Oznaka: društvene mreže

  • Bee Secure upozorava roditelje: GTA VI stiže na mreže koje koriste deca

    Bee Secure upozorava roditelje: GTA VI stiže na mreže koje koriste deca

    Luksemburška organizacija Bee Secure poručuje roditeljima da budu na oprezu zbog igre „GTA VI“. Sadržaj o njoj od četvrtka preplavljuje platforme poput Twitcha i TikToka, a igra je neprikladna za mlađe. Stručnjaci savetuju razgovor sa decom i praktične mere zaštite.

    Fenomen popularne kulture

    Jeff Kaufmann, rukovodilac projekata u organizaciji Bee Secure, ocenjuje da je „GTA VI“ pojava popularne kulture. Razlozi su marketing, trinaest godina čekanja i specifičnost serijala, koji igraču daje potpunu slobodu. Zato očekuje da će od četvrtka sadržaj o igri preplaviti platforme za strimovanje igara, kao što je Twitch, ali i društvene mreže poput TikToka.

    Zašto je to problem za najmlađe

    Te mreže vole najmlađi korisnici, pa postoji rizik da se posredno susretnu sa igrom koja nije za njihov uzrast. U Evropi je „GTA VI“ označena oznakom Pegi 18, što znači da se maloletnicima ne preporučuje, pre svega zbog scena nasilja i seksa.

    Šta Bee Secure savetuje

    Roditeljima se pre svega preporučuje razgovor. Kaufmann naglašava da sa decom treba moći razgovarati o sadržajima s kojima mogu da se sretnu. Pored toga, savetuje se uključivanje roditeljske kontrole na konzolama, računarima i pametnim telefonima u kući, kako bi se filtrirale aplikacije i kupovine. Ako stariji brat ili sestra ima prepaid karticu za preuzimanje sadržaja, treba paziti da ona ne dospe u ruke mlađoj deci. Idealno je da računar i konzole stoje u prostoriji koju koristi cela porodica.

    Besplatan webinar za roditelje

    Bee Secure u četvrtak, 19. novembra, organizuje besplatan webinar za roditelje o bezbednosti dece na internetu.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Roditelji dece i tinejdžera koji igraju igre ili koriste društvene mreže.
    • Rok: Četvrtak, 19. novembar (besplatan webinar).
    • Gde: Webinar organizuje Bee Secure.
    • Šta da uradite: Razgovarajte sa decom o sadržajima na koje mogu naići i uključite roditeljsku kontrolu na konzolama, računarima i telefonima. Prepaid kartice za preuzimanje držite van domašaja mlađe dece.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Lažne vesti: kako da ih prepoznate i zašto se danas šire brže nego ikad

    Lažne vesti: kako da ih prepoznate i zašto se danas šire brže nego ikad

    ⚠ proveri brojeve: 18, 19

    Lažne vesti nisu izum interneta, ali se danas šire brže i dalje nego ranije. Portal science.lu objašnjava kako nastaju, zašto im je tako lako poverovati i šta svako može da uradi da ih ne širi. U Luksemburgu se u škole šalje i međunarodna inicijativa Lie Detectors.

    Šta je dezinformacija, a šta lažna vest

    Istraživači razlikuju više pojmova. Pogrešna informacija (mezinformacija) je netačna objava koja je podeljena nenamerno. Dezinformacija je namerna, dok malinformacija pored toga ima za cilj da nanese štetu. Sve to spada pod širi pojam lažnih vesti. Kao primer izmišljene tvrdnje navodi se priča da je Luksemburžanka Pascale Wernute prva izbrojala do milijardu, što je potpuno netačno. Brojanje bi, uz jedan broj u sekundi, trajalo skoro 32 godine.

    Pojava nije nova, ali su uslovi drugačiji

    Primera ima još od antičke Grčke. Glasine su, recimo, podstakle strašna spaljivanja veštica između 15. i 17. veka. Engleski izraz „hoax“ pojavio se u britanskoj štampi u 18. veku, a novinari su o lažnim vestima prvi put govorili osamdesetih godina 19. veka u Sjedinjenim Državama, kaže istoričar medija Andreas Fickers sa Univerziteta Luksemburga. Danas smo stalno povezani i izloženi neprekidnom toku vesti, dok su nekad stizale nekoliko puta dnevno preko radija, televizije ili štampe. Prema više naučnih studija, lažne vesti se na društvenim mrežama šire brže i dalje od pouzdanih, a do određenog broja ljudi stižu i do šest puta brže. Razlog su algoritmi koji guraju emotivne i polarizujuće sadržaje, a botovi ih automatski dodatno repostuju. Veštačka inteligencija ubrzava stvar jer omogućava brzu i jeftinu izradu dipfejkova, kao i ubedljivih tekstova generativnih alata poput ChatGPT-a, koji ponekad sadrže greške.

    Kako se zaštititi

    Netačnu informaciju možete prijaviti u svom užem krugu. Ako se to radi masovno, može da izazove „bumerang“ efekat: isticanje da je nešto lažno privlači pažnju na to i podstiče deljenje. Zaštita je teška jer smo svi ranjivi, a sklonost ka verovanju onome što potvrđuje naš pogled na svet i što se često ponavlja je velika. Studije pokazuju da kao svojevrsna „vakcina“ pomaže podsećanje da nas neko može prevariti i objašnjenje mehanizama lažnih informacija. Praktičan savet je da budemo oprezni prema senzacionalističkim vestima i čudnim ili politički obojenim izvorima, da pre deljenja sačekamo nekoliko sekundi i da ne delimo ako sumnjamo. Provera u drugim izvorima traje nekoliko minuta.

    Lie Detectors u školama

    Međunarodna inicijativa Lie Detectors organizuje radionice u školama. Obučeni novinari dolaze u učionice i na konkretnim primerima pokazuju kako nastaju lažne vesti, kako prepoznati nepouzdane izvore i proveriti tvrdnje. Interaktivne radionice traju oko 90 minuta, a namenjene su pre svega učenicima od 10 do 11 i od 14 do 15 godina. Od 2025. u projektu u Luksemburgu učestvuju i novinari lista L’essentiel, a cilj je da mladi steknu kritički odnos prema vestima i društvenim mrežama.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-18). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Kampanja „Gënn dir eng Paus vum Scrollen“ poziva mlade na pauzu od telefona

    Kampanja „Gënn dir eng Paus vum Scrollen“ poziva mlade na pauzu od telefona

    Ministar prosvete, dece i omladine Claude Meisch predstavio je 16. novembra 2026. kampanju koja mlade podstiče da primete koliko vremena automatski provode listajući sadržaj na telefonu. Kampanju sprovode ministarstvo i program BEE SECURE, u okviru inicijative Screen-Life-Balance.

    Zašto je teško prestati da listamo

    Prema ministarstvu, same platforme podstiču korisnike da ostanu duže nego što planiraju. Beskonačno listanje, algoritmi koji stalno nude nove sadržaje i strah da će nam nešto promaći (FOMO) otežavaju prekid. Ministar Meisch je rekao da je vreme provedeno u bezumnom listanju izgubljeno vreme, na uštrb dobrobiti, mentalnog zdravlja i stvarnih iskustava. Cilj je da mladi povrate kontrolu nad svojim vremenom i nađu zdravu ravnotežu između digitalnog i stvarnog sveta.

    Šta pokazuju istraživanja

    Nacionalni izveštaj o položaju mladih u Luksemburgu za 2025. pokazuje da oko 80 % mladih od 12 do 29 godina svakog dana provodi dva sata ili više na društvenim mrežama. Cene mogućnosti koje im one pružaju za komunikaciju, informisanje i zabavu. Ipak, naročito oni od 16 do 29 godina sve kritičnije gledaju na svoje vreme pred ekranom, a listanje ponekad prati i osećaj gubitka kontrole. Prema BEE SECURE Radaru 2026, 59 % ispitanih mladih od 17 do 30 godina smatra da društvene mreže loše utiču na njihovo mentalno blagostanje.

    Kako izgleda kampanja

    Kampanja je namenjena uglavnom mladima od 12 do 30 godina, a osmislili su je zajedno sa omladinskim grupom Digital Ambassadors programa BEE SECURE. Tri duhovita video-snimka, inspirisana reklamama iz 1950-ih, prikazuju poznate situacije u kojima listanje postaje automatsko: pre spavanja, u pauzi među prijateljima i u čekaonici. Snimci će se prikazivati na Facebooku, Instagramu i TikToku. Uz njih ide i retro knjižica sa analognim igrama, zagonetkama i malim izazovima, koja će se deliti na obukama BEE SECURE. Plakati će biti postavljeni na prometnim mestima, među ostalim na glavnoj železničkoj stanici u Luksemburgu. Poruka je da mladima ne treba držati pridiku, već ih ohrabriti da naprave pauzu bez osude i pritiska.

    Dodatne informacije i srodni programi

    Više podataka o kampanji nalazi se na sajtu www.bee-secure.lu/paus. Tema listanja obrađuje se i na večerima za roditelje u organizaciji BEE SECURE, čiji je program na www.bee-secure.lu/fr/evenements/. Kampanja se nadovezuje na druge aktivnosti ministarstva u okviru Screen-Life-Balance: program MoVe, sportsku ponudu za mlade uglavnom tokom školskih raspusta, i CreativeLab, koji srednjoškolcima nudi kulturne i kreativne aktivnosti van nastave.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Mladi od 12 do 30 godina i njihovi roditelji
    • Gde: www.bee-secure.lu/paus; večeri za roditelje: www.bee-secure.lu/fr/evenements/
    • Šta da uradite: Roditelji mogu na sajtu BEE SECURE da pronađu informacije o kampanji i o večerima za roditelje posvećenim listanju.

    Izvor: gouvernement.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Blackout 17. novembra: kako se lažna glasina proširila društvenim mrežama

    Blackout 17. novembra: kako se lažna glasina proširila društvenim mrežama

    Nedeljama se na TikToku, Fejsbuku, Instagramu i mreži X množe uznemirujuće objave o navodnom globalnom blackoutu 17. novembra. Najavljuju nestanke struje, interneta, prevoza i komunikacija. Prema pisanju RTL-a, za to ne postoji nijedan konkretan dokaz.

    Od stvarne vesti do viralne teorije

    Glasina ima polazište u istinitoj informaciji. Krajem septembra američke vlasti objavile su da će 17. novembra biti sproveden test nacionalnog sistema za uzbunjivanje u Sjedinjenim Državama. Takve vežbe se redovno održavaju, služe za proveru hitnih mehanizama i ne traže nikakvu reakciju stanovništva. Slični testovi postoje godinama i u Luksemburgu, gde nikada nisu izazvali viralne glasine, jer vlasti unapred jasno objasne da je reč o probi.

    Šta su autori sadržaja povezali

    Neki kreatori preuzeli su američku najavu i povezali je s drugim skorašnjim događajima. Pominju se preporuka Evropske unije da građani imaju set za hitne slučajeve za 72 sata, aplikacija u Portugalu za pripremu takvog seta i teorijske vežbe o scenarijima nestanka struje u raznim zemljama. U najgledanijim snimcima to se predstavlja kao znak velikog događaja koji sledi. Pojedini influenseri savetuju pratiocima da podignu gotovinu, naprave zalihe vode i hrane i spreme se na više nedelja ili meseci bez interneta.

    Teorije zavere i Simpsonovi

    Glasinu često prate teorije zavere, po kojima vlade namerno izazivaju globalni pad mreža kako bi uz pomoć veštačke inteligencije pojačale kontrolu nad stanovništvom. Za to nema nikakvih dokaza. Zagovornici se pozivaju i na seriju Simpsonovi: isečci epizode iz 2023. s nestankom struje predstavljaju se kao predviđanje za 17. novembar. Stručnjaci za dezinformacije osporavaju takvo tumačenje i podsećaju da se slična poređenja koriste da bi neosnovani scenariji delovali uverljivije.

    Zašto je glasina uhvatila maha

    Uspehu glasine doprinosi kontekst obeležen sajber napadima na osetljivu infrastrukturu i sećanje na velike nestanke struje, poput onog iz 2025. koji je pogodio Španiju, Portugal, Andoru i deo jugozapada Francuske. Ipak, nekoliko dana pre najavljenog datuma nijedan organ ni stručna organizacija nije upozorio na rizik od globalnog blackouta. Stručnjaci za borbu protiv dezinformacija ovo vide kao primer kako se tačna informacija izvuče iz konteksta, pa je društvene mreže pojačaju do viralne teorije.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi koji na društvenim mrežama naiđu na objave o navodnom blackoutu.
    • Rok: 17. novembar 2026.
    • Šta da uradite: Ne preduzimati ništa na osnovu ovih objava, jer nijedan organ nije najavio rizik od blackouta.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-15). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori