Oznaka: Chamber

  • Četvorodnevna radna nedelja u Luksemburgu samo kroz kolektivne ugovore

    Četvorodnevna radna nedelja u Luksemburgu samo kroz kolektivne ugovore

    ⚠ proveri brojeve: 2027

    Ministar rada Marc Spautz izjavio je da će veća fleksibilnost u organizaciji radnog vremena biti moguća isključivo u okviru kolektivnog pregovaranja. Odluku je saopštio u petak, posle sednice Komisije za zapošljavanje (CPTE). Svoj predlog zakona prosleđuje nadležnim telima nepromenjen.

    Odluka posle sednice komisije

    Prema rečima ministra, olakšice u rasporedu radnog vremena neće se uvoditi opštim pravilom, već samo kroz pregovore između poslodavaca i sindikata. Zato će nacrt zakona biti poslat na potvrdu nadležnim institucijama u istom obliku u kom je i pripremljen.

    Udruženje poslodavaca je u poslednjem trenutku ponovo tražilo izuzetke za mala preduzeća. Predložilo je posebno pravilo za firme sa do 50 zaposlenih, ali sindikati na to nisu pristali.

    Šta može biti predmet pregovora

    Kroz kolektivne ugovore moći će da se dogovaraju četiri stvari. Prva je raspodela radne nedelje od 40 sati na četiri dana umesto na pet. Druga je skraćenje vikend odmora. Treća je mogućnost da se tokom dana uzmu dve pauze umesto jedne. Četvrta je da rad sa skraćenim radnim vremenom ne mora svake nedelje imati isti broj sati.

    Poslednja tačka predstavlja ustupak poslodavcima. Nije bila deo dogovora koji su socijalni partneri i vlada postigli tokom leta, a ni sindikati se s njom nisu složili.

    Dalji tok postupka

    Što se rokova tiče, Marc Spautz želi da Poslanička komora o predlozima zakona glasa početkom sledeće godine. Sindikati su ranije jasno poručili da ne dolazi u obzir ponovno otvaranje pregovora o fleksibilizaciji radnog vremena.

    Šta to znači za nas

    Ako radite u Luksemburgu, četvorodnevna nedelja ili dve pauze dnevno neće važiti automatski. Proverite da li vaša firma ima kolektivni ugovor i da li on predviđa ove mogućnosti. Glasanje u Poslaničkoj komori se očekuje početkom 2027.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-14). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Državni službenici u Luksemburgu mogu do tri dana rada od kuće, ali bez automatskog prava

    Državni službenici u Luksemburgu mogu do tri dana rada od kuće, ali bez automatskog prava

    Novi zakonski okvir o radu na daljinu u luksemburškoj javnoj upravi stupio je na snagu. Zakon, koji je Skupština usvojila 13. oktobra, dozvoljava državnim službenicima da do 60% radnog vremena rade od kuće. To ipak ne znači da će svako dobiti tri dana nedeljno, jer svaka uprava zadržava veliki prostor za odlučivanje.

    Gornja granica, a ne pravo

    Zakon prvi put propisuje jasnu zakonsku granicu: najviše 60% radnog vremena. Ministarstvo javne službe pojašnjava da uprave i dalje mogu da primenjuju niže limite kada to opravdavaju organizacioni ili operativni razlozi. Maksimum iz zakona zato neće automatski postati pravilo. Odobravanje rada na daljinu zavisi od prirode poslova i potreba službe. Do sada su direktori uprava imali široku autonomiju u određivanju pravila.

    Šta se uzima u obzir i kako se odobrenje može povući

    Prema ministarstvu, broj odobrenih dana zavisiće od više kriterijuma: vrste zadataka, interesa službe, potreba funkcionisanja uprave, povezanosti timova i održavanja veze sa javnim poslodavcem. Zaposleni tako može dobiti 20%, 40% ili 60% rada od kuće, zavisno od radnog mesta. Odobrenje nije konačno. Može se preispitati, prilagoditi ili opozvati ako uslovi više nisu ispunjeni, na primer zbog promenjenih profesionalnih zahteva, organizacionih potreba ili sadržaja zadataka, kao i u slučaju osnovanih indicija o zloupotrebi.

    Velike razlike među ministarstvima

    Ministarstvo priznaje da nema centralizovane podatke o tome koliko službenika redovno radi od kuće. Poređenje je moguće samo na osnovu parlamentarnog odgovora ministra Serža Vilmesa (CSV) iz prošle godine, na pitanje poslanika LSAP-a Klera Delkur i Bena Polidorija. Krajem 2024. rad od kuće bio je odobren za 97% zaposlenih koji su ga tražili u Ministarstvu zdravlja i socijalnih poslova, 95% u Ministarstvu životne sredine, 94% u ministarstvima finansija i digitalizacije i 93% u Ministarstvu javne službe. Sasvim drugačije je bilo u Ministarstvu obrazovanja (32%), stanovanja (39%), mobilnosti (43%) i istraživanja (47%). Ti podaci pokazuju samo koliko je ljudi imalo dozvolu, a ne koliko često je koriste.

    Razlike su postojale i u broju dana. Ministarstvo države, digitalizacije, životne sredine, javne službe i istraživanja dozvoljavali su do tri dana nedeljno, mnoga druga najviše dva, a ministarstva unutrašnjih poslova, jednakosti i porodice samo jedan dan.

    Pravo na nedostupnost

    Zakon uređuje i pravo na nedostupnost. Van radnog vremena državni službenici po pravilu nisu dužni da odgovaraju na poslovne zahteve. Izuzeci su moguće u slučaju nepredvidive hitnosti ili unapred predviđenog dežurstva. Ministarstvo naglašava da službenik ne sme trpeti negativne posledice ako ne odgovori na poruke ili pozive primljene van radnog vremena.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-11-05). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Poslanici izglasali dva zakona koja povećavaju prihode zaposlenih i penzionera

    Poslanici izglasali dva zakona koja povećavaju prihode zaposlenih i penzionera

    ⚠ proveri brojeve: 123, 190

    Luksemburška Poslanička komora izglasala je u sredu, 28. oktobra, dva zakona o prihodima. Prvi donosi brzo povećanje neto zarada, a drugi nagrađuje one koji ostanu da rade i nakon sticanja prava na raniji odlazak u penziju.

    Veći poreski kredit za minimalac

    Vlada je odlučila da koriguje poreski kredit za socijalnu minimalnu zaradu. Mehanizam potiče iz vremena Bettelove vlade iz 2019. godine, a menja se u dva koraka. Od 1. januara 2027. minimalna zarada raste na 2.876 evra mesečno za nekvalifikovane i 3.451 evro za kvalifikovane radnike. Tada se poreski kredit povećava sa 81 na 179 evra mesečno. Od 1. jula 2027. biće podignut na 200 evra mesečno. Efekat je postepen i odnosiće se i na radnike koji zarađuju nešto iznad minimalca, do otprilike 3.600 evra bruto mesečno.

    Jednokratni dodatak do kraja 2026.

    Isti zakon obuhvata i podršku za sve zaposlene i penzionere, bilo da su rezidenti ili prekogranični radnici. Poreski kredit za konkurentnost primenjivaće se retroaktivno od 1. juna do 31. decembra 2026. Iznos je dogovoren u junu između tri stranke i povećava plate i penzije za nekoliko evra. Isplata se obično vrši mesečno, ali sada može biti odjednom, na platnoj listi. Prema procenama RTL Infosa, neto dobitak za sedam meseci iznosi oko 23 evra za bruto platu od 2.000 evra, oko 71 evro za 3.000 evra, oko 123 evra za 4.000 evra, a za plate od 4.600 do 9.500 evra mesečno 154 evra. Najviši procenjeni iznos je oko 190 evra. Za zarade ispod 1.125 evra mesečno kredit se ne primenjuje.

    Promene u 2027. i nova poreska klasa

    Tokom 2027. poreski kredit za konkurentnost nestaje, jer se ugrađuje direktno u poreske razrede, koji će biti prilagođeni za ekvivalent indeksa od 2,5 odsto. Zatim će razrede zameniti jedna poreska klasa za samce, samohrane roditelje i parove. Poslanici su ovu novu klasu odobrili u sredu popodne.

    Rad nakon sticanja prava na penziju

    Poslanici su usvojili i jednu od novina penzione reforme: dodatak za ostanak u radnom odnosu nakon sticanja prava na penziju. Cilj je da se oni koji mogu ranije u penziju podstaknu da rade do 65. godine. Zauzvrat dobijaju poresku olakšicu, odbitak do 750 evra mesečno, odnosno 9.000 evra godišnje, od oporezivog prihoda. Ko ispunjava uslove i podnese zahtev, olakšicu dobija retroaktivno od 1. januara 2026.

    Šta to znači za nas

    Ko radi u Luksemburgu, uključujući prekogranične radnike, treba da proveri na platnoj listi da li je obračunat poreski kredit za konkurentnost za period od 1. juna do 31. decembra 2026. Radnici bliski penziji koji ispunjavaju uslove moraju sami da podnesu zahtev da bi dobili olakšicu retroaktivno od 1. januara 2026.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-10-29). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Skupština usvojila individualno oporezivanje umesto splitinga

    Skupština usvojila individualno oporezivanje umesto splitinga

    Luksemburški parlament izglasao je poresku reformu kojom se uvodi individualno oporezivanje i ukida dosadašnji sistem poznat kao „splitting“. Za zakon je glasalo 37 poslanika, 11 je bilo protiv, a 12 je bilo uzdržano.

    Šta se menja

    Prema rečima izvestiteljke Diane Adehm iz CSV-a, Luksemburg je bio jedna od poslednjih evropskih zemalja koja je još primenjivala taj zastareli model. Ona smatra da je reforma odavno trebalo da bude sprovedena i da bolje odražava savremeno društvo. Prema postojećem režimu, žene koje su neko vreme ostajale kod kuće da bi podizale decu često nisu imale finansijski podsticaj da se vrate na posao. Reforma bi trebalo da zapošljavanje učini privlačnijim za njih. Parovi koji žele da zadrže sadašnji sistem moći će to da rade do 25 godina. Adehm je poručila da ljudi ne treba da izgube pogodnost koja je uticala na važne životne odluke.

    Zamerke opozicije

    Princip individualizacije uživa široku podršku, ali su opozicione stranke imale više zamerki. Sve su kritikovale cenu reforme. Zajedno sa ranijim smanjenjem poreza na dobit preduzeća i povećanjem porodičnih dodataka, ukupni državni izdaci porastu bi na oko milijardu evra godišnje. Sam Tanson iz Déi Gréng-a ocenila je da je neodgovorno uvoditi tako skupu meru u sadašnjoj ekonomskoj situaciji. Ukazala je da bi kamate na javni dug do 2030. mogle da dostignu 934 miliona evra. Franz Fayot iz LSAP-a upitao se da li je mudro odricati se poreskih prihoda uz sporiji rast i veću zavisnost od finansijskog sektora. LSAP smatra i da smanjenja nisu dovoljno usmerena ka onima kojima je pomoć najpotrebnija.

    Prelazni period i razlika u tretmanu

    ADR je kritikovao to što tradicionalni porodični modeli, u kojima jedan partner radi manje ili uopšte ne radi, imaju manje koristi. Fred Keup je istakao da se razlikuju parovi venčani pre i posle 2028. godine, jer samo prvi mogu da koriste 25-godišnji prelazni period. Sven Clement iz Pirata prigovorio je prelaznim rešenjima za poresku klasu 2. Prema procenama ministarstva finansija, oko 53.000 domaćinstava iz te grupe bilo bi u goroj poziciji. On smatra da će paralelno važenje dva sistema dovesti do različitog oporezivanja parova u istoj situaciji, zavisno od datuma venčanja. Uprkos kritikama, poslanici iz različitih stranaka pohvalili su ministra finansija Gillesa Rotha zbog inkluzivnog pristupa i uključivanja Skupštine u izradu zakona.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-10-28). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Stotine mladih protestovale ispred Parlamenta zbog cena stanova

    Stotine mladih protestovale ispred Parlamenta zbog cena stanova

    Nekoliko stotina studenata i mladih odraslih okupilo se u utorak ispred Poslaničke komore u Luksemburgu. Poručili su da je situacija na tržištu stanova postala neizdrživa. Protest je održan dok su ministri i poslanici zasedali.

    Priče sa protesta

    Stéphanie (31) kaže da joj je trebalo sedam godina da kupi nekretninu u Luksemburgu. Danas se oglašava u ime onih koji nemaju istu sreću, na primer zato što im roditelji ne mogu da pomognu. Prema njenim rečima, kada je čovek sam u Velikom Vojvodstvu, kupovina je nemoguća, a iznajmljivanje veoma teško.

    Catia (33) je 2021. kupila stan u izgradnji (VEFA), ali je on i danas gradilište jer je investitor bankrotirao. Sa partnerom živi na 75 kvadrata i morala je da odloži planove o osnivanju porodice. Srednjoškolka Sara već sada brine o budućem stanu i, kao mnogi u njenom okruženju, plaši se da će morati da napusti zemlju u kojoj je odrasla.

    Šatori kao ilustracija tržišta

    Protest je organizovalo trinaest udruženja mladih. Maxime Panteloni iz Jonk Gréng, koji zastupa jedno od njih, ocenio je da je stanje postalo nepodnošljivo za studente i mlade. Ispred Komore postavljeni su šatori koji su predstavljali ono što mladi realno mogu da očekuju u gradu Luksemburgu. Soba sa kupatilom koštala bi 1.800 evra, a samo jedna soba 1.300 evra. Uz to, takvi smeštaji su, kako je naglašeno, zabranjeni za parove i kućne ljubimce.

    Reakcija vlasti

    Organizatori su istakli da je reč o hitnoj situaciji i da ministri i opštine moraju da reaguju. Čini se da su mladi bili saslušani: premijer Luc Frieden i ministar finansija Gilles Roth izašli su da čuju njihove poruke. Mladi zahtevaju jednakost u oblasti stanovanja, sada više nego ikad. U tekstu nema najave konkretnih mera.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-10-27). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori