U sredu uveče oko 150 radnika i radnica za čišćenje okupilo se u Bonevoau na okruglom stolu Komore zaposlenih. Poručili su da žele da im se prizna zanat i da prestanu da budu „nevidljivi“ na tržištu rada. Sindikat OGBL i Komora zaposlenih podržavaju njihove zahteve.
„Više od 20 godina nas iskorišćavaju“
Dores Azeredo, rodom iz Portugalije, čisti u Luksemburgu više od dvadeset godina i danas predsedava sindikatu za čišćenje u OGBL-u. Kaže da se prema ovim radnicima uvek postupa kao prema onima na dnu lestvice i da je vreme da se njihov posao prizna. Naglašava da posao nije samo brisanje stola. Uključuje i skidanje starih slojeva s podova, kristalizaciju tepiha, rad s mašinama za pranje podova i poliranje, kao i rad s voskom. Po njenim rečima, to je pravo znanje.
Veliki sektor, a niske zarade
U sektoru radi oko 14.000 ljudi, više od 80 odsto su žene, a mnogi su prekogranični radnici. Posao obavljaju vrlo rano ili kasno, pa ih zaposleni u kancelarijama, bankama, ministarstvima, bolnicama i prodavnicama retko vide. Sektor stalno raste, a Dussmann Luxembourg je u julu postao najveći poslodavac u zemlji. Ipak, prema rečima Sonije Neves iz OGBL-a, mnogi od ovih radnika spadaju u siromašne. Statec navodi da 14,8 odsto stanovništva živi s manje od 2.502 evra mesečno, računato za jednočlano domaćinstvo. Mnogi među njima su i samohrani roditelji.
Kvalifikovana plata nakon deset godina
Jedan od glavnih zahteva je da radnici nakon deset godina u sektoru dobiju kvalifikovani socijalni minimalac. On iznosi 3.325,59 evra bruto mesečno. Sonia Neves tvrdi da ga čistači ne dostižu ni nakon deset godina, iako ih pokriva kolektivni ugovor za čišćenje zgrada. Komora zaposlenih je u junu pripremila predlog zakona za radnike bez diplome koji su veštine stekli radom. Martine Mirkes, potpredsednica Komore, kaže da je neprihvatljivo da neko godinama radi, a da se ipak ne smatra kvalifikovanim. Zakonik o radu već nudi drugi put do statusa kvalifikovanog, nakon šest godina iskustva. Veže ga, međutim, za pojam posla koji zahteva „tehnički rastuću radnu sposobnost“. Sudovi su ocenili da to ne važi za čišćenje, dok su u pekarstvu zaključili suprotno. Zato Komora traži da se taj pojam izbaci iz zakonika.
Više ugovora, manje sigurnosti
Ugovor na 40 sati u čišćenju je redak. Radnici obično potpisuju dva, tri ili više ugovora kod različitih poslodavaca da bi sabrali punu radnu nedelju. Zato su prikraćeni ako izgube posao s manje od 16 sati nedeljno. Pravo na naknadu za nezaposlene daju samo ugovori od najmanje 16 sati. OGBL traži da se to pravo otvori već od prvog radnog sata nedeljno. Među ostalim problemima tekst navodi podeljeno radno vreme, nedovoljne plate i podugovaranje. Najveći problem je ipak to što se njihove veštine ne priznaju. OGBL kao rešenje predlaže uvođenje stručne obuke.
Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.




