Poslanik CSV-a i odbornik za finansije u Gradu Luksemburgu Laurent Mosar izjavio je na RTL-u da treba biti „vrlo, vrlo oprezan“ kada je reč o novom zapošljavanju u javnoj službi. Upozorio je i da razlika u platama između javnog i privatnog sektora ne sme postati prevelika.
Država bi prva trebalo da štedi
Mosar smatra da bi eventualne uštede mogle da počnu od pojedinih investicija. Kao primere skupih projekata koji ga „šokiraju“ naveo je izgradnju pete bazena u Mameru za novu Sportsku gimnaziju, uz pitanje da li se ne bi mogla koristiti postojeća infrastruktura. Drugi primer je ulaganje države u zgradu K2 na Kirchbergu, jer, kako kaže, još nije jasno čemu će sve te kancelarije služiti. Država bi, po njegovim rečima, prva trebalo da zategne kaiš pre nego što pokuša da ubedi građane da štede.
Javna služba i plate
Mosar je rekao da se raduje što Luksemburg ima javnu službu „vrlo visokog kvaliteta“, ali ga brine to što bi država mogla da nastavi masovno da raste. Digitalizacija, veštačka inteligencija i pojednostavljenje procedura, smatra on, treba da omoguće da se svaki službenik koji ode u penziju ne zamenjuje automatski. Podsetio je da je predsednik sindikata CGFP Romain Wolff pre dve nedelje pomenuo povećanje vrednosti indeksnog poena u budućem sporazumu o platama, ali ocenjuje da je CGFP razuman i svestan aktuelnih izazova. Naglasio je i da finansijski sektor daje skoro 80 odsto prihoda od poreza na dohodak pravnih lica, pa bi teškoće u tom sektoru izazvale ozbiljne probleme za zemlju.
Porez na prazne stanove i gradnja
Govoreći o porezu na nenaseljene stanove koji želi da uvede gradonačelnik Esch-sur-Alzettea Christian Weis, Mosar je rekao da bi Grad Luksemburg razmotrio sličan put ako se taj porez pokaže uspešnim. Ipak je izrazio skepsu prema praktičnoj primeni i relativizovao moguće efekte, a poređenje sa Vankuverom nazvao je poređenjem „jabuka i krušaka“. Prema njegovom mišljenju, stambeni problem se rešava pre svega većom gradnjom. U Gradu Luksemburgu je trenutno u izgradnji 500 stanova, a još 500 je u fazi planiranja. Dodao je da je izdato već 2.500 građevinskih dozvola, ali da se projekti ne realizuju zbog nedostatka investitora ili jer građani ne dobijaju bankarske kredite. Zbog nedostatka vremena nije se stiglo do pitanja opšteg plana uređenja (PAG) i posebnih planova (PAP).
Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.








