Oznaka: cene

  • Od petka 20. novembra niže maksimalne cene svih goriva u Luksemburgu

    Od petka 20. novembra niže maksimalne cene svih goriva u Luksemburgu

    Vozači u Luksemburgu od petka, 20. novembra, plaćaju manje na pumpama. Maksimalne cene goriva nastavljaju da padaju posle više sniženja u poslednjih nekoliko nedelja. Pojeftinjuju sva goriva, a najveći pad beleži dizel.

    Dizel pojeftinjuje najviše

    Maksimalna cena dizela pada za 4,6 centi po litru i iznosiće 1,904 evra. Kod rezervoara od 50 litara to je ušteda od oko 2,30 evra po jednom punjenju. Uprkos padu, dizel je i dalje znatno skuplji od oba benzina koja se nude na luksemburškim pumpama.

    Nove cene benzina i ostalih goriva

    Benzin SP95 pojeftinjuje za 3,6 centi i košta najviše 1,559 evra po litru. Benzin SP98 takođe pada za 3,6 centi, na 1,692 evra po litru. Ulje za loženje biće jeftinije za 5 centi i iznosiće 1,387 evra. Cena auto-gasa (LPG) ostaje nepromenjena, 0,872 evra.

    Pregled važećih maksimalnih cena

    Od petka važe sledeće maksimalne cene: dizel 1,904 evra po litru (−4,6 centi), benzin 95 1,559 evra (−3,6 centi), benzin 98 1,692 evra (−3,6 centi), ulje za loženje 1,387 evra (−5 centi) i LPG 0,872 evra (bez promene).

    Šta ovo znači za vas

    • Na koga se odnosi: Vozači i domaćinstva u Luksemburgu koja se greju na ulje za loženje
    • Rok: Od petka 20. novembra 2026.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-19). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Bogatstvo u Luksemburgu: granica se popela na 2,1 milion evra

    Bogatstvo u Luksemburgu: granica se popela na 2,1 milion evra

    Stanovnici Luksemburga smatraju da je za status bogate osobe potrebno u proseku 2,1 milion evra neto imovine, što je 20 odsto više nego prošle godine. To pokazuje istraživanje Swissquote Bank Europe i Ilresa za 2026. godinu. Najveći finansijski strah ispitanika je inflacija.

    Šta znači ta granica

    Neto imovina je ukupna vrednost imovine umanjena za dugove. Iznos od 2,1 milion evra nije zakonski prag ni poreska kategorija, niti suma koju domaćinstva zaista imaju. Reč je o subjektivnoj proceni anketiranih. Razlika među polovima je velika: muškarci bogatstvo vide na 2,39 miliona evra, a žene na 1,65 miliona.

    Prihodi za lagodan život

    Za život koji bi nazvali bogatim ispitanici navode 314.000 evra bruto godišnjeg prihoda domaćinstva, što je 12 odsto više nego ranije, kada je to bilo 280.000 evra. Da bi pokrili potrebe i želje bez finansijskog stresa, potrebno im je 177.000 evra bruto godišnje, naspram 160.000 evra u 2025. Ovo su iznosi za domaćinstvo, ne nužno za jednu osobu, i odražavaju stavove, a ne zvanične troškove života.

    Inflacija na prvom mestu briga

    Inflaciju kao pretnju svom bogatstvu navelo je 63 odsto ispitanika, a lani 47 odsto. Geopolitičke tenzije pomenulo je 58 odsto, a rizik od recesije 46 odsto. Samo 43 odsto veruje da će državna penzija biti dovoljna za život u penziji, prošle godine bilo ih je 41 odsto, dok 11 odsto sada ne zna šta da odgovori. Radio Puls podseća i na raniju analizu prema kojoj svako peto domaćinstvo u Luksemburgu teško sastavlja kraj s krajem.

    Koliko se ljudi stvarno osećaju bogato

    Ispitanici su u proseku prijavili neto imovinu od nešto više od milion evra, osam odsto više nego pre godinu dana. Samo 16 odsto navelo je najmanje dva miliona, a oko 39 odsto ne zna koliko iznosi njihova neto imovina. Udeo onih koji se osećaju bogatijim porastao je sa 27 na 33 odsto, dok je udeo onih koji se osećaju siromašnije pao sa 31 na 29 odsto. Istraživanje je sprovedeno od 25. maja do 8. juna 2026. na dva uzorka: 1.023 punoletna stanovnika iz Ilres panela i 687 punoletnih klijenata Swissquote banke u Luksemburgu. Klijenti investicione banke nisu nužno reprezentativni za celo stanovništvo, a podaci o imovini su samoprijavljeni.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-17). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Koliko je u Luksemburgu potrebno da biste se osećali bogatim? Anketa daje odgovor

    Koliko je u Luksemburgu potrebno da biste se osećali bogatim? Anketa daje odgovor

    Stanovnici Luksemburga smatraju da domaćinstvu treba prosečno 177.000 evra bruto godišnje za finansijsku udobnost, a 314.000 evra da bi važilo za bogato. Ovo pokazuje istraživanje koje je za banku Swissquote Bank Europe sprovela agencija ILRES.

    Ko je i kako ispitan

    Anketa je obuhvatila 1.710 stanovnika Luksemburga starijih od 18 godina. Sprovedena je od 25. maja do 8. juna 2026, a naručila ju je švajcarska banka Swissquote Bank Europe. Istraživanje je radio ILRES.

    Prihodi i imovina za „bogat“ život

    Prema odgovorima, domaćinstvu je za finansijski komfor potrebno prosečno 177.000 evra bruto godišnje. Da bi se smatralo bogatim, prosečan iznos raste na 314.000 evra godišnje. Kada je reč o imovini, ispitanici veruju da je za status bogatog potrebna prosečna neto imovina od 2,1 milion evra. Više od polovine, tačnije 54 odsto, smatra da je potrebna neto imovina veća od 500.000 evra, dok je prošle godine taj udeo bio 51 odsto.

    Kako se ljudi osećaju u svom novčaniku

    Slika o sopstvenoj finansijskoj situaciji ostaje, kako navodi banka, mešovita. Trećina ispitanika (33 odsto) oseća se bogatije nego pre godinu dana, što je porast u odnosu na 27 odsto iz 2025. Istovremeno, 29 odsto se oseća siromašnije. Razlika između predstave o bogatstvu i ličnih finansijskih izgleda i dalje je izražena: 16 odsto ispitanika tvrdi da ima neto imovinu od najmanje 2 miliona evra, a 49 odsto sumnja da će ikada dostići taj nivo.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-17). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Državni statistički zavod STATEC u najnovijoj prognozi očekuje da bi gas za domaćinstva u Luksemburgu 2027. mogao da poskupi oko 10%, dok bi struja mogla da pojeftini oko 9%. Ranije pominjani rast gasnih tarifa od 30% potiče iz drugog skupa scenarija i ne predstavlja usvojenu cenu.

    Dve različite procene

    Prognoza STATEC-a objavljena 4. novembra 2026. uzima u obzir produžene državne mere podrške i govori o prosečnim cenama za domaćinstva. Prema njoj, gas bi sa oko 0,92 poskupeo na 1,01 evro po kubnom metru, a struja bi pala sa oko 0,24 na 0,22 evra po kilovat-satu. Iznosi uključuju poreze i odnose se na model prosečne potrošnje.

    Cifra od 30% dolazi iz odgovora ministra energetike Lexa Dellesa na poslaničko pitanje Merisa Sehovica. U centralnom scenariju tamo se navodi rast tarifa za gas od 30% i pad tarifa za struju od 2%. Nepovoljnija varijanta predviđa gas plus 38% i struju plus 3%, a povoljnija gas plus 4% i struju minus 5%. Te procene ne treba mešati s prognozom prosečnih krajnjih cena, jer razlike u osnovici i pretpostavkama nisu dovoljno razjašnjene.

    Šta znači za račun i dokle traje pomoć

    Kao ilustracija: domaćinstvo koje godišnje potroši 1.500 kubnih metara gasa platilo bi oko 135 evra više za sam obračun, uz istu potrošnju. Stvarni račun ipak zavisi od ugovora, fiksnih naknada, dobavljača i potrošnje.

    Nakon odluke tripartitnog odbora od 29. oktobra, podrška za gas, struju i lož-ulje produžena je do 31. decembra 2027. Prognoza računa na pomoć od 15 centi po kubnom metru gasa i 4 centa po kilovat-satu struje. Pomoć za benzin i dizel traje do kraja februara 2027. Bez produženja mera inflacija bi 2027. iznosila oko 3,1%, a ne 2,5%.

    Zašto je gas osetljiviji i kakve su zalihe

    Prema ministru Dellesu, veći deo struje za isporuku u 2027. već je nabavljen terminskim ugovorima. Gas se često kupuje u kraćim intervalima, pa se promene na tržištu brže prenose na tarife. Rizici su hladna zima, poremećaji u globalnom snabdevanju i stanje skladišta u EU, a neizvesnost podstiču i sukobi na Bliskom istoku.

    Dobavljači su do 1. novembra morali da skladište najmanje 15% prosečne potrošnje svojih kupaca iz prethodnih pet godina. Početkom novembra 2026. imali su oko 1.310 GWh, odnosno oko 19%. Domaćinstva trenutno u proseku plaćaju oko 21,2 centa po kWh struje i oko 9 centi po kWh gasa, što su prosečne vrednosti, a ne garantovane tarife.

    Inflacija i plate

    STATEC u centralnoj prognozi očekuje inflaciju od oko 2,5% u 2027. i 2028. Sledeća indeksacija plata predviđa se u drugom kvartalu 2027, ali termin zavisi od stvarnog kretanja cena i nije unapred zakazan.

    Šta to znači za nas

    Proverite u ugovoru sa dobavljačem da li imate fiksnu ili promenljivu tarifu i kada cena može da se menja. Pratite godišnju potrošnju gasa u kubnim metrima i, pre eventualne promene dobavljača, uporedite ponude uključujući sve naknade. Veće promene sistema grejanja ne donosite na brzinu.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-13). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Cene goriva u Luksemburgu padaju: SP95 od petka ispod 1,60 evra

    Cene goriva u Luksemburgu padaju: SP95 od petka ispod 1,60 evra

    Pad cena goriva u Luksemburgu, koji traje već više od deset dana, nastavlja se i od petka. Benzin SP95 biće jeftiniji za 3,2 centa po litru, a SP98 za 2,7 centa. Cena dizela ostaje nepromenjena.

    Šta se menja od petka

    Prema pisanju RTL Today, litar benzina SP95 od ponoći će koštati 1,595 evra, što je pad od 3,2 centa. Tako će ovo gorivo prvi put pasti ispod granice od 1,60 evra po litru.

    Najniža cena od marta

    Benzin SP95 u Luksemburgu nije bio jeftiniji od 10. marta, kada je koštao 1,567 evra po litru. Aktuelno ppojeftinjenje je, dakle, vratilo cenu na nivo koji se nije video skoro osam meseci.

    SP98 i dizel

    Isti trend prati i SP98, čija će cena od ponoći biti niža za 2,7 centa i iznosiće 1,728 evra po litru. Kod dizela nema promene: i dalje će koštati 1,987 evra po litru.

    Šta to znači za nas

    Ko vozi benzinac u Luksemburgu, od petka u ponoć plaća SP95 po 1,595 evra, a SP98 po 1,728 evra po litru. Vlasnici dizelaša nemaju promenu, cena ostaje 1,987 evra.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Eurostat: u Luksemburgu 21,8% stanovnika teško podnosi neočekivane troškove

    Eurostat: u Luksemburgu 21,8% stanovnika teško podnosi neočekivane troškove

    Prema podacima Eurostata, objavljenim u sredu, u 2025. godini više od svakog četvrtog Evropljanina (29,2%) imalo je poteškoća da plati neplanirane račune. U Luksemburgu je taj udeo niži, ali i dalje iznosi 21,8%. Najteže je samohranim roditeljima.

    Evropa: Grci najranjiviji

    Na nivou Evropske unije, 29,2% ljudi u 2025. nije moglo lako da pokrije neočekivane izdatke. Najlošije stoje Grci, kod kojih je taj udeo 50,5%. Slede Letonci sa 43,7%, Bugari sa 42,4% i Litvanci sa 41,1%.

    Luksemburg i susedi

    Stanovnici Luksemburga su manje pogođeni od proseka, ali je ipak 21,8% njih navelo da ne bi moglo da podnese ovakve troškove. Slično je u Belgiji, gde je taj procenat 22,1%. U Francuskoj on iznosi 28,8%, a u Nemačkoj 31,9%.

    Razlike među domaćinstvima

    Podaci pokazuju da je u paru lakše. Samo 13,7% parova bez dece ima teškoća kada treba zameniti mašinu za veš ili platiti popravku kod automehaničara. Među odraslima koji žive sami taj udeo je 24,4%, što je gotovo isto kao kod porodica sa dva odrasla i jednim ili dvoje dece (23,2% i 24,2%). Znatno su ugroženije samohrane porodice: blizu 41% njih teško izdvaja novac za izdatak koji nije bio planiran.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-11). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Kapućino u Luksemburgu 4,20 evra: skuplji od Brisela i Berlina

    Kapućino u Luksemburgu 4,20 evra: skuplji od Brisela i Berlina

    Prema istraživanju doXmenu Cappuccino Index 2026, medijalna cena kapućina u gradu Luksemburgu iznosi 4,20 evra. Specijalni napici mogu koštati i znatno više, a jedan primer vijetnamske kafe stigao je do 9,90 evra.

    Šta pokazuje istraživanje

    Na rezultate je 7. novembra ukazao dnevnik Le Quotidien. Podaci potiču iz javno dostupnih jelovnika 48 kafića, restorana i barova u gradu Luksemburgu, a cene su prikupljene 2. novembra 2026. Istraživanje obuhvata 39 gradova i lokacija u svetu i 3.434 proverene cene kapućina. Luksemburg je na 13. mestu. Medijalna cena espresa u prestonici iznosi 3,20 evra, dok je u Parizu 2,70 evra.

    Poređenje s drugim gradovima

    Skuplji kapućino od luksemburškog imaju Cirih (6,42 evra), Kopenhagen (6,02) i Pariz (5,50). Jeftiniji je u Briselu (4,00), Minhenu (3,90) i Berlinu (3,80), a još jeftiniji u Zagrebu (2,40) i Beogradu (2,38). U ovom uzorku kapućino u Luksemburgu košta oko 76 odsto više nego u Beogradu. Poređenje ne govori o pristupačnosti kafe, jer se zarade, zakupnine i drugi troškovi života znatno razlikuju.

    Kada kafa košta skoro deset evra

    Uredništvu Radio Pulsa skrenuta je pažnja na vijetnamsku kafu sa kokosovim mlekom čija je istaknuta cena bila 9,90 evra, skoro dva i po puta više od medijalnog kapućina. Reč je o specijalnom napitku sa dodatnim sastojcima i drugačijom porcijom, pa se ne može direktno porediti sa običnim kapućinom. Naziv lokala i cenovnik nisu nezavisno potvrđeni, a jedan primer ne znači da kafa svuda košta oko deset evra.

    Koliko to iznosi mesečno i kako čitati podatke

    Jedan kapućino od 4,20 evra tokom 20 radnih dana košta 84 evra mesečno, a dva dnevno 168 evra. Autori indeksa upozoravaju da je reč o medijalnim cenama iz određenog uzorka, a ne o proseku svih kafića. U uzorak su ušli lokali sa dostupnim sajtovima i čitljivim jelovnicima, koji mogu biti skuplji od manjih objekata bez onlajn cenovnika. Veličina šoljice se razlikuje, a internet cenovnik ponekad kasni za stvarnim cenama. Zaključak je da Luksemburg spada u skuplje evropske gradove za kafu, ali da cena zavisi od lokala, vrste napitka i načina posluživanja.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-10). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Kako da zimus grejete dom jeftinije: saveti Klima-Agence

    Kako da zimus grejete dom jeftinije: saveti Klima-Agence

    Sitne promene u navikama grejanja mogu da smanje sve skuplje račune za energiju, kaže državna agencija Klima-Agence. Stručnjaci savetuju da se pre ozbiljnijih ulaganja u renovaciju prvo pogleda kako se troši energija.

    Veliko interesovanje za energetske savete

    Klima-Agence je državno telo koje savetuje i podržava stanovnike Luksemburga u energetskoj tranziciji. Direktor Fenn Faber navodi da je u zimu 2022/2023, uskoro nakon početka rata u Ukrajini, broj zahteva za savet porastao za 30 odsto. Od tada potražnja ostaje veoma visoka, sa više od 16.000 kontakata godišnje. Štednja energije je među glavnim temama zbog kojih se građani javljaju agenciji, a sve više ljudi je spremno i da uloži u energetsku tranziciju.

    Najčešće greške su u ponašanju

    Sarah Juchems, šefica odeljenja za savetovanje i operativnu primenu, kaže da su najčešće greške vezane za navike. Jedna je prerano uključivanje grejanja dok su spoljne temperature još blage; bolje je obući džemper. Ako se neke prostorije greju više od drugih, vrata treba dobro zatvoriti. Pri provetravanju je bolje nekoliko minuta napraviti jak propuh uz ugašeno grejanje nego satima držati prozore otvorene. Okretanje radijatora na maksimum ne greje prostoriju brže, već je samo zagreje na višu temperaturu. Svaki stepen niže donosi oko 6 odsto uštede energije. Preporučuje se 18 stepeni u spavaćim sobama i kućnim kancelarijama, 20 u kuhinji i dnevnoj sobi, a 22 u kupatilu. Prostorije treba grejati samo dok se koriste.

    Mala ulaganja, primetna ušteda

    Ako budžet dozvoljava, korisni su digitalni programabilni termostati, od kojih se neki mogu kontrolisati preko pametnog telefona, jer omogućavaju grejanje prostorija samo u određeno vreme. Razlika temperature tokom dana ne bi trebalo da bude veća od dva do tri stepena, naročito u velikim prostorijama. Temeljan servis kotla može otkriti gde toplota ističe, posebno kod cevi koje treba dodatno izolovati. Sami možete izolovati kutije roletni i plafon podruma ili garaže, a zatvaranje roletni uveče i preko noći daje dodatni sloj izolacije. Ušteda zavisi od početne potrošnje, temperature i ponašanja: od nekoliko evra, naročito u novim zgradama male potrošnje, do 100 evra ili više.

    Renovacija kao dugoročni plan

    Najveće gubitke energije izazivaju fasada i krov. Ako ih ionako treba obnavljati, dodatni trošak izolacije malo utiče na ukupan račun, naročito kada se uračuna državna pomoć. Zamena prozora košta više, a daje manje uštede. Za ovakve radove obično postoje značajne subvencije, a onlajn kalkulator Klima-Agence pomaže da se razumeju mogućnosti. Agencija nudi i posete radi procene prioriteta na licu mesta, uz čekanje od dve do tri nedelje. Prvi korak je ipak uvid u sopstvenu potrošnju.

    Šta to znači za nas

    Ako razmišljate o izolaciji ili renovaciji stana ili kuće, možete se javiti agenciji Klima-Agence radi posete na licu mesta (čeka se dve do tri nedelje) i proveriti subvencije preko njenog onlajn kalkulatora.

    Izvor: luxtimes.lu (objava, pregledano 2026-11-09). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Trećina stanovnika Luksemburga smanjila grejanje zbog skupe energije

    Trećina stanovnika Luksemburga smanjila grejanje zbog skupe energije

    Prema anketi Evropske investicione banke (BEI), objavljenoj u četvrtak, rast cena energije ozbiljno je pogodio budžete domaćinstava u Luksemburgu. Skoro četvrtina ispitanika zadužila se, tražila finansijsku pomoć ili odložila plaćanje računa za energiju.

    Kupovna moć i svakodnevna štednja

    Više od polovine stanovnika (52%) navelo je da im je poskupljenje gasa, goriva, lož-ulja ili struje u poslednjih 12 meseci znatno smanjilo kupovnu moć. Njih 13% opisalo je taj uticaj kao veoma veliki. Trećina ispitanika je smanjila grejanje, a 32% je ograničilo svakodnevne troškove za hranu ili zdravstvene proizvode.

    Udeo onih koji su tražili finansijsku pomoć ili odložili plaćanje računa iznosi 23%, što je iznad proseka Evropske unije od 16%. U celoj EU, 60% ispitanika kaže da im je poskupljenje goriva smanjilo kupovnu moć.

    Manje vožnje, manje putovanja

    Cene su promenile i navike u vožnji. Skoro četvrtina anketiranih smanjila je vožnju automobilom za osnovne potrebe, poput kupovine ili odlazaka kod lekara. Njih 29% odreklo se vikenda, odmora ili posete porodici i prijateljima.

    Rezultati za Luksemburg zasnivaju se na odgovorima 500 stanovnika starijih od 16 godina, prikupljenim od 3. do 25. avgusta. Anketa je sprovedena ubrzo nakon što je vlada počela da primenjuje mere podrške dogovorene u junu sa sindikatima i poslodavcima.

    Državne subvencije i njihovo produženje

    U okviru tripartitnog dogovora „Resilienzpak“, domaćinstva od 1. avgusta dobijaju subvenciju na struju od 4 centa po kWh. Tako ukupna državna podrška na cenu struje za domaćinstva iznosi 11,3 centa po kWh. Uz to, subvencija na benzin i dizel je 5 centi po litru, a na lož-ulje za domaćinstva 15 centi po litru.

    Prošlog meseca vlada i socijalni partneri dogovorili su da se mere za gas, lož-ulje i struju produže do kraja 2027, a umanjenje cena goriva do kraja februara.

    Evropa i energetska tranzicija

    Kupovna moć je najviše pala u Rumuniji (80%), Grčkoj (78%) i Bugarskoj (74%), a najmanje na Malti (23%) i u Švedskoj (31%). Stanovnici Luksemburga ubrajaju se među najbolje pripremljene za energetsku tranziciju: trećina već vozi električni automobil (u EU 13%), a oko 36% ima solarne panele (u EU 20%). Trećina je vožnju zamenila zajedničkim prevozom, javnim prevozom ili biciklom, što je najveći udeo u EU.

    Tri četvrtine ispitanika (76%) smatra tranziciju hitnom za Luksemburg, a 80% ocenjuje da bi presporo prilagođavanje u EU dugoročno povećalo cene energije i troškove života.

    Šta to znači za nas

    Subvencije na struju, gas i lož-ulje važe do kraja 2027, a umanjenje cena goriva do kraja februara, pa se prema tome mogu planirati kućni troškovi za grejanje i vožnju.

    Izvor: virgule.lu (objava, pregledano 2026-11-07). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Belgijska vinjeta od maja 2027. brine trgovce i kupce iz Luksemburga

    Belgijska vinjeta od maja 2027. brine trgovce i kupce iz Luksemburga

    Od maja 2027. vozači koji ulaze u Belgiju morće da plate vinjetu, što bi moglo da poskupi kupovinu i izlaske preko granice. Vlasnici firmi i kupci iz Luksemburga zasad ne znaju kako će se njihove navike promeniti.

    Šta je najavljeno

    Prema najavi, većina automobila koji ulaze u Belgiju od maja 2027. plaćaće naknadu od 9 evra po putovanju. Godišnja vinjeta koštaće između 90 i 125 evra, zavisno od vozila. Detalji uvođenja još se usaglašavaju, što dodatno zabrinjava one koji često prelaze granicu. Kazne će se primenjivati tek od jula: prva kazna za vožnju bez vinjete biće 70 evra, a za ponavljanje prekršaja i veće. Pre toga saradnički sporazum između tri belgijske regije mora da postane zakon, a propis mora da izdrži i proveru na nivou Evropske unije.

    Zabrinutost preduzetnika preko granice

    Steve Braff, menadžer centra za simulaciju slobodnog pada Luxfly, ističe da vinjeta mora da se kupuje što jednostavnije, putem interneta. Procenjuje da oko 90 odsto njegovih mušterija dolazi iz Luksemburga i plaši se da će nova naknada mnoge odvratiti. Nekoliko Luksemburžana koje je razgovarao RTL kaže da bi dodatni trošak obeshrabrio redovne posete. Jedan muškarac, koji jednom ili dvaput mesečno odlazi u veliku trgovinsku zonu kod Arlona, rekao je da bi prestao da dolazi jer slične sportske prodavnice može da nađe drugde. Majka koja je u Luxflyju koristila vaučer smatra da se vinjeta ne isplati za kratke izlete.

    Arlon strahuje od gubitka kupaca

    Pijaca u Arlonu četvrtkom ujutru i dalje privlači mnogo ljudi, među njima i posetioce iz Luksemburga, ali neki već preispituju navike. Par iz Oberpallena kaže da je prihvatio ideju godišnje vinjete: za oko 100 evra isplatila bi se uz nedeljne posete pijaci i povremeni obrok u Belgiji. Porodica iz grada Luksemburga smatra da bi im više odgovarala dnevna vinjeta, ali će sačekati kako će sistem funkcionisati. Catrine Arnold, optičarka i predsednica udruženja trgovaca i privrede ACIA, veruje da će stanovnici pograničnog pojasa nastaviti da dolaze. Plaši se ipak da bi Belgija u celini mogla da postane manje privlačna, jer se region oslanja na prekogranične kupce i zaposlene. Udruženje, kaže, ima malo uticaja na politiku, ali vinjetu vidi kao zabrinjavajući signal za lokalne firme.

    Šta to znači za nas

    Ko često ide u kupovinu, restorane ili na posao preko belgijske granice treba da prati kako će vinjeta biti uvedena: naplata počinje u maju 2027, a kažnjavanje od jula iste godine (70 evra za prvi prekršaj). Vredi uporediti 9 evra po putovanju sa godišnjom vinjetom od 90 do 125 evra.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-06). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

srbi.lu aplikacijaBrže, bez adresne trake, sa obaveštenjimaOtvori