Državni savet i Komora zaposlenih (CSL) u svojim mišljenjima o nacrtu budžeta za 2026. i budžetskom planiranju do 2030. došli su do gotovo suprotnih zaključaka o stanju luksemburških javnih finansija. Prvi traži hitnije mere zbog duga, a druga smatra da su finansije zdrave.
Državni savet: nema prave strategije
Prema oceni Državnog saveta, vlada nije predstavila stvarnu strategiju za uravnotežavanje javnih finansija. Najviše ga brine kretanje duga, pa preporučuje odgovarajuće mere kako dug vremenom ne bi dostigao nivoe koje ocenjuje kao neodržive. Posebno ukazuje na očekivani rast troškova kamata, koji bi u roku od godinu dana trebalo da porastu za oko 200 miliona evra. Za toliko se smanjuje manevarski prostor države u slučaju mogućih kriza, kao i za finansiranje ulaganja potrebnih za velike izazove zemlje.
CSL: finansije su zdrave, treba više poreske pravde
Komora zaposlenih smatra da nema razloga za dizanje uzbune. Po njenoj analizi javne finansije su u celini zdrave, a budžetski deficit se uglavnom objašnjava visokim nivoom javnih investicija. CSL se zalaže za veću poresku pravdu, pre svega većim oporezivanjem prihoda od kapitala. Svako novo smanjenje poreza na dobit pravnih lica naziva neprihvatljivim.
Spor oko poreskih olakšica za nekretnine
Obe institucije su se osvrnule i na mere podrške stanovanju, naročito na novu ubrzanu amortizaciju za investitore koji izdaju stanove. Državni savet ne dovodi u pitanje sam princip ni gornju granicu koju je vlada utvrdila: povoljna stopa od 6% važi za nekretnine čija oporeziva osnovica ne prelazi 600.000 evra. Tu granicu je ministar stanovanja Claude Meisch zadržao uprkos zahtevima sektora nekretnina. Ipak, Savet upozorava da umnožavanje poreskih mera čini sistem sve složenijim i težim za razumevanje.
Komora zaposlenih ide dalje i preispituje delotvornost tih olakšica u podsticanju gradnje i pristupačnog stanovanja. Posebno kritikuje novu ubrzanu amortizaciju jer, kako navodi, više koristi vlasnicima s više nekretnina. Po njenim proračunima, poreska korist bi za vlasnika jednog stana porasla za 20%, a za investitora sa deset stanova čak do 133%.
Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-20). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.



