedeljno. Dobrovoljni otkaz bez priznatog razloga, sporazumni raskid i otkaz zbog teške povrede obaveza uglavnom isključuju pravo na punu naknadu. Naknada iznosi 80% referentne bruto zarade, a 85% ako ispunjavate poseban uslov u vezi sa decom za koju imate poresku olakšicu. Osnovica je bruto zarada iz tri meseca pre nezaposlenosti, bez trinaeste plate. Primera radi, od bruto plate od 3.500 evra to je 2.800 odnosno 2.975 evra bruto mesečno, pre odbitaka. Primenjuju se plafoni: 2,5 puta socijalna minimalna zarada u prvih šest meseci, 2 puta u narednim i 1,5 puta tokom eventualnog produženja.

    Trajanje, obaveze i putovanja

    Naknada se uobičajeno isplaćuje najviše 12 meseci, uz moguće produženje za starije tražioce posla, osobe sa priznatom invalidnošću ili dugim stažom osiguranja. Tražilac posla mora aktivno da traži zaposlenje, dolazi na zakazane razgovore i sarađuje sa savetnikom. Neopravdano odbijanje odgovarajućeg posla ili izostanak sa obaveznog sastanka može dovesti do sankcija, pa i gubitka prava na naknadu. Za putovanje ili odsustvo potrebno je unapred odobrenje ADEM-a, najviše 25 radnih dana godišnje, a isplata se tokom odsustva suspenduje. Zdravstveno osiguranje za taj period nije automatski zagarantovano, pa status treba proveriti kod CCSS-a i CNS-a. U slučaju bolesti odmah obavestite savetnika i dostavite lekarsku potvrdu.

    Prekogranični radnici

    Ko živi u Francuskoj, Belgiji ili Nemačkoj, a radio je u Luksemburgu, zahtev po pravilu podnosi u državi prebivališta, a ne ADEM-u. U Francuskoj je to France Travail, u Nemačkoj Bundesagentur für Arbeit, a u Belgiji nadležna služba prema mestu stanovanja. Od bivšeg poslodavca traži se potvrda o prestanku rada, a periodi rada priznaju se dokumentacijom U1. Luksemburški procenti od 80% i 85% ne važe automatski, jer visina i trajanje naknade zavise od pravila zemlje prebivališta. Dodatno se može prijaviti i ADEM-u radi pomoći u traženju posla.

    Šta to znači za nas

    Ako ostanete bez posla, prijavite se ADEM-u i podnesite zahtev preko MyGuichet.lu najkasnije četiri nedelje od gubitka posla. Unapred obezbedite LuxTrust ili luksemburšku e-ličnu kartu. Pre svakog putovanja tražite odobrenje ADEM-a. Prekogranični radnici zahtev podnose službi u državi prebivališta.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-11). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Elektronsko bolovanje u Luksemburgu: kako poslati potvrdu CNS-u i poslodavcu

    Elektronsko bolovanje u Luksemburgu: kako poslati potvrdu CNS-u i poslodavcu

    Bolovanje u Luksemburgu sve češće može da se prijavi bez papira, preko elektronske potvrde o nesposobnosti za rad (eCIT). Ipak, zaposleni i dalje mora sam da obavesti poslodavca, poštuje rokove i proveri da li su dokumenti zaista stigli.

    Šta je eCIT i gde se nalazi

    eCIT (certificat électronique d’incapacité de traval) je elektronska verzija lekarskog uverenja o privremenoj nesposobnosti za rad. Ako lekar koristi odgovarajući softver, potvrda se pojavljuje u privatnom prostoru pacijenta na MyGuichet.lu ili u aplikaciji GesondheetsApp, a pacijent dobija obaveštenje kada je dokument spreman. Samo izdavanje potvrde ne znači da je CNS primio prijavu niti da je poslodavac obavešten. CNS izričito navodi da je pacijent odgovoran za dostavu.

    Slanje CNS-u i poslodavcu

    Za slanje CNS-u potrebno je otvoriti nalog na MyGuichet.lu ili u GesondheetsApp, pronaći novu potvrdu, izabrati slanje zdravstvenoj kasi, potvrditi i sačuvati potvrdu o prijemu. CNS na aktuelnoj stranici navodi ručno potvrđivanje slanja, dok se automatsko slanje uvodi, pa ne treba pretpostavljati da je potvrda poslata sama od sebe. Poslodavcu se potvrda šalje odvojeno. Direktno slanje je moguće samo ako je poslodavac aktivirao odgovarajuću uslugu u svom profesionalnom prostoru MyGuichet. Ako nije, ili ako nije preuzeo dokument, treba koristiti drugi prihvaćeni način: PDF sa GouvCheck kodom, e-poštu ako poslodavac to prihvata, ili štampanu verziju predatu lično ili poslatu poštom.

    Rokovi i posebni slučajevi

    Poslodavca treba obavestiti već prvog dana odsustva, čak i bez potvrde, usmeno ili pisano. Kod odsustva od tri dana ili duže potvrda mora stići CNS-u i poslodavcu najkasnije trećeg dana. Primer: ko je odsutan od utorka, poslodavca obaveštava u utorak, a potvrda treba da stigne do četvrtka. Ako bolovanje ne prelazi dva radna dana, prijava CNS-u po pravilu nije potrebna, ali poslodavac i dalje može tražiti opravdanje. Papirne potvrde nisu ukinute i mogu se zatražiti od lekara. Za potvrde lekara van Luksemburga eCIT preko MyGuichet.lu nije dostupan na isti način, pa se prijava vrši onlajn formularom ili poštom, u propisanim rokovima. To je važno za prekogranične radnike.

    Šta se menja od 1. januara 2027.

    CNS je 30. septembra 2026. objavio da će digitalno dostavljanje eCIT potvrda postati obavezno od 1. januara 2027. u okviru sistema za zdravstvene profesionalce, uz rok za prilagođavanje medicinskog softvera do kraja 2026. To ne znači da pacijent više ne može dobiti papirnu kopiju niti da je oslobođen obaveze da potvrdu dostavi na vreme. Pre završetka prijave proverite: da li je poslodavac obavešten prvog dana, da li je potvrda zaista poslata CNS-u, da li je posebno poslata poslodavcu, da li imate dokaz o slanju ili prijemu i, ako digitalno slanje nije uspelo, da li ste na vreme iskoristili drugi prihvaćeni način.

    Šta to znači za nas

    Ako ste na bolovanju tri dana ili duže, poslodavca obavestite prvog dana, a potvrdu pošaljite CNS-u i poslodavcu najkasnije trećeg dana odsustva. Proverite u nalogu na MyGuichet.lu ili GesondheetsApp da je slanje zaista potvrđeno i sačuvajte dokaz. Prekogranični radnici koji idu kod lekara u zemlji stanovanja treba da koriste onlajn formular ili poštu.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-11). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori