Oznaka: nezaposlenost

  • Nezaposlenost u Luksemburgu u oktobru 6,4 odsto, broj tražilaca posla porastao za 9,2 odsto

    Nezaposlenost u Luksemburgu u oktobru 6,4 odsto, broj tražilaca posla porastao za 9,2 odsto

    Prema podacima Statec-a, desezonirana stopa nezaposlenosti u Luksemburgu u oktobru 2026. iznosila je 6,4 odsto. Agencija za zapošljavanje ADEM beleži rast broja prijavljenih tražilaca posla, naročito među mladima od 16 do 29 godina i među nerezidentima.

    Više prijavljenih tražilaca posla

    Na dan 31. oktobra u ADEM-u je bilo prijavljeno 20.435 tražilaca posla koji žive u Luksemburgu i spremni su da počnu da rade. To je za 9,2 odsto više nego godinu dana ranije. U ovaj broj ulaze osobe koje nemaju posao, ne učestvuju u programima zapošljavanja i nisu na bolovanju niti na porodiljskom odsustvu.

    Najbrži rast među mladima

    Broj tražilaca posla starosti od 16 do 29 godina porastao je za 15,3 odsto u poslednjih godinu dana, a rast se ubrzava. Među najkvalifikovanijima povećanje je 12,9 odsto, dakle brže od proseka, dok je kod najmanje kvalifikovanih iznosilo 5,9 odsto. U grupi od 45 do 64 godine rast se usporio na 6,8 odsto.

    Slobodna radna mesta

    Poslodavci su u oktobru prijavili 3.236 novih slobodnih radnih mesta, što je 3,0 odsto više nego u oktobru 2025. Ipak, ukupan broj dostupnih mesta na dan 31. oktobra bio je 6.793, odnosno 5,9 odsto manje nego pre godinu dana.

    Nerezidenti i primaoci naknade

    Broj nerezidenata prijavljenih u ADEM-u krajem oktobra iznosio je 4.471, što je 24,9 odsto više nego godinu ranije. Od njih se 2.017 prijavilo dobrovoljno, bez prava na novčana davanja, a ta grupa je za godinu dana narasla za 49,5 odsto. Punu naknadu za nezaposlene primalo je 9.653 stanovnika; ADEM napominje da se taj podatak svakog meseca preračunava za prethodnih dvanaest meseci jer se neke isplate vrše retroaktivno. U programima podrške zapošljavanju učestvovalo je 4.489 osoba, 2,1 odsto više nego u oktobru 2025. Podaci za novembar biće objavljeni 21. decembra 2026.

    Izvor: luxtoday.lu (stranica pregledana 2026-11-20). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Čistačice u Luksemburgu traže priznanje zanata i pravu platu

    Čistačice u Luksemburgu traže priznanje zanata i pravu platu

    U sredu uveče oko 150 radnika i radnica za čišćenje okupilo se u Bonevoau na okruglom stolu Komore zaposlenih. Poručili su da žele da im se prizna zanat i da prestanu da budu „nevidljivi“ na tržištu rada. Sindikat OGBL i Komora zaposlenih podržavaju njihove zahteve.

    „Više od 20 godina nas iskorišćavaju“

    Dores Azeredo, rodom iz Portugalije, čisti u Luksemburgu više od dvadeset godina i danas predsedava sindikatu za čišćenje u OGBL-u. Kaže da se prema ovim radnicima uvek postupa kao prema onima na dnu lestvice i da je vreme da se njihov posao prizna. Naglašava da posao nije samo brisanje stola. Uključuje i skidanje starih slojeva s podova, kristalizaciju tepiha, rad s mašinama za pranje podova i poliranje, kao i rad s voskom. Po njenim rečima, to je pravo znanje.

    Veliki sektor, a niske zarade

    U sektoru radi oko 14.000 ljudi, više od 80 odsto su žene, a mnogi su prekogranični radnici. Posao obavljaju vrlo rano ili kasno, pa ih zaposleni u kancelarijama, bankama, ministarstvima, bolnicama i prodavnicama retko vide. Sektor stalno raste, a Dussmann Luxembourg je u julu postao najveći poslodavac u zemlji. Ipak, prema rečima Sonije Neves iz OGBL-a, mnogi od ovih radnika spadaju u siromašne. Statec navodi da 14,8 odsto stanovništva živi s manje od 2.502 evra mesečno, računato za jednočlano domaćinstvo. Mnogi među njima su i samohrani roditelji.

    Kvalifikovana plata nakon deset godina

    Jedan od glavnih zahteva je da radnici nakon deset godina u sektoru dobiju kvalifikovani socijalni minimalac. On iznosi 3.325,59 evra bruto mesečno. Sonia Neves tvrdi da ga čistači ne dostižu ni nakon deset godina, iako ih pokriva kolektivni ugovor za čišćenje zgrada. Komora zaposlenih je u junu pripremila predlog zakona za radnike bez diplome koji su veštine stekli radom. Martine Mirkes, potpredsednica Komore, kaže da je neprihvatljivo da neko godinama radi, a da se ipak ne smatra kvalifikovanim. Zakonik o radu već nudi drugi put do statusa kvalifikovanog, nakon šest godina iskustva. Veže ga, međutim, za pojam posla koji zahteva „tehnički rastuću radnu sposobnost“. Sudovi su ocenili da to ne važi za čišćenje, dok su u pekarstvu zaključili suprotno. Zato Komora traži da se taj pojam izbaci iz zakonika.

    Više ugovora, manje sigurnosti

    Ugovor na 40 sati u čišćenju je redak. Radnici obično potpisuju dva, tri ili više ugovora kod različitih poslodavaca da bi sabrali punu radnu nedelju. Zato su prikraćeni ako izgube posao s manje od 16 sati nedeljno. Pravo na naknadu za nezaposlene daju samo ugovori od najmanje 16 sati. OGBL traži da se to pravo otvori već od prvog radnog sata nedeljno. Među ostalim problemima tekst navodi podeljeno radno vreme, nedovoljne plate i podugovaranje. Najveći problem je ipak to što se njihove veštine ne priznaju. OGBL kao rešenje predlaže uvođenje stručne obuke.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Poznato kada će Luksemburg isplaćivati nezaposlenost prekograničnim radnicima

    Poznato kada će Luksemburg isplaćivati nezaposlenost prekograničnim radnicima

    Reforma naknade za nezaposlenost prekograničnih radnika dobila je krajem oktobra važan korak. Evropska uredba o koordinaciji sistema socijalne sigurnosti objavljena je u Službenom listu EU, pa se zna od kada će Luksemburg plaćati naknade onima koji su kod njega radili.

    Šta je objavljeno i kada počinje da važi

    Uredba je objavljena u Službenom listu Evropske unije 27. oktobra, a na snagu je stupila 1. novembra 2026. Njome se utvrđuje koja država odgovara za naknadu za nezaposlenost prekograničnih radnika i od kog trenutka. Danas ih isplaćuje zemlja prebivališta. Prekogranični radnici u EU preći će na sistem poslednje države u kojoj su radili, i to od 2. novembra 2028. Izuzetak su oni koji su bili zaposleni u Luksemburgu. Radnici zaposleni u Švajcarskoj nisu obuhvaćeni ovom uredbom.

    Duži prelazni rok za Luksemburg

    Luksemburg je u pregovorima dobio duži prelazni režim od pet godina, do 2. novembra 2031. Može da zatraži produženje za još dve godine, do 2. novembra 2033. Do tada će prekogranični radnik koji je radio u Luksemburgu i dalje primati naknadu u zemlji prebivališta, a potom prelazi na luksemburški sistem. Ako su ispunjeni uslovi za dobijanje naknade, nezaposleni prekogranični radnici koji su bili zaposleni u Luksemburgu tada će naknadu primati od njega. Za prekogranične radnike to znači još pet do sedam godina čekanja.

    Ko dobija, a ko gubi

    Prelazak neće biti povoljan za sve. Julien Dauer, direktor organizacije Frontaliers Grand Est, objašnjava da se luksemburški uslovi znatno razlikuju od uslova susednih zemalja. Naknada je viša, do 80–85 odsto bruto plate iz poslednja tri meseca pre nezaposlenosti, ali je period isplate kraći. Na početku je Luksemburg povoljniji, a dobitak može iznositi stotine, pa i hiljade evra za period od nekoliko meseci. To je prednost za one koji brzo nalaze novi posao. Starijima koji teško nalaze posao ili bolesnima, a čija bi naknada trajala duže, sadašnji sistem je isplativiji, posebno u Francuskoj i Belgiji. I tu razlika može da dostigne stotine do hiljade evra.

    Pravilo od 22 nedelje

    Prekogranični radnici neće moći da biraju koja će ih zemlja isplaćivati. Presudno je trajanje osiguranja: ko ima manje od 22 neprekidne nedelje rada u poslednjoj delatnosti, prima naknadu u zemlji prebivališta. Ko ima više od 22 nedelje, prima je u zemlji rada, a za Luksemburg je nadležna Adem. Otvoreno je pitanje agencijskih radnika s prekidima u radu. Hoće li imati poseban status, tek treba da se raspravlja u naredne dve godine. Frontaliers Grand Est nudi simulator za procenu iznosa naknade prema godinama i plati.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Prekogranični radnici zaposleni u Luksemburgu, a živeli u susednim zemljama (Francuska, Belgija, Nemačka).
    • Rok: Prelazak na luksemburški sistem najranije 2. novembra 2031, najkasnije 2. novembra 2033; do tada naknadu isplaćuje zemlja prebivališta.
    • Gde: Simulator organizacije Frontaliers Grand Est; za luksemburški sistem nadležna je Adem.
    • Šta da uradite: Možete da simulatorom procenite visinu naknade prema godinama i plati. Do prelaska se ništa ne menja, naknadu i dalje isplaćuje zemlja prebivališta.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Skills Day: Moovijob 20. novembra posvećuje dan stručnom usavršavanju

    Skills Day: Moovijob 20. novembra posvećuje dan stručnom usavršavanju

    U okviru Moovijob Week, 20. novembra u European Convention Center održaće se Skills Day, dan posvećen kontinuiranom obrazovanju. Pored četiri tematska dana regrutacije, ovo je prilika da se upoznaju mogućnosti usavršavanja u Luksemburgu.

    Šta nudi Skills Day

    Događaj se organizuje uz podršku INFPC-a. Prema rečima organizatora, posetioci će moći da se informišu o mogućnostima obuke u zemlji i razgovaraju sa dvadesetak škola, centara za obuku, institucija, organizacija i firmi specijalizovanih za razvoj veština. Namenjen je zaposlenima koji žele da napreduju ili promene profesionalni pravac, ljudima koji traže posao, kao i kompanijama koje žele da podrže razvoj svojih radnika. Za razliku od dana regrutacije, ovde neće biti prethodnog odabira kandidata, ali je prijava obavezna.

    Zahtevniji poslodavci i napeto tržište

    Direktor Moovijob.com Yannick Frank ocenjuje da je tržište rada veoma napeto. Nezaposlenost raste, ali dostupni kandidati sve slabije odgovaraju potrebama firmi, a zahtevi poslodavaca postaju sve izraženiji. Zato je, kako kaže, važno da se kandidati usavršavaju. Dodaje da je ideja o ovom danu proizašla iz nastojanja da se istakne stručno obrazovanje tokom celog radnog veka, u vreme kada je veštačka inteligencija sve prisutnija, a traže se sve specijalizovaniji profili.

    Kada obuka zaista pomaže

    Moovijob navodi da mnoge firme same obučavaju zaposlene, kroz interne programe, akademije ili specijalizovane institute. To je uobičajeno u pravu, oporezivanju i informatici. Obuka može biti prilagođavanje kandidata koji već ima osnovne veštine (interni alati, jezici, tehničke veštine) ili ulaganje poslodavca u napredovanje postojećih radnika. Za vrlo specijalizovana zanimanja firme retko uzimaju ljude koje bi učile od nule, već traže solidnu osnovu i potencijal za razvoj. Prema Moovijobu, obuka može realno uticati na zapošljivost, ali zavisi od vrste, trajanja i sektora. Kurs od nekoliko sati ne pretvara početnika u stručnjaka, ali može doneti traženu veštinu, olakšati prekvalifikaciju i pokazati motivaciju.

    Šta to znači za nas

    Ko traži posao ili razmišlja o prekvalifikaciji u Luksemburgu može da se prijavi za Skills Day 20. novembra u European Convention Center; prijava je obavezna, a preselekcije nema.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Ostali ste bez posla u Luksemburgu? Rok za zahtev je četiri nedelje

    Ostali ste bez posla u Luksemburgu? Rok za zahtev je četiri nedelje

    Zaposleni koji u Luksemburgu izgube posao mogu dobiti naknadu za nezaposlenost, ali moraju na vreme da se prijave ADEM-u i podnesu zahtev. Od 1. januara 2026. zahtev se podnosi elektronski preko MyGuichet.lu. Evo šta treba znati o rokovima, iznosima i pravilima, uključujući ona za prekogranične radnike.

    Prvi koraci i najvažniji rok

    Prvo treba da se registrujete kao tražilac posla kod ADEM-a i obavite tražene provere jezičkih sposobnosti. Zatim sačekajte obaveštenje da prema početnoj proveri možda ispunjavate uslove, što nije konačno odobrenje. Tek tada zahtev podnosite preko privatnog prostora na MyGuichet.lu, za šta je potreban LuxTrust, luksemburška elektronska lična karta ili odgovarajuće eIDAS sredstvo. Zahtev mora stići najkasnije četiri nedelje od gubitka posla, a ADEM savetuje da to uradite što pre da se ne bi pomerio početak isplate. Ako u roku od osam dana od prijave nema obaveštenja, treba kontaktirati ADEM. Ko nema opremu ili se teško snalazi sa digitalnim formularima, može da traži pomoć ADEM-a.

    Uslovi i visina naknade

    Osnovni uslovi su da ste posao izgubili protiv svoje volje, da imate između 16 i 64 godine, da živite u Luksemburgu (uz zakonske izuzetke), da ste prijavljeni ADEM-u i sposobni za rad i da prihvatate odgovarajući posao. Potrebno je i najmanje 182 dana rada u relevantnom periodu, po pravilu najmanje 16 sati nedeljno. Dobrovoljni otkaz bez priznatog razloga, sporazumni raskid i otkaz zbog teške povrede obaveza uglavnom isključuju pravo na punu naknadu. Naknada iznosi 80% referentne bruto zarade, a 85% ako ispunjavate poseban uslov u vezi sa decom za koju imate poresku olakšicu. Osnovica je bruto zarada iz tri meseca pre nezaposlenosti, bez trinaeste plate. Primera radi, od bruto plate od 3.500 evra to je 2.800 odnosno 2.975 evra bruto mesečno, pre odbitaka. Primenjuju se plafoni: 2,5 puta socijalna minimalna zarada u prvih šest meseci, 2 puta u narednim i 1,5 puta tokom eventualnog produženja.

    Trajanje, obaveze i putovanja

    Naknada se uobičajeno isplaćuje najviše 12 meseci, uz moguće produženje za starije tražioce posla, osobe sa priznatom invalidnošću ili dugim stažom osiguranja. Tražilac posla mora aktivno da traži zaposlenje, dolazi na zakazane razgovore i sarađuje sa savetnikom. Neopravdano odbijanje odgovarajućeg posla ili izostanak sa obaveznog sastanka može dovesti do sankcija, pa i gubitka prava na naknadu. Za putovanje ili odsustvo potrebno je unapred odobrenje ADEM-a, najviše 25 radnih dana godišnje, a isplata se tokom odsustva suspenduje. Zdravstveno osiguranje za taj period nije automatski zagarantovano, pa status treba proveriti kod CCSS-a i CNS-a. U slučaju bolesti odmah obavestite savetnika i dostavite lekarsku potvrdu.

    Prekogranični radnici

    Ko živi u Francuskoj, Belgiji ili Nemačkoj, a radio je u Luksemburgu, zahtev po pravilu podnosi u državi prebivališta, a ne ADEM-u. U Francuskoj je to France Travail, u Nemačkoj Bundesagentur für Arbeit, a u Belgiji nadležna služba prema mestu stanovanja. Od bivšeg poslodavca traži se potvrda o prestanku rada, a periodi rada priznaju se dokumentacijom U1. Luksemburški procenti od 80% i 85% ne važe automatski, jer visina i trajanje naknade zavise od pravila zemlje prebivališta. Dodatno se može prijaviti i ADEM-u radi pomoći u traženju posla.

    Šta to znači za nas

    Ako ostanete bez posla, prijavite se ADEM-u i podnesite zahtev preko MyGuichet.lu najkasnije četiri nedelje od gubitka posla. Unapred obezbedite LuxTrust ili luksemburšku e-ličnu kartu. Pre svakog putovanja tražite odobrenje ADEM-a. Prekogranični radnici zahtev podnose službi u državi prebivališta.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-11). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Zanatska komora traži konkretne predloge o statusu samostalnih do kraja godine

    Zanatska komora traži konkretne predloge o statusu samostalnih do kraja godine

    Potpredsednica Federacije zanatlija (Fédération des Artisans) Aleksa Balman zatražila je od vlade da do kraja 2026. predstavi konkretne predloge za reformu statusa samostalnih delatnika. Najveći problemi su dvostruko opterećenje socijalnim doprinosima i otežan pristup naknadi za nezaposlenost.

    Ista obaveza, ista prava

    Pod sloganom „Iste obaveze, ista prava“ Federacija zanatlija traži bolju socijalnu zaštitu za samostalne delatnike. Prema rečima potpredsednice Alexe Ballmann, pandemija je jasno pokazala koliko su oni u kriznim situacijama slabo zaštićeni. Mnoga preduzeća morala su da obustave rad, a vlasnici nisu imali pristup istim mehanizmima zaštite kao zaposleni. Kampanjom se želi i promeniti slika o samostalnim delatnicima. Predrasuda o bogatom šefu u luksuznom automobilu ne odgovara stvarnosti mnogih malih firmi, a 99 odsto preduzeća u Luksemburgu čine mala i srednja preduzeća.

    Dvostruki doprinosi

    Kod zaposlenog, kako objašnjava Ballmann, trećinu doprinosa plaća država, trećinu poslodavac, a trećinu sam zaposleni. Samostalni delatnik mora iz privatnih prihoda da pokrije i deo „preduzeća“ i svoj deo, a pritom nema isto pokriće. Federacija ne traži da te troškove preuzme država. Predlog je da preduzeće snosi deo doprinosa koji odgovara samostalnom delatniku, kao što to čini za zaposlene, dok bi on plaćao svoj deo. „Ne želimo nikakve privilegije“, poručila je ona.

    Rok i izmene u pravilima o nezaposlenosti

    Prema Federaciji, postoji širok konsenzus o potrebi reforme, ali nedostaju rezultati, iako se od preuzimanja dužnosti vlade 2023. redovno saopštava da se dosije obrađuje. Reforma je predviđena i koalicionim sporazumom. Zato se traže predlozi najkasnije do kraja 2026, kako bi mere mogle da se primene u 2027. godini. Pošto je nadležno više ministarstava, potreban je koherentan paket mera. Federacija pozdravlja nacrt zakona koji predviđa da se delimična nezaposlenost u slučaju više sile otvori i samostalnim delatnicima, a da se uslov za naknadu skrati sa dve godine profesionalne aktivnosti na jednu.

    Prestanak rada bez stečaja

    Ostaje problem pristupa naknadi kada preduzeće više nije ekonomski održivo. Danas samostalni delatnik može da dobije naknadu ako prijavi stečaj, ali ne i ako dobrovoljno prestane da radi. Federacija bi da se prestanak delatnosti uredi uredno, uz izmirenje svih poverilaca, uz zadržavanje prava na naknadu, kada je reč o stvarnoj ekonomskoj nesreći bez zloupotrebe. Prema statistici, medijalni prihod samostalnih je niži od prosečne plate zaposlenog, a i oni imaju porodice i kiriju.

    Šta to znači za nas

    Srbi koji u Luksemburgu imaju sopstvenu firmu ili su samostalni delatnici treba da prate da li će vlada do kraja 2026. predstaviti predloge, jer bi izmene mogle da važe od 2027, uključujući skraćenje uslova za naknadu nezaposlenosti sa dve na jednu godinu.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-09). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Samozaposleni u Luksemburgu traže bolju zaštitu: šta važi, a šta je samo predlog

    Samozaposleni u Luksemburgu traže bolju zaštitu: šta važi, a šta je samo predlog

    Alexa Ballmann, potpredsednica Fédération des Artisans, pozvala je 9. novembra na brže promene u socijalnoj zaštiti ljudi koji rade za svoj račun. Glavno pitanje je šta se dešava kada samozaposleni zbog finansijskih teškoća moraju da zatvore firmu. Važno je razlikovati pravila koja danas važe od predloga reforme.

    Šta traže zanatlije

    U razgovoru za RTL Lëtzebuerg Ballmann je zatražila konkretan napredak u reformi položaja samozaposlenih. Među temama su pristup naknadi za nezaposlenost, socijalni doprinosi i zaštita u slučaju da poslovanje više nije održivo. Kao jedna od mogućih izmena pominje se ublažavanje uslova u vezi sa trajanjem osiguranja, tako da bi se period skratio sa dve godine na godinu dana. To je za sada samo predlog, a ne pravo koje je stupilo na snagu.

    Koja pravila važe danas

    Prema informacijama agencije ADEM, samozaposlena osoba koja je protiv svoje volje prestala da obavlja delatnost može pod određenim uslovima dobiti naknadu za nezaposlenost. Mora da bude prijavljena kod ADEM-a i da podnese zahtev, da je najmanje dve godine obavezno osigurana u Luksemburgu (kao zaposlena ili samozaposlena osoba) i da je neposredno pre zahteva bar šest meseci radila kao samozaposlena. Poslednju samostalnu delatnost morala je da obavlja u Luksemburgu, a treba da ispunjava i uslove u pogledu godina, raspoloživosti za posao i drugih obaveza prema ADEM-u. Bitan je i razlog prestanka rada: samovoljno zatvaranje uspešne firme i gašenje zbog ozbiljnih ekonomskih teškoća ne moraju imati isti pravni tretman.

    Visina naknade

    Ako su uslovi ispunjeni i doprinosi uredno plaćani, ADEM navodi naknadu od 80 odsto prihoda koji je bio osnovica za penzijske doprinose u poslednje dve obračunske godine, uz propisana ograničenja. U određenim porodičnim okolnostima stopa može dostići 85 odsto. Za neizmirene doprinose i najviši dozvoljeni iznos važe posebna pravila. To ne znači da će svako ko zatvori firmu primati 80 odsto prethodnog prometa ili iznosa sa faktura, jer se osnovica i prihvatljivost zahteva utvrđuju pojedinačno.

    Zašto je tema važna i šta dalje

    Za frizera, majstora ili vlasnika male prodavnice gubitak posla ne znači samo kraj prihoda, jer ostaju zakupnina, računi i krediti. O položaju oko 30.000 samozaposlenih govorilo se i u parlamentu u junu 2026, kada je Vlada najavila reformski paket. Predložena reforma ne menja automatski sadašnje uslove: dok nova pravila ne budu usvojena i objavljena, primenjuju se postojeći propisi. Vodič je dostupan na stranici ADEM-a o naknadi za samozaposlene i na Guichet.lu, a kontakt-centar ADEM-a je +352 247-88888.

    Šta to znači za nas

    Ako vam preti zatvaranje firme, pre odluke proverite obaveze prema CCSS-u i dokumentaciju o prihodima, a sa ADEM-om razjasnite uslove za zahtev. Prijava kao tražioca posla mora se obaviti u propisanom roku nakon prestanka delatnosti, pa je ne odlažite. Za dugove i socijalna prava korisno je savetovati se sa računovođom ili pravnikom.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-09). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Reclassement i prevremena penzija u Luksemburgu: razlike, naknade i rokovi

    Reclassement i prevremena penzija u Luksemburgu: razlike, naknade i rokovi

    Reclassement i prevremena penzija u Luksemburgu nisu isti status, iako se često mešaju. Prvi je namenjen osobama koje zbog zdravlja ne mogu da rade na poslednjem radnom mestu, a drugi je pravo iz penzijskog osiguranja. Prema vodiču Radija Puls ažuriranom 1. novembra 2026, od 1. jula 2026. promenjeni su uslovi za određene odlaske u penziju od 60. godine.

    Četiri pojma koja ne treba mešati

    Reclassement professionnel znači preusmeravanje na odgovarajući posao kad postoji preostala radna sposobnost. Starosna penzija pre 65. godine moguća je od 57. ili 60. godine, uz različite uslove osiguranja. Préretraite je posebna privremena mera iz radnog zakonodavstva, najduže tri godine. Invalidska penzija ima sopstvene zdravstvene i osiguravajuće uslove. Nemogućnost obavljanja jednog napornog posla zato ne znači automatski ni invalidsku ni starosnu penziju. Vodič se prvenstveno odnosi na opšti sistem, dok za javni sektor važe posebni režimi.

    Interni reclassement i zaštita od otkaza

    Kod internog reclassement-a radnik ostaje kod istog poslodavca, na prilagođenom ili drugom odgovarajućem mestu. Odluku donosi Commission mixte na osnovu medicinske procene, a promene se uređuju aneksom ugovora. Obaveza poslodavca zavisi od zakonskih uslova, među kojima su veličina preduzeća i kvote. Prema ITM-u, posebna zaštita od otkaza traje od pokretanja postupka do isteka 12. meseca nakon obaveštenja o odluci. Izuzeci su teška povreda obaveza, prestanak ugovora po sili zakona i istek ugovora na određeno vreme. Za tužbu radi utvrđivanja ništavosti otkaza rok je 15 dana od raskida ugovora.

    Eksterni reclassement i dve naknade

    Kod eksternog reclassement-a ugovor prestaje po sili zakona, a ADEM osobu od narednog dana vodi kao tražioca posla. Mora da održava prijavu i dolazi na termine. Prekogranični radnici su u ovoj proceduri izjednačeni sa rezidentima. Ako se novi posao izgubi bez krivice radnika, prijava radi ponovnog aktiviranja statusa podnosi se u roku od 20 dana. Indemnité compensatoire pokriva smanjenje zarade na novom ili prilagođenom poslu, a zahtev se podnosi u roku od šest meseci od početka novog ugovora ili aneksa, čak i bez kompletne dokumentacije. Indemnité professionnelle d’attente moguća je nakon isteka prava na nezaposlenost, uz najmanje pet godina sposobnosti za poslednje mesto ili pet godina staža kod poslodavca. Iznosi 80% prosečnog prihoda na koji su plaćani penzijski doprinosi, uz plafon od 1,5 minimalne plate, a zahtev se podnosi u roku od šest meseci.

    Provera zdravlja i uslovi za prevremenu penziju

    Zdravstveno stanje se ponovo procenjuje, najduže na dve godine, osim kod definitivne nesposobnosti. Ako se utvrdi oporavak, odluku o gubitku statusa donosi Commission mixte, a ITM navodi šestomesečni prelazni rok. Za penziju od 57. godine CNAP traži najmanje 480 meseci, odnosno 40 godina obaveznog osiguranja. Za odlazak od 60. godine mogu se sabirati i druge priznate periode, ali dostupni tekst ne navodi detalje novih uslova.

    Šta to znači za nas

    Ako ste u postupku reclassement-a, pazite na rokove: 15 dana za tužbu zbog otkaza, 20 dana za ponovnu prijavu kod ADEM-a nakon gubitka novog posla i šest meseci za zahtev za naknade. Za svoj slučaj tražite potvrdu ADEM-a.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-03). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • ADEM ponovo otvorio JobBoard: oko 2.500 oglasa dostupno svima

    ADEM ponovo otvorio JobBoard: oko 2.500 oglasa dostupno svima

    Agencija za zapošljavanje ADEM je 29. oktobra 2026. ponovo omogućila pretragu oglasa kroz novu verziju platforme JobBoard. Trenutno je dostupno oko 2.500 ponuda, a pregledati ih mogu i osobe koje nisu registrovane kod ADEM-a. Pojedine funkcije biće vraćene tek postepeno, a sledeći korak se očekuje početkom decembra.

    Ko može da pregleda oglase

    Oglase može da vidi svako ko traži posao, bez obzira na to da li ima registraciju kod ADEM-a. Reč je o javno dostupnim ponudama kod kojih je poslodavac dozvolio direktnu prijavu kandidata. Tamo gde je ta mogućnost data, kandidat kontaktira poslodavca prema uputstvu iz samog oglasa. Kod ponuda bez direktne prijave savetnici ADEM-a i dalje sami upućuju odgovarajuće kandidate poslodavcima. Broj od oko 2.500 odnosi se samo na ponude dostupne kroz novu platformu, a ne na sva slobodna radna mesta u zemlji. Ponude se mogu menjati iz dana u dan.

    Faze uvođenja novih funkcija

    Prva verzija, koja je počela da radi 29. oktobra, nudi pregled oglasa sa direktnom prijavom. Druga verzija očekuje se početkom decembra 2026. i treba da donese dodatne mogućnosti za povezivanje kandidata i oglasa. U trećoj fazi poslodavci bi ponovo trebalo da dobiju samostalan pristup profilima kandidata, ali tačan datum još nije objavljen. Zbog toga sadašnja verzija nije potpuna zamena za ranije funkcije.

    Zašto je stari sistem ugašen

    Prethodni JobBoard isključen je iz predostrožnosti nakon bezbednosnog incidenta otkrivenog 14. oktobra 2026. Istragu su pokrenuli ADEM, državni Centar za informacione tehnologije (CTIE) i GOVCERT.LU, a podneta je i prijava protiv nepoznatog počinioca. Stari sistem neće biti ponovo uključen, već se uvodi novo rešenje koje je ADEM razvio zajedno sa CTIE. Ostale onlajn usluge dostupne preko MyGuichet.lu nisu bile pogođene i nastavile su da rade.

    Kontekst na tržištu rada

    Pristup oglasima treba razlikovati od prava na usluge ADEM-a ili novčane naknade, jer ona zavise od prebivališta, statusa i drugih zakonskih kriterijuma. Za one koji ne nađu odgovarajuću ponudu, dodatna opcija je evropski portal EURES, na koji je ADEM upućivao korisnike dok JobBoard nije radio. Prema poslednjim podacima ADEM-a i STATEC-a, stopa nezaposlenosti u septembru iznosila je 6,5 odsto, uz 20.269 registrovanih nezaposlenih koji su raspoloživi za rad.

    Šta to znači za nas

    Oglase možete odmah da pregledate na adem.lu bez registracije, a prijavu šaljete direktno poslodavcu gde je to omogućeno. Ako ste registrovani kod ADEM-a i oglas nema direktnu prijavu, obratite se svom savetniku. Nove funkcije očekuju se početkom decembra 2026.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-10-29). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Tržište rada u Luksemburgu postaje konkurentnije — šta to znači za nas?

    Tržište rada u Luksemburgu postaje konkurentnije — šta to znači za nas?

    Početak 2026. godine donosi primetno strože uslove za sve koji traže posao u Luksemburgu. Prema zvaničnim podacima agencije ADEM, broj registrovanih nezaposlenih rezidenata porastao je za gotovo 10% u odnosu na prošlu godinu — što direktno utiče i na Srbe koji tek stižu ili menjaju posao.

    Šta ovo znači za tebe? Ako si tek stigao/la, pripremi se da istaknuti iskustvo i lokalno poznavanje odmah — 20 sekundi je sve što imaš u proseku da privučeš pažnju poslodavca. Preporučujemo registraciju kod ADEM-a čim dobiješ dozvolu boravka — to otvara pristup slobodnim radnim mestima, obuci i savetovanju.

    Takodje, mreža je ključna: mnogi poslovi se ne objavljuju javno, već se popunjavaju preporukama.

    Upravo tu zajednica kao naša može biti od velike pomoći.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori