Kategorija: Stanovanje

Traženje stana, kirije, prava stanara i sve o nekretninama u Luksemburgu.

  • Opozicija u prestonici predlaže porez na prazne stanove i neizgrađeno zemljište

    Opozicija u prestonici predlaže porez na prazne stanove i neizgrađeno zemljište

    Lokalne organizacije LSAP-a, Zelenih i partije déi Lénk u gradu Luksemburgu predlažu uvođenje takse na prazne stanove i neizgrađeno građevinsko zemljište. Smatraju da gradsko veće ne priznaje problem stanovanja ili ne želi da ga prizna. Predlog pravilnika biće predstavljen u ponedeljak popodne na sednici opštinskog saveta.

    Kritika vlasti i poređenje sa Eš-sur-Alzetom

    Prema rečima opozicije, nedostatak stanova je očigledan, iako detaljni podaci nedostaju, što se oštro zamera. Tri stranke tvrde da se nacionalna rešenja čekaju i da stoje u fiokama Skupštine. Ipak, smatraju da bi i opštine mogle mnogo da učine. Opštinska većnica Maxime Miltgen (LSAP) kaže da grad ima prazne stanove i neizgrađeno zemljište, kao i instrumente za delovanje, ali da se umesto toga stalno čuje zašto to nije moguće. Navodi da gradonačelnica Polfer govori o herkulovskom zadatku i sizifovskom poslu. Zato predlažu da prestonica sledi primer Eš-sur-Alzeta, gde slično rešenje već postoji.

    Koliko bi iznosila taksa

    Prazan stan bi se oporezivao nakon godinu i po dana nezauzetosti. Prema rečima zelenog većnika Fabricija Coste, taksa bi iznosila 50 evra po kvadratnom metru prve godine, 70 evra druge i 100 evra treće godine. Rast kroz godine treba da bude dodatni podsticaj da se nekretnina izda ili proda. Građevinsko zemljište bi se oporezivalo ako ostane neizgrađeno duže od tri godine. Tada bi taksa bila 50 evra po kvadratnom metru prve godine, 100 evra druge i 150 evra treće godine, na godišnjem nivou.

    Predviđeni izuzeci i politički spor

    Za stanove bi važile gornje granice, a bili bi predviđeni i izuzeci: na primer zbog renoviranja, kada se vlasnik preseli u dom za starije ili tokom nasledničkih postupaka. Izuzeci bi bili privremeni, od dve do tri godine. David Wagner iz déi Lénk ističe da veliki broj praznih stanova i neizgrađenih parcela u prestonici drži mali broj firmi i privatnika. Sumnja da većina DP-CSV ne brine o socijalno najugroženijima i da joj je u interesu da se u prestonici nastanjuju imućniji ljudi, što bi dugoročno bilo izborno isplativije.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-16). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Gas u Luksemburgu 2027: STATEC predviđa rast cene od oko 10%

    Državni statistički zavod STATEC u najnovijoj prognozi očekuje da bi gas za domaćinstva u Luksemburgu 2027. mogao da poskupi oko 10%, dok bi struja mogla da pojeftini oko 9%. Ranije pominjani rast gasnih tarifa od 30% potiče iz drugog skupa scenarija i ne predstavlja usvojenu cenu.

    Dve različite procene

    Prognoza STATEC-a objavljena 4. novembra 2026. uzima u obzir produžene državne mere podrške i govori o prosečnim cenama za domaćinstva. Prema njoj, gas bi sa oko 0,92 poskupeo na 1,01 evro po kubnom metru, a struja bi pala sa oko 0,24 na 0,22 evra po kilovat-satu. Iznosi uključuju poreze i odnose se na model prosečne potrošnje.

    Cifra od 30% dolazi iz odgovora ministra energetike Lexa Dellesa na poslaničko pitanje Merisa Sehovica. U centralnom scenariju tamo se navodi rast tarifa za gas od 30% i pad tarifa za struju od 2%. Nepovoljnija varijanta predviđa gas plus 38% i struju plus 3%, a povoljnija gas plus 4% i struju minus 5%. Te procene ne treba mešati s prognozom prosečnih krajnjih cena, jer razlike u osnovici i pretpostavkama nisu dovoljno razjašnjene.

    Šta znači za račun i dokle traje pomoć

    Kao ilustracija: domaćinstvo koje godišnje potroši 1.500 kubnih metara gasa platilo bi oko 135 evra više za sam obračun, uz istu potrošnju. Stvarni račun ipak zavisi od ugovora, fiksnih naknada, dobavljača i potrošnje.

    Nakon odluke tripartitnog odbora od 29. oktobra, podrška za gas, struju i lož-ulje produžena je do 31. decembra 2027. Prognoza računa na pomoć od 15 centi po kubnom metru gasa i 4 centa po kilovat-satu struje. Pomoć za benzin i dizel traje do kraja februara 2027. Bez produženja mera inflacija bi 2027. iznosila oko 3,1%, a ne 2,5%.

    Zašto je gas osetljiviji i kakve su zalihe

    Prema ministru Dellesu, veći deo struje za isporuku u 2027. već je nabavljen terminskim ugovorima. Gas se često kupuje u kraćim intervalima, pa se promene na tržištu brže prenose na tarife. Rizici su hladna zima, poremećaji u globalnom snabdevanju i stanje skladišta u EU, a neizvesnost podstiču i sukobi na Bliskom istoku.

    Dobavljači su do 1. novembra morali da skladište najmanje 15% prosečne potrošnje svojih kupaca iz prethodnih pet godina. Početkom novembra 2026. imali su oko 1.310 GWh, odnosno oko 19%. Domaćinstva trenutno u proseku plaćaju oko 21,2 centa po kWh struje i oko 9 centi po kWh gasa, što su prosečne vrednosti, a ne garantovane tarife.

    Inflacija i plate

    STATEC u centralnoj prognozi očekuje inflaciju od oko 2,5% u 2027. i 2028. Sledeća indeksacija plata predviđa se u drugom kvartalu 2027, ali termin zavisi od stvarnog kretanja cena i nije unapred zakazan.

    Šta to znači za nas

    Proverite u ugovoru sa dobavljačem da li imate fiksnu ili promenljivu tarifu i kada cena može da se menja. Pratite godišnju potrošnju gasa u kubnim metrima i, pre eventualne promene dobavljača, uporedite ponude uključujući sve naknade. Veće promene sistema grejanja ne donosite na brzinu.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-13). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Dve godine buke u zgradi: komšije posle neuspele medijacije traže pomoć suda

    Dve godine buke u zgradi: komšije posle neuspele medijacije traže pomoć suda

    Stanari zgrade sa devet stanova u Luksemburgu tvrde da im je život postao nepodnošljiv otkako se u novembru 2024. uselio novi komšija. Posle više od 50 prijava i odbijene medijacije, slučaj je ponovo kod javnog tužilaštva. Stanari kažu da su psihički iscrpljeni i da nemaju kuda.

    Buka, alarm i vibracije

    Dvoje stanara ispričalo je za RTL da mir u zgradi ne postoji od dolaska novog komšije, koji se u tekstu pominje kao Osoba X. Opisuju stalnu buku i nepredvidive smetnje, zbog kojih nikada ne znaju kada će se sledeća ponoviti. Pored buke, žale se na alarm koji se ponavlja i na vibracije mašina koje se osećaju kroz zidove i plafon. Navode i svađe, kao i slučaj kada je neka hemijska tečnost oštetila stepenište. Stanari tvrde da imaju fotografije i snimke kojima su sve dokumentovali.

    Medijacija nije uspela

    Razgovori i ponude za pomoć nisu dali rezultat, pa su komšije angažovale advokata. Do sada je podneto više od 50 prijava stanara iz zgrade i okoline, uglavnom zbog buke. Javno tužilaštvo pokrenulo je postupak krivične medijacije, ali je učešće dobrovoljno, pa je Osoba X odbila da učestvuje. Zbog toga je predmet vraćen tužiocu. Stanari su se u početku nadali da će policija, medijacija ili tužilaštvo rešiti problem, ali su posle dve godine, kako kažu, ostali bez nade.

    Šta kaže advokat

    Advokat Jean-Jacques Schonckert objašnjava da su u ovakvim sporovima ključni dokazi, na primer zapisnici sudskog izvršitelja ili zvanična upozorenja poslata preko advokata. Medijacija se uvek preporučuje kao prvi korak, ali ako jedna strana odbije saradnju, može biti potreban sudski postupak. Tada je moguće tražiti hitnu sudsku meru za prestanak smetnji, a ako se naredba ne poštuje, mogu se odrediti novčane kazne za svaki dan trajanja problema. Prema njegovim rečima, finansijske kazne su često jedini način da se odgovorni nateraju na reakciju.

    Posledice po stanare

    Komšije su dobile sudsku odluku kojom se smetnje moraju obustaviti na određeni period, ali odštetu još nisu dobile. Troškovi advokata su veliki, no stanari naglašavaju da je emotivna i psihička cena mnogo veća. Iz finansijskih razloga ne mogu da se presele, a prodaja stanova nije moguća dok Osoba X živi u zgradi. Dva stana zato stoje prazna jer se ne mogu izdati, a treći komšija se trenutno seli.

    Izvor: today.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Reforma poreza na nekretnine: vlada odobrila nove amandmane

    Reforma poreza na nekretnine: vlada odobrila nove amandmane

    Luksemburška vlada je na sednici 11. novembra 2026. odobrila izmene predloga zakona 8082A o porezu na nekretnine i porezu za podsticanje korišćenja raspoloživog zemljišta. Odluka je objavljena 12. novembra, ali nova pravila još nisu stupila na snagu.

    Šta je vlada odobrila

    Reč je o amandmanima na postojeći predlog zakona 8082A, koji obuhvata porez na nekretnine (impôt foncier) i porez kojim se podstiče korišćenje zemljišta (impôt à la mobilisation de terrains). Izmene su pre svega odgovor na primedbe Državnog saveta iz mišljenja od 3. februara 2026. Vlada navodi da je uzela u obzir i promene na tržištu stanovanja, kao i tehnička prilagođavanja koja su potrebna za razvoj informacionih sistema. Pored toga, odobrena su i dva predloga uredbi. Jedna se odnosi na način dostavljanja odluka po prigovorima na osnovnu vrednost i na porez za aktiviranje zemljišta, a druga na strukturu i format razmene podataka.

    Cilj reforme i nepoznanice

    Reforma treba da modernizuje oporezivanje zemljišta i da stvori podsticaje za njegovo korišćenje, i to u zemlji u kojoj je stanovanje veliki finansijski teret za mnoge porodice. Iz saopštenja se, međutim, ne vidi koliko bi pojedini vlasnik plaćao posle reforme. Nema konačne poreske tarife, datuma početka naplate ni obračuna za pojedinačne nekretnine. Iznosi će zavisiti od konačnog teksta propisa i od okolnosti konkretne nekretnine, pa za zaključak da će vlasnici plaćati više za sada nema osnova.

    Šta je važno razlikovati

    Porez na nekretnine, porez za podsticanje korišćenja zemljišta i lokalne mere za prazne stanove nisu nužno iste obaveze. Odluka jedne opštine se ne primenjuje automatski na celu državu. Radio Puls navodi da su u pitanju odobreni amandmani na predlog zakona, a ne potvrda da su nova poreska pravila već na snazi.

    Šta to znači za nas

    Vlasnici nekretnina i zemljišta treba da sačuvaju dokumentaciju o vlasništvu i podatke o parceli, da prate konačan tekst zakona i obaveštenja nadležnih organa, a u slučaju poreskog rešenja da provere rokove i mogućnost prigovora navedene u dokumentu. Finansijske planove ne bi trebalo menjati samo na osnovu najave reforme.

    Izvor: radiopuls.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Laurent Mosar traži oprez pri zapošljavanju u javnoj upravi i štednju države

    Laurent Mosar traži oprez pri zapošljavanju u javnoj upravi i štednju države

    Poslanik CSV-a i odbornik za finansije u Gradu Luksemburgu Laurent Mosar izjavio je na RTL-u da treba biti „vrlo, vrlo oprezan“ kada je reč o novom zapošljavanju u javnoj službi. Upozorio je i da razlika u platama između javnog i privatnog sektora ne sme postati prevelika.

    Država bi prva trebalo da štedi

    Mosar smatra da bi eventualne uštede mogle da počnu od pojedinih investicija. Kao primere skupih projekata koji ga „šokiraju“ naveo je izgradnju pete bazena u Mameru za novu Sportsku gimnaziju, uz pitanje da li se ne bi mogla koristiti postojeća infrastruktura. Drugi primer je ulaganje države u zgradu K2 na Kirchbergu, jer, kako kaže, još nije jasno čemu će sve te kancelarije služiti. Država bi, po njegovim rečima, prva trebalo da zategne kaiš pre nego što pokuša da ubedi građane da štede.

    Javna služba i plate

    Mosar je rekao da se raduje što Luksemburg ima javnu službu „vrlo visokog kvaliteta“, ali ga brine to što bi država mogla da nastavi masovno da raste. Digitalizacija, veštačka inteligencija i pojednostavljenje procedura, smatra on, treba da omoguće da se svaki službenik koji ode u penziju ne zamenjuje automatski. Podsetio je da je predsednik sindikata CGFP Romain Wolff pre dve nedelje pomenuo povećanje vrednosti indeksnog poena u budućem sporazumu o platama, ali ocenjuje da je CGFP razuman i svestan aktuelnih izazova. Naglasio je i da finansijski sektor daje skoro 80 odsto prihoda od poreza na dohodak pravnih lica, pa bi teškoće u tom sektoru izazvale ozbiljne probleme za zemlju.

    Porez na prazne stanove i gradnja

    Govoreći o porezu na nenaseljene stanove koji želi da uvede gradonačelnik Esch-sur-Alzettea Christian Weis, Mosar je rekao da bi Grad Luksemburg razmotrio sličan put ako se taj porez pokaže uspešnim. Ipak je izrazio skepsu prema praktičnoj primeni i relativizovao moguće efekte, a poređenje sa Vankuverom nazvao je poređenjem „jabuka i krušaka“. Prema njegovom mišljenju, stambeni problem se rešava pre svega većom gradnjom. U Gradu Luksemburgu je trenutno u izgradnji 500 stanova, a još 500 je u fazi planiranja. Dodao je da je izdato već 2.500 građevinskih dozvola, ali da se projekti ne realizuju zbog nedostatka investitora ili jer građani ne dobijaju bankarske kredite. Zbog nedostatka vremena nije se stiglo do pitanja opšteg plana uređenja (PAG) i posebnih planova (PAP).

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-12). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Šta učiniti sa nameštajem i stvarima koje vam više ne trebaju u Luksemburgu

    Šta učiniti sa nameštajem i stvarima koje vam više ne trebaju u Luksemburgu

    Prodaja sitnih predmeta preko aplikacija i internet platformi danas je jednostavna, ali pražnjenje celog stana ili čak jedne sobe brzo postaje komplikovano. RTL Infos opisuje nekoliko rešenja: specijalizovane firme, socijalne organizacije i prodavnice polovnih stvari.

    Zašto se ljudi odlučuju na pražnjenje doma

    Razlozi zbog kojih se u nekom trenutku treba rastati od dela imovine su brojni: razvod, nasledstvo ili selidba. Primer je vlasnica kuće u Etelbrucku koja se sprema da se useli u dom za starije. Njena deca angažovala su firmu LuxDébarras, koju je osnovala Nathalie Ghys, da im pomogne da isprazne kuću.

    Firma koja sortira i spasava stvari

    Nathalie Ghys sa svojim timom obilazi prostorije i razvrstava šta ide u otpad, a šta se može sačuvati i ponovo koristiti. Među predmetima koje prikupljaju su knjige, igračke, saksije, posuđe, ramovi i stolice. Sve što je još upotrebljivo odlazi u porodičnu prodavnicu polovne robe u Gecingenu, koju vodi Nathalieina ćerka Aurélie. Pola sata pre otvaranja ispred vrata čeka više kupaca. Neki traže kućne potrepštine po povoljnim cenama, drugi neobičnije komade ili antikvitete, a mnogi su jednostavno radoznali, jer novi predmeti stižu svakog dana.

    Socijalne organizacije kao alternativa

    Privatne firme nisu jedino rešenje. Postoji i nekoliko socijalnih organizacija koje preuzimaju nameštaj, igračke, kućne potrepštine i odeću, pa ih poklanjaju ili preprodaju po pristupačnim cenama. Jedna od njih je Nei Aarbecht, koja pruža mogućnost zaposlenja ljudima kojima je teško da se uključe na tržište rada ili žele da se vrate na posao posle pauze. Organizacija sarađuje i sa socijalnim službama kako bi uredila i opremila stanove osoba u teškoj finansijskoj situaciji. U svojoj prodavnici u Helmdanžu prodaje stvari koje su donirali pojedinci. Donatori mogu sami da donesu robu u prodavnicu ili da se dogovore o preuzimanju na kućnoj adresi. Uslov je da predmeti budu u dobrom stanju i potencijalno zanimljivi kupcima.

    Šta to znači za nas

    Ako se selite, nasleđujete stan ili iseljavate, nepotreban nameštaj možete ponuditi organizaciji Nei Aarbecht (prodavnica u Helmdanžu, preuzimanje na adresi po dogovoru) ili angažovati firmu za pražnjenje poput LuxDébarras. Stvari treba da budu u dobrom stanju.

    Izvor: infos.rtl.lu (stranica pregledana 2026-11-11). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Dozvola za gradnju uz državne puteve: rok tri meseca, a menja se i zakon

    Dozvola za gradnju uz državne puteve: rok tri meseca, a menja se i zakon

    Mnogi građevinski projekti uz puteve u nadležnosti države zahtevaju takozvanu permission de voirie, odnosno putnu dozvolu. Ministri mobilnosti i unutrašnjih poslova otkrili su u odgovoru na poslaničko pitanje koliko se na nju obično čeka i kako vlada planira da postupak ubrza.

    Koliko se čeka na dozvolu

    Rok za izdavanje putne dozvole obično iznosi tri meseca. Ministri Yuriko Backes i Léon Gloden naglašavaju da je to okvirna procena. Ona služi da javnost zna koliko obrada uglavnom traje i da lakše isplanira radove. Oko 5% zahteva ne bude rešeno u roku od tri meseca, a kod oko 1% obrada traje duže od šest meseci. Duže se čeka uglavnom kod većih građevinskih i uređenjskih projekata.

    Brojke od početka 2023.

    Od 1. januara 2023. obrađeno je 19.665 putnih dozvola. Među njima je bilo 6.262 ministarskih i 13.396 direktnih dozvola. Velika većina ministarskih dozvola odnosi se na jednoporodične kuće.

    Nova kategorija: prijava radova

    Planirana je izmena zakona o putnim dozvolama. Uvešće se nova kategorija, „déclaration de travaux“ (prijava radova). Neke gradnje i uređenja moći će da se izvedu bez putne dozvole, uz običnu prijavu. Koji će to tačno biti radovi, odrediće budući veliko-vojvodski pravilnik. Reč je pre svega o delu radova za koje se danas još traži direktna putna dozvola.

    Zakonski rok i prečutna saglasnost

    Zakon bi trebalo da propiše i najduži rok u kojem uprava mora da odluči o zahtevu. Predviđen je i mehanizam „ćutanje znači saglasnost“. Ako uprava ne odgovori do isteka roka, to će se smatrati prećutnim odobrenjem. Ministri ističu da bi podnosioci zahteva tako dobili veću pravnu sigurnost i bolji uvid u ishod postupka.

    Šta to znači za nas

    Ko planira gradnju ili uređenje uz državni put, treba da računa na oko tri meseca čekanja na putnu dozvolu, a kod većih projekata i duže. Nova pravila (prijava radova, zakonski rok i prećutno odobrenje) još nisu na snazi, a u tekstu nije naveden datum njihovog stupanja na snagu.

    Izvor: lessentiel.lu (stranica pregledana 2026-11-11). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Pet vesti nedelje u Luksemburgu: inflacija, stanovanje i napadi na frižidere

    Pet vesti nedelje u Luksemburgu: inflacija, stanovanje i napadi na frižidere

    List Le Quotidien izdvojio je pet vesti koje su obeležile nedelju u Luksemburgu. Među njima su usporavanje inflacije, najava protesta zbog krize stanovanja i sajber napadi na frižidere u supermarketima.

    Inflacija usporava, sledeći indeks u proleće 2027

    Godišnja inflacija u oktobru iznosila je 2,7 odsto, što je blag pad u odnosu na 2,9 odsto u septembru. Energija je i dalje znatno skuplja. Prema podacima Statec-a, sledeća indeksna tranša mogla bi da stigne između aprila i juna 2027. godine.

    Protest zbog stanovanja 13. novembra

    Nakon prvog okupljanja 27. oktobra, 34 organizacije pozivaju na novu manifestaciju 13. novembra. Povorka bi trebalo da krene od Hamiliusa do Skupštine (Chambre des députés). Organizatori zameraju da se strukturne mere za rešavanje krize stanovanja sprovode previše sporo.

    Sajber napadi na frižidere u supermarketima

    Početkom novembra u više supermarketa temperatura u frižiderima naglo je porasla nakon daljinske manipulacije. Prema pisanju specijalizovane štampe, napade su preuzele dve prorusku orijentisane hakerske grupe. Moskva poriče bilo kakvu umešanost.

    Spasioci i čistačice

    Služba CGDIS suočava se sa stalnim porastom broja intervencija i zato menja strategiju zapošljavanja. Direktor ljudskih resursa Claude Frantzen govori o izmeni ispita, većem učešću žena i podršci volonterstvu, a osam godina postojanja ocenjuje kao kratko da bi se izgradila slika o službi. Sonia Neves iz sindikata OGBL ukazuje na zahteve sektora čišćenja, u kome radi skoro 10.000 ljudi, a više od 85 odsto su žene. Traži se priznavanje zanimanja, jer su česti rad sa skraćenim radnim vremenom i nesigurnost.

    Šta to znači za nas

    Ko želi da učestvuje u protestu zbog stanovanja, treba da zna da je okupljanje zakazano za 13. novembra, od Hamiliusa do Skupštine. Radnicima čija plata prati indeks važno je da sledeća tranša dolazi najranije u aprilu 2027.

    Izvor: lequotidien.lu (stranica pregledana 2026-11-08). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Kako da zimus grejete dom jeftinije: saveti Klima-Agence

    Kako da zimus grejete dom jeftinije: saveti Klima-Agence

    Sitne promene u navikama grejanja mogu da smanje sve skuplje račune za energiju, kaže državna agencija Klima-Agence. Stručnjaci savetuju da se pre ozbiljnijih ulaganja u renovaciju prvo pogleda kako se troši energija.

    Veliko interesovanje za energetske savete

    Klima-Agence je državno telo koje savetuje i podržava stanovnike Luksemburga u energetskoj tranziciji. Direktor Fenn Faber navodi da je u zimu 2022/2023, uskoro nakon početka rata u Ukrajini, broj zahteva za savet porastao za 30 odsto. Od tada potražnja ostaje veoma visoka, sa više od 16.000 kontakata godišnje. Štednja energije je među glavnim temama zbog kojih se građani javljaju agenciji, a sve više ljudi je spremno i da uloži u energetsku tranziciju.

    Najčešće greške su u ponašanju

    Sarah Juchems, šefica odeljenja za savetovanje i operativnu primenu, kaže da su najčešće greške vezane za navike. Jedna je prerano uključivanje grejanja dok su spoljne temperature još blage; bolje je obući džemper. Ako se neke prostorije greju više od drugih, vrata treba dobro zatvoriti. Pri provetravanju je bolje nekoliko minuta napraviti jak propuh uz ugašeno grejanje nego satima držati prozore otvorene. Okretanje radijatora na maksimum ne greje prostoriju brže, već je samo zagreje na višu temperaturu. Svaki stepen niže donosi oko 6 odsto uštede energije. Preporučuje se 18 stepeni u spavaćim sobama i kućnim kancelarijama, 20 u kuhinji i dnevnoj sobi, a 22 u kupatilu. Prostorije treba grejati samo dok se koriste.

    Mala ulaganja, primetna ušteda

    Ako budžet dozvoljava, korisni su digitalni programabilni termostati, od kojih se neki mogu kontrolisati preko pametnog telefona, jer omogućavaju grejanje prostorija samo u određeno vreme. Razlika temperature tokom dana ne bi trebalo da bude veća od dva do tri stepena, naročito u velikim prostorijama. Temeljan servis kotla može otkriti gde toplota ističe, posebno kod cevi koje treba dodatno izolovati. Sami možete izolovati kutije roletni i plafon podruma ili garaže, a zatvaranje roletni uveče i preko noći daje dodatni sloj izolacije. Ušteda zavisi od početne potrošnje, temperature i ponašanja: od nekoliko evra, naročito u novim zgradama male potrošnje, do 100 evra ili više.

    Renovacija kao dugoročni plan

    Najveće gubitke energije izazivaju fasada i krov. Ako ih ionako treba obnavljati, dodatni trošak izolacije malo utiče na ukupan račun, naročito kada se uračuna državna pomoć. Zamena prozora košta više, a daje manje uštede. Za ovakve radove obično postoje značajne subvencije, a onlajn kalkulator Klima-Agence pomaže da se razumeju mogućnosti. Agencija nudi i posete radi procene prioriteta na licu mesta, uz čekanje od dve do tri nedelje. Prvi korak je ipak uvid u sopstvenu potrošnju.

    Šta to znači za nas

    Ako razmišljate o izolaciji ili renovaciji stana ili kuće, možete se javiti agenciji Klima-Agence radi posete na licu mesta (čeka se dve do tri nedelje) i proveriti subvencije preko njenog onlajn kalkulatora.

    Izvor: luxtimes.lu (objava, pregledano 2026-11-09). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.

  • Differdange tuži zakupodavce soba iznad kafića zbog 78.149 evra

    Grad Differdange pokreće sudski postupak protiv vlasnice zgrade i pivare koja je iznajmljivala nezakonite sobe iznad kafića. Cilj je da se povrate troškovi hotelskog smeštaja za stanare koji su morali da napuste stanove nakon iseljenja. Ukupan iznos iznosi 78.149 evra.

    Iseljenja u Oberkornu i centru Differdangea

    U maju 2025. grad je iselio šestoro stanovnika iz nameštenih soba iznad kafića u blizini železničke stanice Oberkorn. U decembru 2025. dvojica muškaraca morala su da spakuju stvari i napuste sobe iznad kafića u centru grada. Smešteni su u hotel u opštini Käerjeng.

    U oba slučaja zakupodavka je ista osoba, a sobama je upravljala ista pivara. Stanovi nisu ispunjavali minimalne zahteve zakona od 20. decembra 2019. o useljivosti i bezbednosti, a za njihovo poštovanje odgovorna je opština.

    Ko treba da plati hotel

    Grad je to utvrdio dugo pre iseljenja i upozorio vlasnicu da ovako ne može da se nastavi, ali ona nije reagovala. Pošto nije bilo drugih rešenja za smeštaj, grad je bio primoran da rezerviše hotel. Novac je unapred platio iz svoje kase, a vlasnica i pivara pozvani su dopisom da plate. Prema rečima odgovornog većnika Jerryja Hartunga (CSV), na račun grada do sada nije stigla nikakva uplata.

    Troškovi po stanaru kreću se od 7.228 do 12.371 evra, zavisno od dužine boravka. Nekima je uz pomoć socijalnih radnica trebalo više vremena da nađu novi stan, a zakon predviđa najviše tri meseca u hotelu. Gradski odbornici jednoglasno su odobrili tužbu protiv vlasnice i pivare, koja je sobe zakupila od vlasnice i dalje ih izdavala stanarima.

    Zakon iz 2019. i najavljena izmena

    Problem je odredba zakona iz 2019. po kojoj preseljenje mora da finansira operater ili vlasnik. Zbog veznika „ili“ odgovornost se ne može jasno odrediti, pa jedni drugima prebacuju obavezu. Hartung je to nazvao drskošću i podsmehom i rekao da grad neće učestvovati u takvom „pingpongu“. Grad se zato od početka postupka pravno savetovao.

    Odbornik DP-a Eric Cillien ocenio je da je zakon loš jer opštini otežava naplatu. Hartung podseća da se zakon menja: ubuduće će pravno odgovorna moći da bude samo jedna osoba ili firma.

    Izvor: wort.lu (objava, pregledano 2026-10-29). Ovo je naš prikaz; originalni tekst je kod izvora.