Oznaka: državni službenici

  • Ministar Majš: revizija iz 2024. nije povezana sa aktuelnom aferom o imigraciji

    Ministar Majš: revizija iz 2024. nije povezana sa aktuelnom aferom o imigraciji

    Revizija sprovedena 2024. godine u Službi za priznavanje diploma pri Ministarstvu obrazovanja, dece i mladih nema nikakve veze sa istragom o imigracionim prevarama i korupciji koja je sada u toku. To je u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje saopštio ministar obrazovanja Klod Majš (Claude Meisch).

    Odgovor na poslaničko pitanje

    Ministar Claude Meisch odgovorio je u pisanoj formi na pitanje koje je postavila poslanica CSV-a Stéphanie Weydert. Prema njegovim rečima, interna revizija iz 2024. i istraga o lažnim imigracionim postupcima i korupciji nisu povezane.

    Šta je pokrenulo internu reviziju

    Povod za reviziju bila je teška povreda službenih dužnosti jednog zaposlenog. Utvrđeno je da je ta osoba u tri slučaja u dosije priložila falsifikovana dokumenta.

    Posledice za zaposlenog i službu

    Prema navodima ministra, zaposleni je prijavljen javnom tužilaštvu, a nakon disciplinskog postupka otpušten je iz državne službe. Na osnovu nalaza revizije izmenjene su i interne procedure nadležne službe.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Država objavila podatke o platama svojih službenika

    Država objavila podatke o platama svojih službenika

    Ministarstvo javne službe Luksemburga objavilo je na internetu tabelu sa ključnim podacima o primanjima državnih službenika. Potez dolazi u trenutku kada zemlja kasni sa unošenjem evropske direktive o transparentnosti plata u domaće zakonodavstvo.

    Šta je tačno objavljeno

    Tabela daje pregled prosečnih i medijalnih bruto plata, mesečnih i godišnjih, zaposlenih u ministarstvima i državnim upravama. Ministarstvo navodi da interaktivni prikazi i brojni filtri omogućavaju detaljno istraživanje podataka i praćenje kretanja plata od 2015. godine. Iza svega stoji pitanje „Koliko zarađuje moj kolega?“, koje je i srž evropske direktive 2023/970 iz maja 2023. Ona zaposlenima u javnom i privatnom sektoru treba da pruži bolji uvid u pravila o zaradama, a poslodavcima da nametne strože obaveze obrazlaganja i praćenja. Rok za prenošenje direktive bio je 7. jun 2026, a Luksemburg ga je propustio.

    Plate od 2015. do 2025.

    Pre jedanaest godina prosečna mesečna bruto plata iznosila je 3.552 evra za državnog zaposlenog (salarié), 5.531 evro za državnog nameštenika (employé) i 7.622 evra za državnog službenika (fonctionnaire). Kada se dodaju dodaci, odnosno porodični dodatak, uvećanje po stepenu i naknada za odeću, iznosi su 2015. bili 3.914, 5.729 i 8.075 evra. Prema tekstu, sve ove plate su do 2025. znatno porasle. Državni službenik danas u proseku zarađuje 10.381 evro bruto mesečno bez dodataka. U obrazovanju je prosek 11.456 evra, a u pravosuđu oko 8.964 evra.

    Razlike između žena i muškaraca

    Žene čine 51,7% državnih službenika i u proseku zarađuju 10.877 evra bruto mesečno, dok muškarci zarađuju 9.850 evra. Kod državnih zaposlenih slika je obrnuta. Žena može da računa na 4.639 evra bruto mesečno, odnosno 5.117 sa dodacima, a muškarac na 4.976 evra, odnosno 6.058 sa dodacima. Izvor primećuje da će radoznali verovatno provesti neko vreme istražujući objavljene podatke, a da to može, ali ne mora, promeniti njihov pogled na javnu službu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Zaposleni u državnoj službi i svi koji žele da uporede plate u javnom sektoru.
    • Gde: Sajt Ministarstva javne službe (Ministère de la Fonction publique).
    • Šta da uradite: Tabelu možete pregledati uz pomoć filtera i pratiti kretanje plata od 2015. godine.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-15). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Laurent Mosar traži oprez pri zapošljavanju u javnoj upravi i štednju države

    Laurent Mosar traži oprez pri zapošljavanju u javnoj upravi i štednju države

    Poslanik CSV-a i odbornik za finansije u Gradu Luksemburgu Laurent Mosar izjavio je na RTL-u da treba biti „vrlo, vrlo oprezan“ kada je reč o novom zapošljavanju u javnoj službi. Upozorio je i da razlika u platama između javnog i privatnog sektora ne sme postati prevelika.

    Država bi prva trebalo da štedi

    Mosar smatra da bi eventualne uštede mogle da počnu od pojedinih investicija. Kao primere skupih projekata koji ga „šokiraju“ naveo je izgradnju pete bazena u Mameru za novu Sportsku gimnaziju, uz pitanje da li se ne bi mogla koristiti postojeća infrastruktura. Drugi primer je ulaganje države u zgradu K2 na Kirchbergu, jer, kako kaže, još nije jasno čemu će sve te kancelarije služiti. Država bi, po njegovim rečima, prva trebalo da zategne kaiš pre nego što pokuša da ubedi građane da štede.

    Javna služba i plate

    Mosar je rekao da se raduje što Luksemburg ima javnu službu „vrlo visokog kvaliteta“, ali ga brine to što bi država mogla da nastavi masovno da raste. Digitalizacija, veštačka inteligencija i pojednostavljenje procedura, smatra on, treba da omoguće da se svaki službenik koji ode u penziju ne zamenjuje automatski. Podsetio je da je predsednik sindikata CGFP Romain Wolff pre dve nedelje pomenuo povećanje vrednosti indeksnog poena u budućem sporazumu o platama, ali ocenjuje da je CGFP razuman i svestan aktuelnih izazova. Naglasio je i da finansijski sektor daje skoro 80 odsto prihoda od poreza na dohodak pravnih lica, pa bi teškoće u tom sektoru izazvale ozbiljne probleme za zemlju.

    Porez na prazne stanove i gradnja

    Govoreći o porezu na nenaseljene stanove koji želi da uvede gradonačelnik Esch-sur-Alzettea Christian Weis, Mosar je rekao da bi Grad Luksemburg razmotrio sličan put ako se taj porez pokaže uspešnim. Ipak je izrazio skepsu prema praktičnoj primeni i relativizovao moguće efekte, a poređenje sa Vankuverom nazvao je poređenjem „jabuka i krušaka“. Prema njegovom mišljenju, stambeni problem se rešava pre svega većom gradnjom. U Gradu Luksemburgu je trenutno u izgradnji 500 stanova, a još 500 je u fazi planiranja. Dodao je da je izdato već 2.500 građevinskih dozvola, ali da se projekti ne realizuju zbog nedostatka investitora ili jer građani ne dobijaju bankarske kredite. Zbog nedostatka vremena nije se stiglo do pitanja opšteg plana uređenja (PAG) i posebnih planova (PAP).

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Državni službenici u Luksemburgu mogu do tri dana rada od kuće, ali bez automatskog prava

    Državni službenici u Luksemburgu mogu do tri dana rada od kuće, ali bez automatskog prava

    Novi zakonski okvir o radu na daljinu u luksemburškoj javnoj upravi stupio je na snagu. Zakon, koji je Skupština usvojila 13. oktobra, dozvoljava državnim službenicima da do 60% radnog vremena rade od kuće. To ipak ne znači da će svako dobiti tri dana nedeljno, jer svaka uprava zadržava veliki prostor za odlučivanje.

    Gornja granica, a ne pravo

    Zakon prvi put propisuje jasnu zakonsku granicu: najviše 60% radnog vremena. Ministarstvo javne službe pojašnjava da uprave i dalje mogu da primenjuju niže limite kada to opravdavaju organizacioni ili operativni razlozi. Maksimum iz zakona zato neće automatski postati pravilo. Odobravanje rada na daljinu zavisi od prirode poslova i potreba službe. Do sada su direktori uprava imali široku autonomiju u određivanju pravila.

    Šta se uzima u obzir i kako se odobrenje može povući

    Prema ministarstvu, broj odobrenih dana zavisiće od više kriterijuma: vrste zadataka, interesa službe, potreba funkcionisanja uprave, povezanosti timova i održavanja veze sa javnim poslodavcem. Zaposleni tako može dobiti 20%, 40% ili 60% rada od kuće, zavisno od radnog mesta. Odobrenje nije konačno. Može se preispitati, prilagoditi ili opozvati ako uslovi više nisu ispunjeni, na primer zbog promenjenih profesionalnih zahteva, organizacionih potreba ili sadržaja zadataka, kao i u slučaju osnovanih indicija o zloupotrebi.

    Velike razlike među ministarstvima

    Ministarstvo priznaje da nema centralizovane podatke o tome koliko službenika redovno radi od kuće. Poređenje je moguće samo na osnovu parlamentarnog odgovora ministra Serža Vilmesa (CSV) iz prošle godine, na pitanje poslanika LSAP-a Klera Delkur i Bena Polidorija. Krajem 2024. rad od kuće bio je odobren za 97% zaposlenih koji su ga tražili u Ministarstvu zdravlja i socijalnih poslova, 95% u Ministarstvu životne sredine, 94% u ministarstvima finansija i digitalizacije i 93% u Ministarstvu javne službe. Sasvim drugačije je bilo u Ministarstvu obrazovanja (32%), stanovanja (39%), mobilnosti (43%) i istraživanja (47%). Ti podaci pokazuju samo koliko je ljudi imalo dozvolu, a ne koliko često je koriste.

    Razlike su postojale i u broju dana. Ministarstvo države, digitalizacije, životne sredine, javne službe i istraživanja dozvoljavali su do tri dana nedeljno, mnoga druga najviše dva, a ministarstva unutrašnjih poslova, jednakosti i porodice samo jedan dan.

    Pravo na nedostupnost

    Zakon uređuje i pravo na nedostupnost. Van radnog vremena državni službenici po pravilu nisu dužni da odgovaraju na poslovne zahteve. Izuzeci su moguće u slučaju nepredvidive hitnosti ili unapred predviđenog dežurstva. Ministarstvo naglašava da službenik ne sme trpeti negativne posledice ako ne odgovori na poruke ili pozive primljene van radnog vremena.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-11-05). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori