Oznaka: CGDIS

  • Luksemburške bolnice beleže nagli porast napada prema osoblju hitne pomoći

    Luksemburške bolnice beleže nagli porast napada prema osoblju hitne pomoći

    Bolnice u Luksemburgu upozoravaju na sve više napada na zdravstveno osoblje, naročito na odeljenjima hitne pomoći. Najviše podataka ima bolnica CHEM u Esch-sur-Alzette, gde je broj prijavljenih incidenata ove godine znatno veći nego prošle. Policija, međutim, nema posebnu statistiku o intervencijama u bolnicama.

    Šta pokazuju brojke

    Policija je u septembru i oktobru dobila četiri poziva zbog incidenata u bolnicama. Tri su se dogodila u Esch-sur-Alzette, a jedan na Kirchbergu. Obično je bilo noću, često na hitnoj, i uglavnom uz alkohol ili droge. Policija ne vodi posebnu evidenciju takvih intervencija, pa ne može da potvrdi da li ih ima više nego ranije. CHEM je naveo da je broj prijavljenih napada porastao sa 90 prošle godine na 122 od 1. januara do 9. oktobra. Verbalnih napada bilo je 53 u 2023, a ove godine već 106. Od početka 2026. zabeleženo je i 34 slučaja udaranja i povređivanja, 19 guranja, 14 slučajeva ujedanja, pljuvanja ili grebanja i 5 bacanja predmeta. Zabeležen je i jedan slučaj davljenja. Bolnica podseća da na hitnu dolazi u proseku 265 pacijenata dnevno, odnosno 96.850 prošle godine.

    Nepotpuna slika i nestrpljenje u čekaonici

    Sandra Lopes, šefica hitne službe grupe Robert Schuman, potvrđuje da slučajeva ima sve više već nekoliko godina. Interna evidencija ipak ne odražava stvarno stanje, jer su zaposleni ili previše navikli ili previše pod stresom da bi zapisivali svaki događaj. CHdN ne beleži porast fizičkog nasilja, ali kaže da su verbalne agresije i pretnje blago porasle. Sve tri bolnice primećuju da strpljenje javnosti opada. Razlog je i trijaža: prvo se zbrinjavaju teže povrede i bolesti, pa oni sa lakšim tegobama čekaju duže. Romain Schockmel, medicinski direktor CHEM-a, kaže da je nestrpljenje često veće kod otečenog nožnog prsta nego kod srčanog udara. Zato bolnice nastoje da pacijente bolje informišu o tome šta se dešava. HRS razmatra i aplikaciju kojom bi pacijent, a po potrebi i njegovi bližnji, uživo pratili tok zbrinjavanja u čekaonici.

    Alkohol, psihijatrijski poremećaji i pritisak na hitnu

    Drugi uzrok agresije su alkohol, droge, psihijatrijski poremećaji, pa i bolesti poput demencije. Postoje i pacijenti koji ne mogu da govore, pa se frustriraju i postaju verbalno, a ponekad i fizički nasilni. Osim opšteg nedostatka osoblja, problem je i to što hitna često postaje mesto okupljanja pacijenata kojima tamo zapravo nije mesto. Medicinska sestra Katharina G. iz CHEM-a smatra da stanovništvo na nacionalnom nivou treba bolje upoznati s tim kako hitna služba radi i kada je poseta opravdana.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-21). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Požari u domovima zimi: kapetan CGDIS-a poručuje da detektori dima spasavaju živote

    Požari u domovima zimi: kapetan CGDIS-a poručuje da detektori dima spasavaju živote

    U hladnijem delu godine vatrogasci češće izlaze na intervencije zbog požara u stanovima i kućama. Kapetan Laurent Massard iz CGDIS-a, zadužen za preventivnu zaštitu od požara, objašnjava kako da smanjite rizik i zašto je detektor dima toliko važan.

    Najčešći uzroci požara

    Kuhinjski požari redovno zaokupljaju vatrogasce, jer uzroka ima mnogo: zapaljene friteze ili hrana zaboravljena na šporetu. Massard upozorava da takav požar ne treba gasiti vodom, jer to može biti opasno. Požar često izazivaju i starije električne instalacije i uređaji, naročito mašine za sušenje veša. Problem su i produžni kablovi koji nisu ispravni ili na koje je priključeno previše uređaja, jer za to nisu predviđeni. Ako postoji sumnja da uređaj ne radi kako treba ili je kabl oštećen, ne treba ga koristiti. Zimi se dodaju i novogodišnji ukrasi, suve grane, adventski venci i sveće koje gore bez nadzora.

    U požaru je najopasniji dim sa mnogo otrovnih sastojaka. Širi se brže od vatre i smanjuje vidljivost, pa je evakuacija otežana. Zato Massard insistira da detektor dima mora da postoji u svakom domu i naziva ga malim spasiocem života. Naročito noću on može da napravi razliku, jer upozorava ukućane. Od 2023. detektori dima su obavezni u svakoj spavaćoj sobi i na putu za izlazak iz zgrade. Treba proveriti da imaju oznaku usaglašenosti „CE“, redovno ih čistiti i menjati baterije. Uputstva o tome kako i gde ih postaviti nalaze se na sajtu rauchmelder.lu.

    Prostoriju treba napustiti što pre, a prozore i vrata zatvoriti da se vatra ne bi brže širila. Upozorite ukućane i komšije. Ako je moguće i bez opasnosti po vas, preduzmite prve mere gašenja; ako imate aparat za gašenje, a gori na primer kanta za smeće, možete pokušati da ga ugasite, čime se šteta na zgradi svodi na minimum. Što pre pozovite 112. Potom budite na raspolaganju vatrogascima na licu mesta i recite im da li je neko još u zgradi, gde se tačno nalazi požar i kojim putem se najbolje stiže do njega. Prema Massardu, to im mnogo pomaže da uspešno završe intervenciju.

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Svi stanari kuća i stanova u Luksemburgu
    • Gde: Uputstva o postavljanju detektora dima: rauchmelder.lu; hitni broj 112
    • Šta da uradite: Proverite da li imate ispravan detektor dima sa oznakom „CE“ u svakoj spavaćoj sobi i na putu za izlaz, i redovno menjajte baterije. U slučaju požara napustite prostoriju i pozovite 112.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-20). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori