Oznaka: plaćanja

  • Neplaćena kazna može da vodi u zatvor: 128 osoba u pritvoru od početka 2025.

    Neplaćena kazna može da vodi u zatvor: 128 osoba u pritvoru od početka 2025.

    Vozač koga je policija u nedelju uveče uhvatila zbog prekomerne brzine u gradu Luksemburgu uhapšen je jer nije platio ranije kazne. Slučaj nije usamljen: prema podacima ministarke pravde, 128 osoba je od početka 2025. zbog toga završilo iza rešetaka.

    Šta se desilo u nedelju uveče

    Prema pisanju lista Le Quotidien, policijska patrola je u nedelju oko 23.20 u ulici rue Cents u gradu Luksemburgu bila prestignuta od vozila koje se kretalo prevelikom brzinom. Vozač je zaustavljen tek u ulici rue de Neudorf. Tada su policajci utvrdili da se protiv njega vodi prinudno izvršenje kazne zatvorom zbog neplaćenih taksiranih upozorenja. Vozač je priveden.

    Šta je prinudni zatvor zbog kazne

    Reč je o meri koja omogućava da se osuđeno lice liši slobode ako ne plati novčanu kaznu izrečenu u krivičnom postupku. Na pitanje poslanice Sam Tanson iz stranke déi gréng, ministarka pravde Elisabeth Margue odgovorila je u ponedeljak da je ta mera primenjena na 128 osoba u periodu od 1. januara 2025. do 26. oktobra 2026.

    Brojke: kratki boravci, najčešće saobraćaj

    Boravak u zatvoru po ovom osnovu je relativno kratak: u proseku 7,7 dana, najmanje jedan dan, a najviše 48 dana. Saobraćaj je u središtu problema, jer se u 77 slučajeva radilo o kazni za saobraćajni prekršaj. Slede krađa sa 17 slučajeva i droga sa 14 slučajeva.

    Šta to znači za nas

    Ko u Luksemburgu ima izrečenu kaznu ili taksirano upozorenje, posebno za saobraćajni prekršaj, treba da proveri da li je kazna plaćena. Neplaćena kazna može na kraju da dovede do zatvora.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-05). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Wero zamenjuje Payconiq: koliko promena zaista košta udruženja

    Wero zamenjuje Payconiq: koliko promena zaista košta udruženja

    Luksemburg je 1. septembra prešao sa aplikacije Payconiq na evropski sistem plaćanja Wero. Udruženja, naročito sportski klubovi, brinu zbog novih provizija i troškova prelaska. Prema članku lista Le Quotidien, račun bi, zavisno od iznosa transakcija i izabranog pružaoca usluge, mogao da poraste, ali i da se smanji.

    Šta je Wero i zašto se uvodi

    Wero je digitalni novčanik i način plaćanja sa računa na račun. Transakcije idu direktno između bankovnih računa, bez kartične mreže i stranog posrednika. Razvila ga je inicijativa European Payments Initiative (EPI), a podržava ga 18 velikih banaka, među kojima je pet luksemburških. Pre Luksemburga bio je dostupan u Nemačkoj, Francuskoj i Belgiji, a proširenje na holandsko tržište očekuje se do 2028. godine. Udruženje banaka ABBL navodi da tih pet zemalja čini 65 odsto obima evropskih plaćanja. Predviđena je i povezanost sa evropskim partnerima na jugu kontinenta u naredne dve godine, dok se uvođenje u Austriji još razmatra.

    Plaćanje bez granica

    Glavna prednost je plaćanje preko granica jednom aplikacijom. Stanovnik Berlina tako može da plati hotel u Luksemburgu, voz u Briselu i restoran u Parizu putem evropskih instant transfera (SEPA). Ranije je svaka zemlja imala svoje rešenje: Digicash u Luksemburgu, iDEAL u Holandiji, Paylib u Francuskoj, Payconiq u Belgiji i Giropay u Nemačkoj. Ta rešenja su se brzo suočila sa stvarnošću, pre svega zbog prekograničnih radnika i obima transakcija. Wero je uključen i u usluge poput Revoluta, Worldlinea i Buckaroo.

    Glavobolja za udruženja

    Za neprofitna udruženja promena znači pre svega zamenu svih Payconiq QR kodova na bifeu, šalteru ili u prodavnici navijačkih rekvizita. Kod fudbalskog kluba to je veliki deo stadiona. Prema klubovima koje je list pitao, Buckaroo, platni partner EPI-ja u Luksemburgu, nije obezbedio nalepnice. Ta holandska kompanija od početka godine upravlja ugovorima preduzeća i udruženja i obrađuje transakcije. Mnoga udruženja su odlučila da napuste Payconiq i da ne pređu na Wero. Prelazak je kasnio tri meseca u odnosu na plan, a tekst navodi da bi raniji termin izbegao uvođenje usred letnjih odmora.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-10-30). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Od 1. novembra nova taksa od 2 evra na pošiljke iz zemalja van EU

    Od 1. novembra nova taksa od 2 evra na pošiljke iz zemalja van EU

    Od 1. novembra Evropska unija uvodi „troškove obrade“ od 2 evra na pošiljke koje stižu iz zemalja van Unije u okviru prodaje na daljinu. Nova mera dodaje se na taksu od 3 evra za male pakete, a stiže uoči Crnog petka i Božića, kada je online kupovina najintenzivnija.

    Kako se taksa obračunava

    Troškovi obrade važe za sve pošiljke iz trećih zemalja poslate putem prodaje na daljinu, bez obzira na vrednost naručene robe. Iznos je 2 evra i dodaje se na taksu od 3 evra koja se od jula naplaćava na uvezene pakete vredne manje od 150 evra.

    Kao i kod takse za male pakete, plaća se po kategoriji artikala u istom paketu. Ako paket sadrži dvadeset kapa, iznos je 2 evra. Ako sadrži tri kape, četiri majice i dva kaiša, ukupno je 6 evra. Ovakav obračun zavisi od načina na koji se roba prijavljuje carini.

    Po evropskim propisima, troškove snose platforme, prodavci ili njihovi posrednici, mada ih mogu preneti na kupce prilikom plaćanja porudžbine. Evropska organizacija potrošača BEUC podsetila je da poštanske i kurirske službe ne smeju naknadno da ih naplaćuju kupcima.

    Zašto se mera uvodi

    Cilj je da se finansira jače carinsko kontrolisanje, jer je priliv robe, uglavnom kineske, preko platformi iz Azije ogroman. U EU je 2025. ušlo oko 5,9 milijardi malih paketa, odnosno više od 180 u sekundi, što je četiri puta više nego 2022. Čak 93 odsto stiglo je iz Kine, najčešće preko sajtova kao što su Shein, Temu i Aliexpress.

    U toj količini nemoguće je sistematski kontrolisati pošiljke, pa opasni ili krivotvoreni proizvodi mogu da prođu. Evropski industrijalci i trgovci dugo su se žalili na nelojalnu konkurenciju, a više država, predvođenih Francuskom, tražilo je od EU da reaguje.

    Taksa od 3 evra već je dala efekta: od jula se protok malih paketa smanjio za oko 64 odsto, iako Brisel upozorava da je prerano za zaključke.

    Šta sledi

    Troškovi obrade deo su šire reforme carinskog sistema EU i trajna su mera, ali će se njihov iznos preispitivati svake dve godine, u skladu sa troškom carinskih provera. Od 1. jula 2028. primenjivaće se posebni, niži troškovi na pakete koji prolaze kroz specijalizovana skladišta.

    Zemlje članice koje su uvele sopstvene nacionalne troškove obrade morale su da ih ukinu radi usklađenosti tržišta. Taksa od 3 evra nestaje u julu 2028, a mali paketi tada će podlegati evropskim carinama kao i ostale pošiljke.

    Šta to znači za nas

    Ko u Luksemburgu naručuje robu sa sajtova van EU, treba da računa na poskupljenje od 1. novembra, naročito za porudžbine oko Crnog petka i Božića. Pre plaćanja proverite da li je taksa već uračunata u cenu. Ako vam kurir ili pošta naknadno traže ove troškove, to prema BEUC-u nije dozvoljeno.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-10-27). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Srbija od danas u SEPA sistemu: šta to znači za dijasporu u Luksemburgu

    Srbija od danas u SEPA sistemu: šta to znači za dijasporu u Luksemburgu

    Srbija je od danas i operativno deo SEPA sistema (Jedinstvenog područja za plaćanja u evrima), čime se značajno menjaju uslovi slanja i prijema novca između Srbije i zemalja Evropske unije, uključujući i Luksemburg.

    Uvođenjem SEPA šeme, transakcije u evrima između Srbije i EU postaju brže, jeftinije i jednostavnije. Umesto dosadašnjeg čekanja od nekoliko dana, novac će ubuduće stizati najčešće u roku od jednog radnog dana, uz niže i transparentnije troškove.

    Za početak, Srbija ulazi u SEPA Credit Transfer sistem (standardni bankarski transfer), dok se uvođenje instant plaćanja i direktnih zaduženja očekuje u narednih godinu dana.

    Šta to znači za Srbe u Luksemburgu?

    Za brojnu srpsku zajednicu u Luksemburgu, ova promena ima vrlo konkretne i pozitivne posledice:

    1. Jeftinije slanje novca porodici u Srbiji
    Do sada su transferi često išli preko SWIFT sistema, uz visoke provizije i dodatne troškove posredničkih banaka. SEPA donosi niže naknade, gde svaka strana plaća samo svoju banku.

    2. Brži transferi – novac stiže za jedan dan
    Umesto višednevnog čekanja, sredstva će biti dostupna praktično narednog radnog dana, što je posebno važno za hitne uplate ili redovnu pomoć porodici.

    3. Jednostavnije bankarske procedure
    Za SEPA transfer dovoljan je IBAN i BIC, bez komplikovanih procedura i dodatnih troškova koji su ranije bili česti.

    4. Predvidljiviji troškovi
    Za razliku od SWIFT sistema, gde su troškovi često varirali, SEPA donosi standardizovane i transparentne uslove.

    Širi značaj: korak ka Evropi

    Ulazak Srbije u SEPA deo je šireg procesa evropskih integracija i usklađivanja finansijskog sistema sa standardima EU. To znači i lakše poslovanje za firme, ali i bolju povezanost dijaspore sa maticom.

    Procene pokazuju da bi Srbija na godišnjem nivou mogla da uštedi između 50 i 60 miliona evra zahvaljujući nižim troškovima platnog prometa.

    SEPA vs SWIFT – ključna razlika

    • SEPA: brže, jeftinije, samo u evrima, unutar 41 zemlje
    • SWIFT: globalno, sve valute, ali skuplje i sporije

    Zaključak

    Za Srbe u Luksemburgu, ulazak Srbije u SEPA znači konkretno olakšanje svakodnevnih finansijskih tokova – od slanja novca porodici do poslovnih transakcija. Ova promena dodatno približava Srbiju Evropskoj uniji i čini vezu dijaspore sa domovinom efikasnijom nego ikada pre.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori